Arhiva za kategoriju Obavijesti

Na tenderu podijeljenom u osam grupa HŽ Infrastruktura tražila je nabavu željezničkih vozila za posebne namjene, odnosno nabavu strateške mehanizacije, vagona i sitne pružne mehanizacije.

Francuzi bez jamstava

Premda je tender bio međunarodni, velikog interesa nije bilo. U tri od osam grupa nije pristigla nijedna ponuda, a u dvije je stigla po jedna francuskog Geismar S.A.S.-a, ali je ispao iz igre jer nije dostavio tražena jamstva. Ovim natječajima, na koje ide i PDV, tražilo se pružno vozilo – TMD (četiri milijuna eura), portalni kranovi za izmjenu kolosijeka (1,6 milijuna eura), stroj za pojedinačnu izmjenu pragova MRT (3,42 milijuna eura), deset FACC vagona za prijevoz rasutog tereta (1,3 milijuna eura) te osam vagona prilagođenih za rad kranova (1,36 milijuna eura).

No u dvije pojedinačno financijski najteže grupe dobavljač je odabran – iako je na te tendere stigla tek po jedna ponuda. U oba slučaja riječ je o austrijskoj tvrtki Plasser & Theurer te će ona za 32,06 milijuna eura plus PDV isporučiti stratešku mehanizaciju, a za 17,34 milijuna eura plus PDV stratešku mehanizaciju za manipulaciju zastornog materijala. Obje njihove ponude bile su u gabaritima traženog, odnosno ukupno 13 tisuća eura niže od procijenjene nabavne vrijednosti.

Financijski najmanje vrijedan posao za sitnu pružnu mehanizaciju dobila je zagrebačka RMT Grupa, odnosno njen podizvoditelj PRO Tehna, a posao nabave – procijenjen na 388 tisuća eura plus PDV – obavit će za 376 tisuća plus PDV.

Obnova vrijedna 88,7 milijuna eura

Sve to dio je Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture za razdoblje do 2030. godine, a on između ostalog uključuje nabavu nove strateške i pružne mehanizacije. Prema podacima iz Poslovnog plana HŽ Infrastrukture 2024. – 2028., vidljivo je da se u željeznička i cestovna vozila te stratešku mehanizaciju planira uložiti 88,7 milijuna eura.

U desetljeću željeznice, kako su period u kojem živimo nazvali u HŽ Infrastrukturi, planiraju se velika ulaganja kako u obnovu pruga i kolodvora, tako i nabavku vlakova i mehanizacije nužne za njeno funkcioniranje.

Prema dostupnim podacima, HŽ Infrastruktura posjeduje 108 pružnih vozila, od kojih je 11 strojeva strateške mehanizacije, a prosječna starost željezničkih vozila za posebne namjene iznosi 37 godina. Iako je to bilo planirano 2023. godine, nije rashodovano 12 pružnih vozila jer su potrebna za rad do isporuke novih. A u funkciji će ostati vjerojatno još koju godinu, dok se ne nabavi i isporuči ono što je planirano.

IZVOR

Ova godina za HŽ Infrastrukturu prolazi u znaku velikih ulaganja u modernizaciju željezničke mreže, od obnove zastarjelih pruga do nabave nove opreme. Pokrenuta je nabava vrijedna 16,36 milijuna eura za specijalna vozila i strojeve različitih karakteristika, uključujući razne tipove vagona, portalne kranove i uređaje. Najskuplja stavka je veliko pružno vozilo za posebne namjene, ključno za održavanje i rad na pruzi.

Ova godina obilježena je velikim ulaganjima HŽ Infrastrukture, poprilično logično, u željezničku infrastrukturu. U tijeku je obnova zastarjelih dionica pruga, kao i nabava novih materijala, tračnica te opreme potrebne za sigurno i moderno funkcioniranje sustava. U tom kontekstu, pokrenuta je i nabava u vrijednosti od 16.360.000 eura za željeznička vozila za posebne namjene – stratešku mehanizaciju i željezničke vagone. Prema objavi u sustavu javne nabave, riječ je o velikim pružnim vozilima, specijalnim strojevima, raznim tipovima vagona te uređajima, kao i portalnim kranovima.

Pružno vozilo TMD

Pružna vozila TMD iz ove nabave bit će opremljena uređajima za automatsku zaštitu vlaka, koji moraju biti potpuno kompatibilni sa sustavom induktivnog autostopa INDUSI I60/PZB, ugrađenim na prugama Republike Hrvatske, te s Europskim sustavom upravljanja vlakom (ETCS) razine 2.

Pružno vozilo TMD projektirano je za svestrane radove na pruzi. Ima dvije upravljačke kabine, svaku opremljenu vlastitim pultom, čime se omogućava upravljanje u oba smjera vožnje. Na vozilu se nalazi platforma za teret nosivosti najmanje 1,3 tone te hidraulična dizalica s dometom od najmanje dvadeset metara, namijenjena podizanju i manipulaciji teškim komponentama.

Dimenzije i tehničke značajke vozila usklađene su s maksimalnim profilom prema normi EN 15273-2 G2. Širina kolosijeka iznosi 1.435 milimetara, a minimalni horizontalni radijus krivine koji vozilo može savladati je 120 metara. Projektirano je za rad na nagibu do 40 promila i najveću brzinu od 100 kilometara na sat. Masa vozila bez tereta je najmanje 60 tona, s međuosovinskim razmakom od najmanje 8 metara i duljinom preko odbojnika od najmanje 19 metara. Širina mu je najmanje 3,05 metara, a visina najviše 4,65 metara. Kapacitet vuče omogućuje povlačenje tereta mase najmanje 300 tona na nagibu od 15 promila. Okvir je izrađen od čeličnih profila, duljine najmanje 17,9 metara i širine najmanje 2,9 metara.

Portalni kranovi

Portalni kranovi namijenjeni su teškim radovima u održavanju pruga. Svaki teži najmanje 10,5 tona, a u voznom položaju ne prelazi visinu od 2,8 metara. Nosivost po kranu iznosi najmanje 13 tona, dok ukupna nosivost dva krana doseže najmanje 26 tona. Brzina podizanja tereta je najmanje pet metara u minuti, a brzina kretanja u pravcu najmanje 12 kilometara na sat.

Kranovi su opremljeni hidrauličnim pogonom na sva četiri kotača, kočionim sustavom s hidraulikom i papučama, te pomoćnim motorima za rad u hitnim situacijama. Mogu se koristiti na jednokolosiječnim i dvokolosiječnim prugama te se transportirati na jednom plato vagonu. Radna greda za podizanje pragova omogućuje manipulaciju s 60 betonskih ili drvenih pragova, a konstrukcija je opremljena prihvatima i hvataljkama za različite tipove pragova. Cijeli sustav ima ugrađenu rasvjetu za noćni rad te sigurnosne sustave za hitno zaustavljanje.

Stroj za pojedinačnu izmjenu pragova

Ovaj stroj mase do 6 tona opremljen je četverocilindričnim dizelskim motorom snage najmanje 35 kilovata, s potrošnjom goriva od najviše 16 litara na sat. Spremnik goriva ima kapacitet najmanje 90 litara. Maksimalna visina stroja je 3,04 metra, širina s kliještima najviše 2,8 metara, a bez kliješta 2,5 metara. Ukupna dužina iznosi najviše 3,8 metara.

U radu može bočno izvući kliješta do 1,4 metra i kretati se brzinom do 30 kilometara na sat. Željeznički pogon omogućen je s obje strane podvozja, a stroj ima kočnice na tračničkim kotačima. Kapacitet zamjene je najmanje 35 pragova na sat. Kabina stroja zvučno je izolirana, opremljena sjedalom sa zračnim ovjesom, grijanjem i naslonom za glavu, automatskom klimom, radnim reflektorima i protupožarnim aparatom minimalne mase tri kilograma. Hidraulični sustav uključuje spremnik od najmanje 150 litara, ručnu pumpu zapremine minimalno 70 kubičnih centimetara po pomaku te niz radnih cilindara za manipulaciju i podizanje.

Četveroosovinski vagon tipa Facc

Vagon tipa Facc četveroosovinski je teretni vagon za prijevoz rasutog tereta granulacije veće od 1 milimetra, najčešće tucanika veličine 31,5 do 63 milimetra. Širina kolosijeka iznosi 1.435 milimetara, a maksimalna brzina vožnje s teretom 100 kilometara na sat. Duljina preko odbojnika kreće se između 11,5 i 12,75 metara. Vagon ima dva okretna postolja tipa Y25 s osovinskim opterećenjem od 22,5 tone i monoblok kotače promjera 920 milimetara.

Nosivost vagona je 69 tona, a teretni prostor podijeljen je u dva silosa ukupnog obujma od 34 do 48 kubičnih metara. Četiri istovarna lijevka omogućuju pražnjenje unutar kolosijeka, na glavu praga ili izvan pruge. Kočioni sustav je tipa GP-A, a vučna kuka ima kapacitet od 1.500 kilonjutna.

Vagon Uas – četveroosovinski plato vagon

Vagon tipa Uas namijenjen je prijevozu komadnog ili paketiranog tereta otpornog na atmosferske uvjete. Širina kolosijeka iznosi 1.435 milimetara, a maksimalna brzina s teretom je 100 kilometara na sat. Duljina preko odbojnika je 19,9 metara, širina 2,7 metara, a visina od gornjeg ruba tračnice do gornje plohe poda najviše 1,66 metara.

Pod je izrađen od borove daske debljine 50 milimetara, utovarna duljina je 18,5 metara, a ukupna površina 51 kvadratni metar. Vagon ima dvije čelne preklopne stranice visine 40 centimetara, četiri čelna stupa te kočnicu tipa GP-A. Vučna kuka ima kapacitet od 1.500 kilonjutna, a odbojnici apsorbiraju energiju do 30 kilodžula.

IZVOR

HŽ radi na projektu koji bi mogao riješiti probleme prometnih gužvi u Zagrebu i potaknuti građane na svakodnevne vožnje vlakom. Većini je, vjerujem, dosta automobila te bi radije samo sjeli u vlak, bilo da stanuju u Zagrebu ili okolici, te se bez misli u glavi dovezli do stanice odakle bi mogli dalje svojim putem. No, prvo treba ojačati gradsku željezničku mrežu. Što se sve treba popraviti, dograditi ili izmjestiti pokazat će Studija o zagrebačkom čvoru koja se upravo radi, a potom će se moći u projektiranje. Detalje doznajemo od HŽ Infrastrukture.

Željeznički čvor Zagreb mogao bi biti ključ u rješavanju gradskih gužvi. U planovima je od davnina te već postoji iskoristiva infrastruktura, ali ju treba preurediti i dograditi. Znaju to u Gradu, u Hrvatskim željeznicama, a isto je poznato i prometnim stručnjacima koji zagovaraju povećano korištenje vlakova u gradu i okolici pa – gdje je dosad zapelo?

Iz HŽ-a tvrde da se kotač nakon dugo čekanja konačno okreće budući da je u visokoj fazi izrade Studija razvoja nakon koje slijedi projektiranje, a onda negdje u budućnosti i izvedba čvora koji će riješiti neke prometne tegobe Zagreba. Evo na čemu konkretno se sada radi.

Vlakom do zračne luke

Zagrebački željeznički čvor nije novost u planiranju. O tom rješenju koje bi Zagreb povezalo s okolnim područjem te omogućilo dalja putovanja bez korištenja automobila i na taj način postalo okosnicom integriranog prometa kojemu teži svako veće gradsko središte govori se dugo – no je li se nešto pomaklo s ‘mrtve točke’? Iz HŽ-a kažu, planiranje je ozbiljno u tijeku.

– Izrada Studije za čvor Zagreb je pokrenuta u ožujku 2024.. Sama studija ima nekoliko ciljeva, jedan je izmicanje teretnog prometa van grada. To će se morat riješiti kako bi se željeznička infrastruktura stavila što više u funkciju putničkog prometa, poručio je na nedavnom panelu na temu gradskog prometa u Uraniji voditelj projekta zagrabačkog čvora iz HŽ Infrastrukture, Domagoj Bublić.

Napomenuo je da je izrada Studije podijeljena u dvije faze, ali i da je prva faza gotovo završena – a kad bude gotova krenut će se u realizaciju druge faze. Prva faza, na upit nam je potvrđeno iz HŽ Infrastrukture, odnosi se na povezivanje Međunarodne Zračne luke Zagreb s Glavnim kolodvorom, dok se druga faza odnosi na cjelokupno područje obuhvata željezničkog čvora Zagreb. Oni pak tvrde – drugi dio već je u razradi.

– Paralelno s dovršetkom prve faze Studije, započela je izrada druge faze u kojoj će se razrađivati varijantna rješenja izgradnje novih pruga unutar čvora Zagreb, dogradnje i modernizacije postojećih, izmještanja i izgradnje novih stajališta, rekonstrukcije postojećih kolodvora i slično, navode.

Ništa nije ‘za džabe’

Vrijedi istaknuti da će se razrađena verzija koncepta razvoja cjelokupnog područja čvora, kad bude finalizirana u narednim mjesecima korigirati zajedno s idejnim rješenjima. Na taj način, pojasnili su iz HŽ Infrastrukture, utvrdit će se jasna dinamika razvoja i redoslijed implementacije određenih projekata unutar željezničkog čvora Zagreb.

Vrijednost studije, dodali su, iznosi milijun i pol eura, a trebao bi, kažu, biti završen do rujna dogodine. Zatim slijedi izrada projekta, a onda i implementacija pripremljenih rješenja.

– Uzimajući u obzir postojeće aktivnosti HŽ Infrastrukture na dva najvažnija željeznička koridora, RH 1 i RH2, jasno je kako se u budućnosti očekuje znatno povećanje kapaciteta željezničkih pruga, a time i povećanje putničkog i teretnog prometa zbog čega je nužno razviti rješenja razvoja čvora Zagreb, dodaju iz HŽ-a.

Kažu da se očekuje kako će nova rješenja značajno doprinijeti razvoju integriranog prijevoza putnika na području Zagreba, gdje bi, idealno, putnici u gradu i okolici odabirali upravo vlak kao glavno prijevozno sredstvo. Gdje bi trebale biti tri nove stanice za vlak na koje Zagreb čeka tri godine pročitajte ovdje.

IZVOR

U ponedjeljak otvorene su ponude za izvođenje radova na najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu u povijesti Hrvatske – rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Novska

Procijenjena vrijednost radova iznosi 620 milijuna eura, a projekt će se sufinancirati sredstvima iz europskih fondova.

Stigle četiri ponude, sve iznad procijenjene vrijednosti

Na javni natječaj pristigle su četiri ponude, a najnižu je poslala indijska tvrtka AFCONS Infrastructure Limited u iznosu od 677 milijuna eura (bez PDV-a). Ostale ponude također su znatno nadmašile procijenjeni iznos:

• Zajednica ponuditelja Ashoka Buildcon Ltd, Serneke International Group AB i Konkan Railway Corporation Ltd ponudila je 779,8 milijuna eura
• Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. poslao je ponudu tešku 873,1 milijun eura
• Doğuş Inşaat ve Ticaret A.Ş. dao je najvišu ponudu od 989,8 milijuna eura (sve iznosi bez PDV-a)

Ponude će sada proći evaluaciju, nakon koje će se odabrati ekonomski najpovoljniji ponuditelj. Ugovor s izvođačem potpisat će se nakon donošenja odluke, a radovi će započeti po njegovu uvođenju u posao.

Puna modernizacija 83 kilometra pruge

Dionica Dugo Selo – Novska duga je 83 kilometra i predstavlja važnu kariku u modernizaciji međunarodnog željezničkog koridora. Projekt obuhvaća:

• izgradnju drugog kolosijeka
• potpunu rekonstrukciju postojećeg kolosijeka
• obnovu kolodvora i stajališta
• uklanjanje ili denivelaciju većine željezničko-cestovnih prijelaza
• ugradnju najsuvremenijih signalno-sigurnosnih i upravljačkih sustava
• elektroenergetske zahvate u skladu s novim standardima

Po završetku radova, vlakovi će ovom dionicom moći voziti brzinom do 160 km/h, što će znatno skratiti vrijeme putovanja i povećati kapacitet teretnog i putničkog prometa.

Radovi su planirani u trajanju od pet godina i deset mjeseci, računajući od dana uvođenja izvođača u posao.

IZVOR

Rekonstrukciji pruge Karlovac – Ozalj u punom je zamahu. Radove izvodi tvrtka Pružne građevine, a dinamika gradilišta napreduje prema planovima. Paralelno, u tijeku je savjetovanje o budućem voznom redu koji bi trebao biti odskočna daska razvoju gospodarstva i turizma Hrvatske i Slovenije u pograničnom području. Evo kako izgleda gradilište danas.

Od Karlovca do Mahićna je sve gotovo. I u Mahićnom je na kolodvoru napravljena izmjena tri kolosijeka, a se trenutno  na četvrtom, zaključak je vezan uz dinamiku radova na rekonstrukciji pruge Karlovac – Ozalj, Pero Semren iz tvrtke Pružne građevine koja ovdje obavlja veliki posao za 6,6 milijuna eura.

– Dinamika radova ide po planu, veliki dio projekta su skretnice, 6 u Mahićnu i 5 u Ozlju. Skretnice proizvodimo i ugrađujemo mi, svi dijelovi za njih su naručeni i ugovoreni. Pruga je zatvorena tako da ništa ne ometa radove i, nadam se, do kraja godine ćemo biti na otvaranju ove pruge, dodaje Semren uz zaključak kako će pruga od Karlovca do Ozlja će do kraja godine biti otvorena.

Naime, upravo je to sažetak sastanka hrvatskih i slovenskih predstavnika EGTS-a – Europske grupacije za teritorijalnu suradnju, održanog danas u Ozlju.

Novi vozni red

U HŽ Putničkom prijevozu pohvalili su se da trenutno traje savjetovanje vezano za novi vozni red.

– To savjetovanje je otvoreno do 26. srpnja pa je ovo ujedno i prilika da se pozove sva zainteresirana javnost da se uključi, da daju prijedloge ne bi li tako dobili što bolje i kvalitetnije rješenje novog voznog reda. Nama u HŽ Putničkom prijevozu jako je interesantna i ova ideja o produženju pruge do Metlike. Sigurno da se može tu napraviti kvalitetno željezničko povezivanje, istaknuo je direktor HŽ Putničkog prijevoza, Željko Ukić.

Taj dio željezničkog povezivanja je u planu. Postoji želja i inicijativa, i sa slovenske i s hrvatske strane, da se ta pruga revitalizira, čak da se u cijelosti obnovi željeznički koridor koji je nekada postojao – od Karlovca sve do Ljubljane.

– Mi smo se svi skupili gradonačelnici sa slovenske strane, od Ljubljane do Metlike i rekli, ajmo napravit to europsko udruženje s kolegama s hrvatske strane. EGTS sada živi, ovo udruženje će povezati i ljude i željeznice. Inicijative se pretvaraju u konkretne projekte. Potpora sa strane Slovenije je tu, želimo da se otvaraju koridori i da željeznica spaja dvije države te da njome putuje što više putnika, emotivno je o projektu govorio župan Občine Grosuplje i direktor Razvojnog instituta slovenskih željeznica, Peter Verlič.

Željeznica kao demografska mjera

Zamjenica županice Karlovačke županije, Vesna Hajsan Dolinar, ovom je prilikom naglasila važnost rekonstrukcije pruge i povezivanja Karlovca i Ljubljane, prije svega kao svojevrsne demografske mjere i u hrvatskom pograničnom području ali i na području Bele Krajine u Sloveniji

– Narod koji živi uz prugu, i s jedne i druge strane granice, zaslužuje i treba imati bolji i brži put do velikih gradova kako bi ljudi, mladi ljudi, ostali živjeti u ovom ruralnom dijelu. Nama, kao Karlovačkoj županiji, je demografija u fokusu, prva i najvažnija, a jedna od inicijativa je upravo to da osiguramo našim ljudima dobru povezanost i dobru kvalitetu života u svakom kutku naše Karlovačke županije, rekla je županica s kojom se složio i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Žarko Tušek.

Nema nedostižnog

– Dobar pokazatelj napretka naših projekata je i to da sve što smo dogovorili ide svojom dinamikom naprijed. Eto, do kraja godine – 6,6 milijuna eura vrijedan projekt rekonstrukcije pruge do Ozlja će biti gotov. Ova inicijativa da se obnovi koridor do Ljubljane je pozitivna i hvale vrijedna. Treba vidjeti koja je perspektiva i dinamika projekta i ako postoji konsenzus s obje strane, i slovenske i hrvatske, i volja da se to napravi, ništa onda nije nedostižno i nerealno, rekao je pak državni tajnik.

Vezano uz ovaj projekt, istaknuto je, idući je korak radni sastanak u kojemu bi, uz predstavnike EGTS-a, trebali sudjelovati i mjerodavni ministri iz obiju zemalja.

Iz razdoblja Prvog svjetskog rata

Ova željeznička pruga je prema projektnoj dokumentaciji izgrađena oko 1913. godine za vrijeme Austro-ugarske pa je ‘preživjela’ tri rata. Ali i, nakon više od 100 godina postojanja, doživjela modernizaciju modernizacija.

Podsjetimo, u prosincu 2023. godine, prema Ugovoru su započeli radovi na obnovi dionice pruge od Karlovca do Ozlja. Modernizacija dionice pruge provest će se u okviru šireg uređenja na račun potpisanog  Statuta i Konvencija za osnivanje Europske grupacije za teritorijalnu suradnju ‘Putevi budućnosti: Ljubljana-Novo Mesto-Karlovac-Zagreb’.

Svrha djelovanja ove grupacije jest postizanje većih brzina u putničkome prijevozu, veće nosivosti u teretnome prijevozu te povećanja gustoće naseljenosti u geografski udaljenim mjestima. Ultimativno, očekuje se kako će modernizacija doprinijeti i razvoju gospodarstva i turizma.

LINK