Kako se željeznički projekti u Hrvatskoj financirani novcem iz Europske unije dosta sporo realiziraju, dio sredstava koji nije na vrijeme utrošen za projekte prebačen je u nove prioritete kohezijske politike EU.
Konkretno, riječ je o alokacijama za dvije željezničke pruge, Hrvatski Leskovac – Karlovac te Dugo Selo – Novska, projekte koji se ne realiziraju planiranim tempom pa su im alokacije umanjene, a novac prebačen u prioritete priuštivog stanovanja i vodovodne infrastrukture.
Ovo su bile samo neke od neslužbenih informacija koje su se mogle čuti na briselskim hodnicima u sklopu manifestacije EU Tjedan regija i gradova, koja se održava od 12. do 15. listopada u Bruxellesu.
Kako neslužbeno doznajemo, pazilo se da novac koji je oduzet željeznicama ne utječe na dovršetak već započetih projekata, no izgledno je da će njihova realizacija sada kasniti i više nego što se mislilo, kao i da bi neki od njih mogli biti prebačeni u novo programsko razdoblje.
Na oduzimanje novca od željeznica, doznajemo, odlučilo se iz razloga što su ovi projekti najviše kasnili pa je onda bilo najlogičnije i zagrabiti u njihove budžete, a poznato je i kako se ti projekti, pored novca iz Kohezijske politike, financiraju i zajmom Europske investicijske banke od gotovo milijardu eura, što bi značilo kako novac ni dosad nije bio prepreka u njihovoj realizaciji, nego je to prije bio operativni problem u provođenju programa na razini same države i Ministarstva prometa.
Ipak, više od hrvatskih željezničkih projekata europska je administracija trenutno okupirana novim načinom kako će se europska sredstva državama dodjeljivati u narednom programskom razdoblju 2028. – 2034., za koje su određena nova pravila.
“Riječ je o doista tektonskim promjenama, ni sami ne znamo kako će se te promjene odraziti na administraciju”, doznajemo od nekih sugovornika.
Naime, kako bi se smanjila birokratiziranost u dodjeli novca, EU je za sljedeće programsko razdoblje ukinula dosadašnjih čak 500 programa te napravila sve skupa 27 planova, a novac će se većinski dodjeljivati kroz jedan zajednički “megafond” u kojemu će biti okupljeno sve – i kohezija, poljoprivreda, pomorstvo i ribarstvo te sigurnost i blagostanje.
Zbog ovoga su ponajviše zabrinuti europski poljoprivrednici koji se boje kako bi s novim načinom podjele novca mogli ostati bez značajnog udjela, ali to je zasad još uvijek na razini nagađanja.
Kad je u pitanju kohezijska politika, Hrvatska dosad nije izgubila niti jedan cent, naš prosjek ugovorenosti projekata je iznad prosjeka EU, točnije 50 posto. Nešto gore stojimo po pitanju utrošenih sredstava – tek 6,8 posto – što nas čini šestom najslabijom članicom EU.
Hrvatska je također zainteresirana dio sredstava nastaviti prebacivati u nove programske prioritete, a postignemo li stopu od deset posto planiranog budžeta, EU nam za godinu dana produljuje vrijeme za njihovu realizaciju pa je izgledno da će se nastaviti tražiti modeli kako da se to postigne. Pored priuštivog stanovanja i vodovodne infrastrukture, novi prioriteti su i obrana, energetska efikasnost te konkurentnost.
