Modernizirana željeznica kao temelj industrijskog razvoja i zelene tranzicije
Hrvatske željeznice danas su u najintenzivnijem razdoblju ulaganja u svojoj povijesti. HŽ Infrastruktura u snažnom je investicijskom zamahu te se u željezničku infrastrukturu ulaže više nego ikada do sada. Plan je do 2035. investirati oko šest milijardi eura, čime se željeznička mreža sustavno transformira u moderan i učinkovit sustav
Gotovo da nema kilometra pruge u Hrvatskoj koji nije obuhvaćen nekim oblikom aktivnosti – bilo da je riječ o već završenim radovima, projektima u izgradnji, natječajima ili o fazi pripreme dokumentacije. Najveći dio ulaganja, uz snažnu podršku europskih fondova, usmjeren je na glavne koridorske pravce: od Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj te od Slovenije preko Zagreba prema Srbiji. Istodobno nikada više sredstava nije bilo usmjereno ni u lokalne ni u regionalne pruge, koje se revitaliziraju uz pomoć kredita Europske investicijske banke u iznosu od 900 milijuna eura, osiguranog uz podršku Vlade Republike Hrvatske.
Ovaj investicijski ciklus nije samo infrastrukturni iskorak, nego duboka transformacija koja već danas mijenja način na koji funkcionira prometni sustav Hrvatske.
Infrastruktura kao preduvjet razvoja
Među najvažnijim projektima koje provodi HŽ Infrastruktura ističe se modernizacija i gradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, jednom od ključnih dijelova međunarodnoga koridora prema Mađarskoj. Taj projekt, vrijedan oko 200 milijuna eura, omogućit će povećanje brzine vlakova do 160 km/h i veći kapacitet pruge te će znatno skratiti vrijeme putovanja.
Paralelno se ulaže i u nastavak tog pravca na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, čime se stvara moderna dvokolosiječna veza sa srednjom Europom i dodatno jača međunarodna konkurentnost hrvatskoga prometnog sustava.
Jedan od strateški najvažnijih projekata u pripremi i realizaciji jest dionica Dugo Selo – Novska, najveći željeznički projekt u Hrvatskoj, procijenjene vrijednosti oko 620 milijuna eura, koji predstavlja ključni dio u povezivanju istoka i zapada zemlje te u modernizaciji glavnih teretnih pravaca.
Posebno važan iskorak jest projekt tzv. nizinske pruge Zagreb – Rijeka, uključujući dionice Karlovac – Oštarije i dalje prema Rijeci, koji će dugoročno omogućiti brzu i učinkovitu vezu između kontinenta i jadranskih luka.
Uz velike koridorske projekte provode se brojni projekti modernizacije regionalnih i prigradskih pruga. Kroz takve se projekte željeznica ne modernizira samo tehnički; ona postaje ključna razvojna platforma koja povezuje industriju, logistiku i međunarodna tržišta te izravno doprinosi dugoročnoj konkurentnosti Hrvatske.
Zelena tranzicija
Smanjenje emisija stakleničkih plinova postalo je jedan od ključnih izazova suvremene industrije, ali i društva u cjelini. Emisije stakleničkih plinova, buka, onečišćenje zraka te s tim povezani gubitak bioraznolikosti ozbiljni su izazovi s kojima se suočavaju sve države članice Europske unije. Upravo je zato prometni sektor, kao jedan od većih izvora emisija, u fokusu transformacije.
U borbi protiv klimatskih promjena Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – postići klimatsku neutralnost do 2050. Međutim, bez temeljite promjene u načinu prijevoza robe i putnika, ti ciljevi neće biti ostvarivi. Industrija je sve izloženija regulatornim pritiscima i očekivanjima tržišta da smanji svoj ugljični otisak, a promet postaje ključna karika u tom procesu.
U kontekstu svega toga željeznica se nameće kao najodrživiji oblik kopnenog prijevoza. U usporedbi s cestovnim prometom, generira višestruko manje emisije CO₂ po toni prevezene robe, smanjuje buku i onečišćenje zraka te omogućava znatno veću energetsku učinkovitost. Drugim riječima, željeznica nije samo zelena opcija nego i neophodan preduvjet za ostvarenje klimatskih ciljeva.
U skladu s preporukama Vijeća Europske unije za Hrvatsku, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture aktivno usmjerava ulaganja u održivi gradski i željeznički promet. U procesu programiranja i provedbe europskih programa težište je na upravljanju zelenom i digitalnom tranzicijom te na smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima u prometnome sektoru.
Digitalizacija i sigurnost
Iza svakog vlaka stoji i složena mreža digitalnih rješenja koja omogućava precizno upravljanje prometom, povećava razinu sigurnosti i optimizira korištenje infrastrukture.
Digitalizacija obuhvaća napredne signalno-sigurnosne sustave, automatizirano upravljanje prometom te integraciju podataka u realnom vremenu. Takav pristup podloga je za veću protočnost mreže, smanjuje mogućnost zastoja i povećava pouzdanost prijevoza.
Sigurnost je pritom jedna od temeljnih komponenti održivoga prometnog sustava. U sklopu aktualnih projekata modernizira se ukupno 169 prijelaza diljem Hrvatske ugradnjom automatskih uređaja, signalizacije i polubranika, ali i ukidanjem najrizičnijih prijelaza te njihovom zamjenom podvožnjacima i nadvožnjacima. Takva ulaganja ne samo da povećavaju razinu sigurnosti svih sudionika u prometu nego i doprinose većoj protočnosti i učinkovitosti cijelog sustava.
Hrvatska – logističko čvorište
Važno je istaknuti i zemljopisni položaj Hrvatske koji pruža izniman potencijal za razvoj logistike i transporta. Smještena na spoju Jadranskog mora i srednje Europe, Hrvatska ima priliku postati ključna tranzitna točka za robne tokove između Mediterana i kontinenta.
Posebnu ulogu u tome imaju luke poput onih u Rijeci i Zadru, koje predstavljaju ulazne točke za robu s globalnih tržišta. Njihova učinkovitost uvelike ovisi o kvalitetnoj željezničkoj povezanosti s unutrašnjošću zemlje i europskim tržištima.
Hrvatska se nalazi na čak četiri TEN-T koridora, što dodatno potvrđuje njezin strateški prometni položaj. Riječ je o Mediteranskom koridoru, koridoru Rajna – Dunav, Baltičko-jadranskom koridoru te Zapadnobalkanskom koridoru.
Ti prometni pravci definiraju tokove robe, investicija i industrijskog razvoja unutar Europe. Njihova integracija s hrvatskom željezničkom mrežom omogućava brži i učinkovitiji protok robe od jadranskih luka prema srednjoj i istočnoj Europi, čime se otvara znatan prostor za razvoj logističkih centara, industrijskih zona i izvozne ekonomije.
Vizija budućnosti
U kontekstu globalnih izazova i promjena jasno je da infrastruktura više nije samo tehničko pitanje. Ona postaje strateški resurs. HŽ Infrastruktura koristi dostupne fondove i postojeće projekte kako bi izgradila moderan prometni sustav koji odgovara potrebama 21. stoljeća.
Sadržaj nastao uz suradnju s HŽ Infrastrukturom
