Lako bi mogli postati prva država EU nad kojom će se aktivirati korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Hrvatska je na najboljem putu da 2017. godine ostane bez novca iz kohezijskih fondova EU. Nažalost, to neće biti posljedica uspjeha u povlačenju novca, već kazna Europske unije zbog neučinkovitosti u provođenju obveza iz postupka prekomjernog deficita. No, problemi za najmlađu članicu EU tu ne staju, naprotiv.
Zbog makroekonomskih neravnoteža Hrvatska bi lako mogla postati prva država Unije nad kojom će se aktivirati korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteže (EIP), a koji bi također mogao rezultirati suspenzijom prava na korištenje fondova EU. Naime, ne bude li Europska Komisija zadovoljna mjerama koje Vlada do kraja travnja mora predstaviti u sklopu Nacionalnog reformskog plana i predanosti ispunjavanju reformi, Europsko vijeće će u svibnju donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. “Ako se brzo ne probude u Zagrebu, Hrvatska je na dobrom putu za pokretanje postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža”, neslužbeno doznajemo iz Europske komisije. Pritom valja imati na umu i da u Općoj upravi za ekonomska i financijska pitanja nisu previše optimistični da će Hrvatska u tome uspjeti.
Premijer Zoran Milanović prošli tjedan rekao da nužni potezi još nisu usklađeni ni kod kuće, u ponedjeljak ipak preokret. “Poslali smo prvi draft, radni dokument koji se odnosi baš na reforme u širokom spektru, u svim područjima, koji je u velikoj mjeri nastavak onoga što smo radili u prethodnih godinu dana, ali i s novim mjerama, novim idejama”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Dodao je da je “ostao još jedan dio fiskalnih mjera koje još uvijek pripremamo i to ćemo vjerojatno kroz ovaj tjedan poslati”. Glavne zamjerke koje je EK imala na makroekonomsko stanje u Hrvatskoj u sklopu posljednjeg europskog semestra su slab rast, sporo restrukturiranje tvrtki i tmurna situacija sa (ne)zaposlenošću. Tu je zaduženost kućanstava i poduzeća koja koči potrošnju i investicije. Iako se privatni i javni sektor razdužuju umjereno, korporativni dug ostaje koncentriran u slabo profitabilnim korporacijama.
Komisija je ukazala i da su javne usluge od općeg interesa usko grlo za potencijal gospodarskog rasta. Zdravstvo je izvor fiskalnog rizika, a slab obrazovni sustav u kombinaciji sa slabašnim inovacijskim kapacitetima mogu negativno utjecati na dugoročnu produktivnost. Komisija nije propustila ukazati i na ograničene administrativne kapacitete koji su prijetnja za punu apsorpciju europskih fondova. Razmišljanja u Bruxellesu su očekivana, posebno u kontekstu predizborne godine, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. “Bit će to politička procjena koja će ovisiti o razvoju situacije s Grčkom. Za razliku od Grčke koja nema ni snažnu stabilnu političku većinu ni vremena za reforme, Hrvatska ih ima, ali nema volje za njih”, kaže Lovrinčević.
Hrvatska je, kaže, tipičan primjer politike koja izbjegava reforme koristeći jeftini kapital i samo je pitanje hoće li i do kada Europa dozvoljavati. Hrvatska je 2014. ušla u postupak makroekonomskih neravnoteža i to u petu od ukupno šest kategorija na ljestvici rigoroznosti u kojoj se nad državama uvodi dodatni monitoring i traže se odlučne političke akcije. Komisija je u posljednjem izvješću utvrdila postojanje pretjeranih neravnoteža u pet zemalja: Hrvatskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu. U ovogodišnjem izvješću EK za Hrvatsku kratko stoji da je stanje u odnosu na lani nepromijenjeno pa nam se, čini se, time ‘smiješi’ i najoštrija, dosad neisprobana, kategorija. “Mi smo nakon Grčke najlošija ekonomija, a čak i tamošnji premijer Cipras u Komisiju nosi paket konkretnih reformi. To se očekuje i od nas, no Vlada pokušava kupiti vrijeme kvalitativnim reformama što je neuspješno pokušavala i Grčka”, kaže analitičar Damir Novotny.
Upozorava da je zatvaranje pristupa europskim fondovima vrlo ozbiljna opasnost iako Hrvatska nije imala zavidne rezultate u povlačenju novca. “Mala Hrvatska nema manevarskog prostora za igru s europskim institucijama, u Europi se stvara novi poredak s naglaskom na fiskalnu disciplinu”, ističe Novotny. Bruxelles je dosad pohvalio određeni napredak u ispunjavanju dijela preporuka, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. No, preporuke nisu usvojene po pitanju dostupnosti ranijeg umirovljenja, kao ni ograničene konkurencije na domaćem tržištu, na kojem neke kompanije imaju gotovo monopolistički položaj.
Dobro nije prošlo ni zamrzavanje tečaja švicarskog franka. Boljih rezultata nema ni u drugom postupku u kojemu se našla Hrvatska, postupku prekomjernog deficita. Umjesto da se sve približava zacrtanom proračunskom manjku od 3 posto BDP-a i 60 posto udjela javnog duga u BDP, ti se ciljevi čine sve nedostižnijima do kraja 2016. kad ističe rok za sređivanje javnih financija. I u tom slučaju su moguće sankcije u vidu suspenzije pristupa fondovima EU. To ne bi bio presedan jer je zbog nepoduzimanja potrebnih mjera za smanjenje proračunskog manjka Mađarskoj 2011. i 2012. bio privremeno onemogućen pristup sredstvima kohezijskim fondovima.
Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatskoj-prijeti-embargo-na-kohezijske-fondove-eu-292710
