Izgradnja nove dvokolosiječne pruge prema Rijeci znatno povećava kapacitet željezničkoga prometa i omogućuje prometovanje vlakova dugačkih 750 metara
Apsolutni prioritet, što se tiče investicija u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, ima željeznica. Nikad se nije više ulagalo u obnovu pruga, kolodvora, željezničko-cestovnih prijelaza, ali i u nabavu novih vlakova. Stoga je razumljivo da javnost sa zanimanjem prati sve što se događa na 2617 kilometara pruga koje se prostiru Hrvatskom. Jedna od najvažnijih točaka na toj željezničkoj karti jest luka Rijeka. Dva velika kontejnerska terminala kojima se diči cijeli Kvarner, pa i država, punim sjajem mogu zasjati samo uz željeznicu kojom teret s brodova može, u mnogo većem kapacitetu nego cestom, nastaviti svoj put dalje prema srednjoj Europi.
Ovo su povijesna, najveća ulaganja u željeznicu otkad postoji Republika Hrvatska. Gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u nekoj od faza, bilo završenih projekata, radova i natječaja u tijeku ili izrade studijske i projektne dokumentacije. Moglo bi se reći da Hrvatska u ovome trenutku izgleda kao jedno veliko željezničko gradilište.
U brojci od šest milijardi eura koji bi do 2035. trebali preobraziti željeznicu u Hrvatskoj u moderan i učinkovit javni prijevoz, Rijeka i riječki bazen iznimno su važni. Luka Rijeka strateška je točka koja se nalazi na čak trima koridorima Transeuropske prometne mreže (TEN-T): Mediteranskom, Zapadnom Balkanu – istočnom Mediteranu i Baltičkom moru – Jadranskom moru. Sama ta činjenica dovoljno govori o njezinoj važnosti ne samo za Hrvatsku, već i Europu, čiji su nam fondovi na raspolaganju za njezinu modernizaciju.
Prometno-tehnološka cjelina intermodala
HŽ Infrastruktura, u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, do sada je modernizirala željezničku infrastrukturu na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište, u što je uloženo gotovo 60 milijuna eura. Tim projektima povećali su se ukrcajni i iskrcajni kapaciteti teretnih kolodvora, što je olakšalo i ubrzalo transport tereta iz luke na željeznicu i obratno. Projekt Zagrebačkoga pristaništa dobio je puni smisao otvorenjem terminala Rijeka Gateway, čime je ostvarena prometno-tehnološka cjelina intermodala, odnosno suvremenog prebacivanja tereta između brodova i željeznice.
Oba kontejnerska terminala projektirana su i izgrađena za ukupni kapacitet od 1,2 milijuna kontejnerskih jedinica (TEU), od čega je 60 posto predviđeno za prijevoz željeznicom, a preostali dio cestovnim prometom. Ti završeni projekti polazište su za preusmjeravanje većine tereta na željeznicu, na što se, naravno, nadovezuje izgradnja nizinske pruge do Zagreba.
Iako je ona »rascjepkana« na više dionica, kada se pogleda u cjelini, moglo bi se reći da je nizinska pruga najsloženiji i najskuplji projekt desetogodišnjeg investicijskog ciklusa u željeznicu, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji, koji čeka realizaciju gotovo 40 godina. Njezin ključni dio za Rijeku i riječko područje jest modernizacija dionice kroz grad. Dionica Škrljevo – Rijeka – Jurdani duga je 27 kilometara, a u tijeku je dovršetak izrade projektne dokumentacije. Izgradnjom drugoga kolosijeka znatno će se povećati kapacitet pruge te će biti moguće ustrojiti moderan i brz gradsko-prigradski željeznički prijevoz. Povećat će se kvaliteta i sigurnost prometovanja, smanjit će se zagušenost gradskih cestovnih prometnica, a denivelacijom pješačkih prijelaza postići će se maksimalna razina sigurnosti prelazaka preko pruge.
Novi model gradnje
Što se tiče dionica u nastavku prema Zagrebu, odnosno dionica Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, HŽ Infrastruktura priprema idejni projekt za potrebe ishođenja lokacijske dozvole, što se očekuje početkom 2027. Da bi realizacija bila brža i kvalitetnija, prvi put u Hrvatskoj primjenjuje se novi model gradnje. Naime, pred završetkom je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu tzv. Alliance ugovora za projektiranje i građenje. Zato je nužno odabrati konzultante čija će zadaća biti pripremiti i provesti budući postupak nabave za projektiranje i izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora te savjetovati naručitelja, HŽ Infrastrukturu, u fazama provedbe.
Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će oko 175 kilometara, odnosno skratit će se za 56 kilometara u odnosu na postojeću duljinu. Dvokolosiječna pruga bit će elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. Budući da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikoga broja pružnih objekata: više od 30 vijadukata i tunela. Među njima bit će i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara. Za usporedbu, Sveti Rok i Mala Kapela zajedno su dugi 12 kilometara. Olakotna je okolnost što će se graditi potpuno nova trasa od Karlovca do Tijana, tako da neće biti prometa, što inače predstavlja najveći izazov kod radova na željeznici.
Izgradnja nove dvokolosiječne pruge prema Rijeci znatno povećava kapacitet željezničkoga prometa i omogućuje prometovanje vlakova dugačkih 750 metara, što otvara mogućnosti daljnjega razvoja lučkog bazena Rijeka, pa i proširenje luke na otoku Krku (Omišalj), čime bi riječka luka ostvarila primat među lukama sjevernoga Jadrana.
Na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, dugoj 44 kilometra, u tijeku su radovi, a za dionicu Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac izrađuje se studijska dokumentacija.
Obnova kolodvora u Rijeci
Još jedna dobra vijest za područje Kvarnera i Istre: u tijeku je i izrada studijske dokumentacije za izgradnju željezničkog tunela Ćićarija, čime bi se ostvarila toliko željena željeznička veza tunelom kroz Učku.
Tunel bi bio dugačak oko 15 kilometara te je predviđen i vijadukt od oko četiri kilometra. To bi omogućilo putovanje vlakom bez prolaska kroz Sloveniju ili presjedanje putnika na autobus jer sada željeznička pruga završava u Lupoglavu, odnosno u Rijeci. Prema izrađenim idejnim rješenjima, u prostornim planovima koridor je već definiran te spaja kolodvor Lupoglav u Istarskoj županiji i kolodvor Jurdane u Primorsko-goranskoj županiji.
I za kraj, ne manje važno, na listi ulaganja u riječku željeznicu nalazi se i zgrada kolodvora u Rijeci.
Dok je pročelje obnovljeno još prije nekoliko godina, radove na unutrašnjosti zaustavili su konzervatori s obzirom na to da se radi o zaštićenom kulturnom dobru. Radovi su konačno nastavljeni ove godine, a putnici i zaposlenici bi u svoje obnovljene prostorije trebali ući sredinom 2027.
