HŽ Infrastruktura je pokrenula postupak javne nabave za obnovu 50 kilometara dionice željezničke pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, na pruzi državna granica – Buzet – Pula.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 55 milijuna eura, a radovi će trajati tri godine od uvođenja izvođača u posao. Obnavljat će se gornji pružni ustroj (tračnice i pragovi), prolazne skretnice i prolazni kolosijeci kroz kolodvore te podloga na željezničko-cestovnim prijelazima.
Na toj relaciji nalazi se sedam kolodvora, Buzet, Roč, Lupoglav, Borut, Cerovlje, Pazin i Sveti Petar u Šumi, te pet stajališta, Ročko Polje, Hum u Istri, Novaki, Heki i Heki stajalište. Trenutačno je brzina na toj dionici smanjena na 50 – 60 km/h, dok će nakon rekonstrukcije pruge brzina biti podignuta na onu prvotnu, za koju je pruga i projektirana, odnosno na 80 km/h.
Ovo je vrlo važan i konkretan korak prema modernizaciji željezničke infrastrukture u Istri, uz već pokrenutu izradu dviju studijskih dokumentacija za modernizaciju pruge Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u Luci Rijeka – bazen Raša, te za obnovu i modernizaciju željezničke pruge državna granica – Buzet – Pula.
Trenutačna ulaganja u Istri usmjerena su i u obnovu zgrada kolodvora i stajališta u ukupnoj vrijednosti od 600 tisuća eura. Tako su već završeni radovi na kolodvorskim zgradama u Puli, Pazinu, Lupoglavu i Buzetu, u Kanfanaru radovi počinju uskoro, a u suglasju s konzervatorima obnavlja se i prvi peron u Vodnjanu. Uređuju se i stajališta Juršići i Čabrunići. Modernizira se i 13 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP) na kojima će biti ugrađeni polubranici i svjetlosno-zvučna signalizacija. Radovi na šest ŽCP-ova su završeni i u tijeku je ishođenje dozvola za puštanje u rad automatskih uređaja (Pazinski Novaki, Lovrečići, Cerovlje, Borut 1, Stancija i Sv. Petar u Šumi). Na prijelazu Roč radovi su u tijeku, dok su na ŽCP-ovima Buzet, Ročko Polje, Sarčija, Ježenj, Švogari i Kanfanar 3 radovi planirani tijekom iduće godine.
Velik ciklus ulaganja u željezničku infrastrukturu osim u Istri pokrenut je i u ostatku zemlje, a u sljedećih desetak godina u modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture planira se uložiti više od šest milijardi eura. Dodatan zamah ulaganjima donijela je i izmjena TEN-T uredbe kroz koju su uvršteni na Transeuropsku prometnu mrežu i oni pravci koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi poput pravca prema Splitu, ali i istarskih i slavonskih pruga. Cilj je stvoriti brzu i modernu željeznicu koja sve dijelove Hrvatske povezuje s europskim željezničkim mrežama, a u tome ni istarski poluotok neće biti iznimka jer će ove konkretne aktivnosti rezultirati spajanjem željezničkih pravaca u Istri s ostatkom Hrvatske, ali i Europe, javljaju iz HŽ Infrastrukture.
