Dvokolosječne pruge, novi tuneli i brzine do 160 km/h mijenjaju putovanja i teretni promet.
Šest milijardi eura do 2035. To su povijesna ulaganja HŽ Infrastrukture, kojima mijenjamo sliku željeznice te način putovanja i transporta robe u Hrvatskoj.
Da se ta slika doista i mijenja, vidi se na terenu po brojnim pokrenutim radovima, ali i učestalim vijestima o potpisanim ugovorima, odabirima izvođača ili raspisanim natječajima. Trebat će određeno vrijeme da sve to i realiziramo, no mogu reći da smo u punom jeku te transformacije. Najviše novca, iz europskih fondova, ulažemo u pruge na europskim koridorima od Rijeke preko Zagreba do Mađarske i od Slovenije preko Zagreba do Srbije. Moglo bi se reći da Hrvatska sada izgleda kao jedno veliko željezničko gradilište, a nastojat ću ga pobliže opisati.
Ono gdje putnici i prijevoznici najviše to osjete dva su najvrjednija i najznačajnija projekta na kojima se izvode radovi: rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom. U drugom dijelu godine završit će građevinski radovi na objema dionicama, ukupne duljine oko 80 kilometara, koje su postale dvokolosječne, elektrificirane i projektirane za brzinu do 160 km/h, što je vrijedno više od pola milijarde eura sufinanciranih iz fondova EU. Ti projekti nisu ključni samo za stanovnike glavnoga grada i šire okolice, već će omogućiti snažnije uključivanje Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet Zagreba. Taj koridor žila je kucavica i teretnoga prijevoza koji iz luke Rijeka putuje prema srednjoj Europi, a izgradnjom drugoga kolosijeka znatno smo povećali propusnu moć pruge.
Paralelno nastavljamo provođenje kapitalnih, milijunskih projekata. Posebno bih istaknuo dionicu Dugo Selo – Novska. Nedavno smo donijeli odluku o odabiru izvođača radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugoga kolosijeka na 83 kilometra dugoj dionici. Odabrana je ponuda indijske tvrtke Afcons Infrastructure Limited u iznosu od 677 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost projekta oko 900 milijuna eura. Po uvođenju izvođača u posao predviđeno trajanje radova je oko šest godina. Uz povećanje brzine do 160 km/h, izgradnjom drugoga kolosijeka povećat će se propusna moć pruge pa će tako čitav koridor od Slovenije do Srbije postati dvokolosječan.
Iako su to sve strateški projekti, trenutačno nam je najveći fokus na izgradnji nove nizinske pruge, odnosno dionicā Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani. Potpuno nova trasa pruge neophodna je kako bi novoizgrađeni terminal Rijeka Gateway dobio svoj puni smisao, tj. kako bi što više tereta iz luke Rijeka do Mađarske i srednje Europe stizalo željeznicom. Da bi realizacija bila brža i kvalitetnija, pristupili smo novomu modelu kojim želimo izbjeći dosadašnja iskustva s dugotrajnim procesima javne nabave (broj postupaka smanjuje se na samo jedan), a onda i komplikacije pri izrađivanju dokumentacije. U tijeku je tako postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu tzv. Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge. Riječ je o suvremenom modelu ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. To konkretno znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konzultante čija će dužnost biti pripremiti i provesti budući postupak nabave za izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazama projektiranja i radova. Taj model do sada nije korišten u Hrvatskoj.
Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će oko 175 kilometara, odnosno skratit će se za 56 kilometara u odnosu na postojeću duljinu. Dvokolosječna pruga bit će elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. Budući da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikoga broja pružnih objekata: više od 30 vijadukata i tunela. Samo da dočaram koliko će to biti kompleksan posao, među njima će biti i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara.
Za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, u nastavku prema Zagrebu, potpisali smo ugovor za radove sa španjolskom tvrtkom Comsa. Svi objekti, poput nadvožnjaka i podvožnjaka umjesto željezničko-cestovnih prijelaza, već su izgrađeni, a preostalo je obnoviti 44 kilometra postojećega kolosijeka te izgraditi novi kolosijek, provesti elektrifikaciju, izvesti radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima te rekonstruirati tri kolodvora. Vrijednost radova iznosi oko 280 milijuna eura, sufinanciranih iz fondova EU, a rok za završetak jest 2029. Još je mnogo dionica koje su u fazi izrade dokumentacije.
Nikada se nije više ulagalo ni u lokalne i regionalne pruge kao sada zahvaljujući kreditu Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada RH. Radovi su u tijeku na dionicama Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Pitomača – Kloštar, Banova Jaruga – Daruvar te na dionici u Istri od Slovenije do Svetoga Petra u Šumi.
U desetak godina mnogo se toga već napravilo. Navest ću samo neke od obnovljenih dionica: Vinkovci – Vukovar, Zaprešić – Zabok, Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, Gradec – Sveti Ivan Žabno, Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, Okučani – Novska, Zabok – Krapina te Virovitica – Pitomača.
Istodobno provodimo i najveći investicijski ciklus u specijaliziranu mehanizaciju za održavanje željezničke infrastrukture, čime stvaramo preduvjete da obnovljenu mrežu dugoročno održavamo vlastitim suvremenim kapacitetima.
Tijekom povijesti oko željeznice su nicali gradovi i stvarale se životne prilike. Ona je simbol razvoja i gospodarskog napretka zemlje. Ulažemo sve napore kako bismo željeznici u Hrvatskoj vratili tu nenadomjestivu ulogu.
