Arhiva za kategoriju Obavijesti

Iako Opća deklaracija o ljudskim pravima (Ujedinjeni narodi 1948) ne spominje izravno pravo na zaštitu na radu. Ono se može iščitati iz odredbe članka 3. koji kaže kako svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. Isto tako, članak 23. kaže kako svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.

Pravo na zaštitu na radu, odnosno sigurne i zdrave uvjete, određuje se u Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.) koji, priznajući da se, u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima, ideal slobodnih ljudskih bića, koja uživaju građansku i političku slobodu i koja su oslobođena od straha i nestašice, može postići samo ako su stvoreni uvjeti u kojima svatko može uživati svoja gospodarska, socijalna i kulturna prava, kao i svoja građanska i politička prava, priznaje svakome pravo uživati pravedne i povoljne uvjete kojima se posebice osiguravaju, između ostalog, sigurni i zdravi radni uvjeti.

Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (Ujedinjeni narodi, 1979.) posebno naglašava pravo žena, na osnovi jednakosti muškaraca i žena, na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i očuvanje reproduktivnih funkcija.

Provođenje zaštite na radu znači očuvanje prava na život. Svakome je zajamčeno pravo na život. Proglašavanjem zaštite na radu ljudskim pravom povlači obveze i odgovornosti država, poslodavaca i svakog pojedinca u očuvanju toga prava.

Danas je važno podsjetiti kako je zaštita na radu ljudsko pravo.

Danas, kad se mjere zaštite na radu gledaju kroz prizmu troška za poslodavce.

Kada se zaštita na radu smatra opterećenjem i nepotrebnim kompliciranjem.

Kada s novinskih naslovnica još vrište naslovi o poginulim radnicima.

Iz medijskih članaka, saznajemo kako je inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavca od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. godini stradale su 982 osobe od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je lani (2020.) od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72.[1]

Zabrinjavajuća je situacija u djelatnosti graditeljstva općenito, a posebno nakon potresa u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko – zagorskoj županiji. Naime, odmah nakon potresa, u gradu Zagrebu dogodile su se dvije nesreće koje su rezultirale smrću radnika zbog pada s visine, također se ista situacija dogodila i u prosincu 2020. godine. Svatko tko je prošao ulicama Grada Zagreba za vrijeme obavljanja sanacija oštećenja od potresa, mogao je svjedočiti radu radnika na visini, bez ikakve zaštite, odnosno nemaru poslodavaca u zaštiti života radnika.

Prema podatcima Državnog inspektorata od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine, u djelatnosti građevinarstva u navedene tri županije, obavljeno je ukupno 607 inspekcijskih nadzora. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja doneseno je 818 rješenja kojima je poslodavcima zabranjeno korištenje sredstava rada, zabranjeno izvođenje opasnih postupaka, odnosno naređeno udaljavanje radnika s poslova za koje ne ispunjavaju propisane uvjete. Ukupno je izrečeno 29 novčanih kazni, od toga 27 na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, na mjestu izvršenja u ukupnom iznosu 245.200,00 kn, od čega je naplaćeno 185.700,00 kn, dvije novčane kazne u Krapinsko- zagorskoj županiji u iznosu 13.800,00 kn. Prekršajni nalozi su izdani poslodavcima i odgovornim osobama na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, za 11 prekršaja u ukupnom iznosu 211.900,00 kn. Isto tako, zbog osnovane sumnje u počinjenja kaznenog djela, na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, nadležnom državnom odvjetništvu podneseno je 8 kaznenih prijava protiv 12 osoba (kaznena djela protiv opće sigurnosti iz glave XXI. Kaznenog zakona).

Ljudski život je neprocjenjiv i on mora biti zaštićen u svakoj situaciji pa tako i na radnom mjestu gdje god ono bilo. Izrečene kazne ne mogu vratiti izgubljene živote.

IZVOR

Na Upravnom odboru Međunarodne organizacije rada (MOR) napravljen je značajan korak prema utvrđivanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu temeljnim radničkim pravom.

Na sastanku Upravnog odbora MOR-a, koji je održan u razdoblju od 22. do 26. ožujka 2021. godine, predstavnici vlada velikom su većinom poduprli radničke članove Upravnog odbora u njihovom nastojanju da zaštita zdravlja i sigurnost na radu budu utvrđene temeljnim pravom.

---

Očekuje se kako će odluka biti formalizirana na Međunarodnoj konferenciji rada 2022. godine.

Sharan Burrow, glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) izjavila je kako bi joj bilo drago da se zaštita zdravlja i sigurnost na radu dodaju na listu temeljnih prava na ovogodišnjem zasjedanju Međunarodne konferencije rada, ali da cijeni potporu vlada da se to ipak dogodi sljedeće godine. Priznavanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu temeljnim pravom znači veću odgovornost vlada i poslodavaca u čuvanju života radnika na radu.

„Važnost je veća uzimajući u obzir strašan učinak pandemije COVID-19. Sigurna radna mjesta znače veću sigurnost za radnike, ali također i javnost. Diljem svijeta se pojavljuju dokazi kako se većina žarišta COVID-19 događa na radnim mjestima, uključujući škole.“

Dodala je kako je određivanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao temeljnog prava na radu tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana zaštite na radu 28. travnja. „Nastavit ćemo pritisak na Međunarodni dan zaštite na radu i izvan toga“ dodala je.

Podsjećamo, na zasjedanju Međunarodne konferencije rada, održanom 2019. godine kao dio stoljetne deklaracije za budućnost rada, univerzalno je prihvaćeno uključivanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u temeljna načela i prava na radu. (KR)

Temeljna prava regulirana su kroz osam konvencija Međunarodne organizacije rada:

Sloboda udruživanja i kolektivno pregovaranje (broj 87)
Pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje (broj 98)
Prisilni ili obvezni rad (broj 29 i Protokol iz 2014.)
Ukinuće prinudnog rada (broj 105)
Najniža dob za zaposlenje (broj 138)
Zabrana i trenutno djelovanje za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (broj 182)
Jednakost plaća (broj 100)
Diskriminacija u zaposlenju i zanimanju (broj 111)

IZVOR

ANDREJ PLENKOVIĆ jučer je predstavio plan oporavka zbog korone, a nešto kasnije objavljen je i dokument na 80 stranica u kojemu se kao u školskoj zadaćnici opisuje tema: uvod, glavni izazovi i razrada te ciljevi. Floskulama i već stoput izrečenim obećanjima vlada Andreja Plenkovića pokušava uvjeriti javnost da će korisno utrošiti novac koji će Hrvatska povući iz EU. No s obzirom na stavke koje se nalaze u dokumentu, čini se da će opet novac završiti u nikad realiziranim projektima.

Nacionalni plan za oporavak za razdoblje od 2021. do 2026. sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49.08 milijardi kuna. Njegova izrada i dostava Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023. godine. U okviru RRF-a Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6.3 milijarde eura, uz još 3.6 milijardi eura potencijalnih zajmova.

Temeljne komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) su gospodarstvo; javna uprava; pravosuđe i državna imovina; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Osim tih pet područja, tu je i inicijativa “obnova zgrada”.

U okviru navedenih komponenti nalaze se i ukupno 22 tematske potkomponente, u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.

Od ukupne vrijednosti projekata predloženih u NPOO-u, na komponentu “gospodarstvo” odnosi se 54 posto tražene alokacije NPOO-a ili 26.2 milijarde kuna. 

Plenković: Hrvatska prva u EU po sredstvima koje će dobiti

Plenković napominje da je Hrvatska na prvom mjestu u EU po odnosu bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te BDP-a, odnosno iznos tih sredstava čini 12 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Prosjek drugih država EU je 3.7 posto.

Ako se gleda iznos bespovratnih sredstava po stanovniku, Hrvatska je pri samom vrhu među državama EU, odnosno druga, iza Grčke, s 1466 eura po stanovniku, dodao je.

Oreščanin: Hrvatska će toliko novca dobiti zbog jada i bijede, a ne kvalitete

Dražen Oreščanin iz UGP-a kazao je kako je realnost drugačija nego što je Andrej Plenković želi predstaviti javnosti.

“Realnost je da je Hrvatska dobila relativno veliki iznos (jednogodišnjeg) BDP-a zbog toga što je hrvatski BDP malen i beznačajan na razini EU. Taj iznos kada se podijeli na period od 6 godina, koliko traje program, iznosi oko 2% BDP-a godišnje, od čega neće biti neke velike vajde, pogotovo ako se uzme u obzir tradicionalna nesposobnost RH u povlačenju EU fondova. Također je činjenica da se pomaže onome koji je u najjadnijem stanju, što je još jedan dokaz da je Hrvatska na samom dnu Europe.

Kada bi se povukla paralela s nekadašnjom državom, to bi bilo kao da se predsjednik Izvršnog vijeća Kosova na RTV-u Priština hvali svojim uspjesima u povlačenju fondova solidarnosti iz Slovenije i Hrvatske.

Dakle, toliki iznos novca će Hrvatska potencijalno dobiti zbog našeg jada i bijede, a ne zbog naše kvalitete, a pogotovo ne zbog sposobnosti hrvatskih političara. A to da vlada plan oporavka krije kao zmija noge i da te 90% tih novaca planira ulupati u javni sektor i da su ono što nazivaju gospodarstvo ustvari javne firme (vodoopskrba, promet, elektroprivreda) je drugi par rukava i druga tema”, napisao je Oreščanin jučer na svom FB profilu.

Glas poduzetnika: U dokumenti su već ranije najavljeni projekti

UGP je danas priopćio kako se, prema sažetku dokumenta koji je objavljen, može zaključiti da će većina sredstava biti usmjerena na projekte koji su trebali biti sufinancirani sredstvima iz VFO-a 2014.-2020. (višegodišnji financijski okvir koji utvrđuje Europska unija za razdoblje od nekoliko godina), ali zbog uobičajenih hrvatskih birokratskih boljki (kao što su problemi sa zemljištem i javna nabava), većina tih projekata se nije pomakla od točke izrade projektne dokumentacije.

“S obzirom na to da se projekti ugovoreni u sklopu NPOO-a moraju završiti do 2026. godine, upitno je hoće li se investicije koje se nisu uspjele realizirati u prethodnih 7 godina moći kvalitetno provesti u tako kratkom roku.

Iako se u dokumentu navodi da će 54% sredstava biti namijenjeno projektima u gospodarstvu, radilo bi se o hvalevrijednom podatku da pod gospodarstvo vlada ne podrazumijeva projekte javnih državnih tvrtki (kao što su Hrvatske željeznice i Hrvatske ceste). Većina sredstava ne ide mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji dokazano jedini mogu biti pravi zamašnjak prema gospodarskom oporavku.

Naime, jedino kroz povećanje zaposlenosti i izvoza može se značajno utjecati na održivi rast BDP-a. U objavljenom dijelu dokumenta pod gospodarstvo stoje ulaganja u projekte voda, energetike i prometa, izgradnju distributivnih centara kao i jačanje konkurentnosti te zelena tranzicija gospodarstva. Osim što su to projekti na kojima će se isključivo angažirati strani izvođači, smatramo da sve navedeno ima vrlo malo veze s oporavkom gospodarstva”, komentiraju iz UGP.

“Ovo nisu reforme”

“Također, moramo istaknuti da će prema procjeni naših stručnjaka iz Odbora za EU fondove, za projekte mikro, malih i srednjih poduzetnika biti namijenjeno manje od 4 milijarde kuna bespovratnih sredstava. Kao što smo upozoravali, radi se o veoma lošem potezu koji će imati značajne posljedice na naše gospodarstvo. Poduzetnici i obrtnici nisu dobili potporu koju su trebali od vlade RH tijekom posljednjih godinu dana i potrebna su im značajna sredstva kako bi spasili svoje poslovanje te sačuvali radna mjesta svojih zaposlenika.

Ono što smo mogli vidjeti u dijelu objavljenog dokumenta nisu reforme, naprotiv. Radi se o projektima koji nisu ostvareni, pa su ih ministarstva sada predala kako bi se sredstva za oporavak iskoristila za te stare projekte. Ne možemo, dakle, sada govoriti o planu za spas gospodarstva, već o nesposobnosti vlade RH da kreira kvalitetan plan oporavka i otpornosti. U fokusu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti moraju biti prvo građani, zatim tvrtke, a onda u kontekstu svega toga tranzicija ekonomije”, priopćili su iz UGP-a.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

“Prevladavaju ulaganja u velike javne investicije državnih poduzeća”

“Vlada je jučer najavila da putem investicija kroz NPOO planira osigurati novih 100.000 radnih mjesta. Međutim, s obzirom na to da javnost nema uvid u cjeloviti dokument, skeptični smo u mogućnost ostvarenja tog pokazatelja jer iz istoga ne možemo zaključiti kako su do tog broja došli. Također, zanima nas na kakva radna mjesta i unutar kojih sektora se ista odnose.

Iz objavljenog sažetka dokumenta jedino možemo vidjeti da prevladavaju ulaganja u velike javne investicije državnih poduzeća (dobar dio onih koji nisu završeni u prethodnom razdoblju), a manji dio je namijenjen projektima u poduzetništvu. Poduzetnici jedini mogu kroz daljnja ulaganja u digitalizaciju, nove tehnologije, istraživanje i razvoj te proširenje kapaciteta značajno povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, povećati izvoz i dodatna otvaranja novih radnim mjesta, a sve s krajnjim ciljem povećanja BDP-a i približavanja prosjeku EU”, rekao je Kristian Korunić, koordinator Odbora za EU fondove udruge Glas poduzetnika.

Balen: Za vladu su gospodarstvo željeznice, ceste, državne firme…

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT udruge, kazao je jučer u Otvorenom da se na takav dokument ne mogu očitovati jer to zapravo nije nacionalni plan oporavka, već sažetak nacrta s nejasnim brojkama. U proces, kaže, nisu bili uključeni, a za pojam gospodarstva rekao je da je vlada odabirom partnera s kojima se konzultirala pokazala što je za njih gospodarstvo, a to su Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, državne firme, komunalna poduzeća. Smatra da je to dio forme koji nije ispunjen i jako su nezadovoljni.

Kome se uopće “pomaže”?

Glavne komponente plana za oporavak su sljedeće:

1. Gospodarstvo
2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina
3. Obrazovanje, znanost i istraživanje
4. Tržište rada i socijalna zaštita
5. Zdravstvo
6. Inicijativa: Obnova zgrada

1. Gospodarstvo – 26.229.965.304 mlrd kn

Reforme i investicije u okviru prve komponente poboljšat će konkurentnost gospodarstva, uz jačanje poljoprivrede, prometnog sektora, energetike i zaštite okoliša te podići razinu održivosti turizma ulaganjem u kontinentalni turizam i produljenje turističke sezone, stoji u dokumentu.

Što će se oporavljati u prvoj komponenti?

Vodno gospodarstvo, željeznice, cestovni i zračni sektor, pomorstvo i unutarnji plovni putevi. Zatim poljoprivreda.

“Pokrenut će se aktivnosti i mjere modernizacije i restrukturiranja hrvatskog željezničkog sektora radi povećanja konkurentnosti i učinkovitosti željezničkog sektora kako bi se korisnicima u putničkom i teretnom prometu pružile bolje usluge, a time i podigla cjelokupna gospodarska konkurentnost Hrvatske”, piše u dokumentu.

Kao jedan od glavnih izazova navode nešto što hrvatska javnost zna već desetljećima: “Prometna mreža je neujednačena, s vrlo nerazvijenom željezničkom infrastrukturom te nema odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet”.

Među ciljeve su stavili razvijanje dva prototipa vlaka do 2026. godine: prototip BEMV baterijskog elektromotornog vlaka i prototip BMV baterijskog motornog vlaka.

U ovoj komponenti spominju i vode pa kažu kako im je cilj novac za oporavak uložiti u to da svi potrošači imaju dostupnost javnih vodnih usluga.

Što se tiče poljoprivrede, žele uspostaviti sustav pametne poljoprivrede pa će, između ostalog, uspostaviti i posebni sustav označavanja proizvoda u skladištima.

A kako će to provoditi?

Mijenjat će zakone i uspostaviti nove prometne uprave, što vjerojatno znači i novo zapošljavanje uhljeba, a među načinima provedbe stoji i ovo: “Pismo sektorske politike za pomorstvo i unutarnje plovne putove, kao i Pismo sektorske politike za željeznički sektor”. Tim pismom hvale se već godinama. Kako je još prošle godine objavio Faktograf, ministarstvo Olega Butkovića je još 2018. najavljivalo dokument, a 2019. potvrdilo im je da je dokument gotov. Sada ga opet spominju.

Kao rezultat svega što planiraju provesti u ovoj komponenti očekuju, između ostalog, rekonstruiranu željezničku infrastrukturu te sustav elektroničke naplate cestarine.

Što s turizmom?

U dokumentu piše da će dodjeljivati bespovratna sredstva za privatni i javni sektor radi oporavka zbog korone te da time očekuju, između ostaloga, turističku ponudu veće dodane vrijednosti i povećanje prosječne potrošnje po gostu.

2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina – 4.760.479.617 kn

U okviru druge komponente, najavljuju, radit će se na poboljšanju učinkovitosti javne uprave, pravosuđa i upravljanja državnom imovinom, kao i na kvaliteti i dostupnosti javnih usluga građanima te učinkovitoj borbi protiv korupcije.

Pa ponavljaju: “Nepristrano, neovisno i učinkovito pravosuđe, kao i moderna i učinkovita javna uprava temelj su pravne države koja brine o svakom svom građaninu”.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://7f53bb0072dd2150bdda9436b14bb449.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Žele i unaprijediti učinkovitost javne uprave pa planiraju unaprijediti postupak zapošljavanja u državnoj službi kao i uspostaviti novi model plaća u državnoj i javnoj službi te unaprijediti sustav plaća.

“Uvođenje modela za hibridni pristup radnom mjestu – smart-working”, također je jedna od stavki u dokumentu.

Dalje, plan je jačati ljudske kapacitete za praćenje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima, a i navodno planiraju prodati 100-tinjak poduzeća u državnom vlasništvu. Novcima za oporavak žele povećati učinkovitost pravosudnog sustava kako bi pridobili veće povjerenje građana.

Obećavaju i da će do 2023. ostvariti potpunu primjenu načela “samo jednom”, odnosno od građana i tvrtki samo će se jednom traži određeni podatak koji će se kroz središnji sustav interoperabilnosti učiniti dostupan svim tijelima javne uprave. Kakve to veze ima s oporavkom od korone, nije baš najjasnije.

Kakve veze ova komponenta ima s planom oporavka zbog korone, nije jasno.

3. Obrazovanje, znanost i istraživanje – 7.500.000.000 kn

Treća komponenta temelji se na jačanju sustava znanosti i obrazovanja, kao i na cjeloživotnom učenju koje, navode iz hrvatske vlade, treba biti jedan od temelja konkurentnosti Hrvatske u godinama oporavka pred nama, uz poticanje deficitarnih zanimanja i izvrsnosti.

Već godinama sve vlade obećavaju modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja, lakše školske torbe, manje štrebanja. Pa su sad i to uvrstili u plan oporavka.

“Povećana razina temeljnih pismenosti od ranog predškolskog odgoja i obrazovanja do srednjoškolskog čime se stvaraju pretpostavke za bolju prohodnost prema visokom obrazovanju, a čemu će pridonijeti povećan broj obveznih nastavnih sati u osnovnoj školi i povećanje udjela srednjoškolaca upisanih u gimnazijske programe”, jedan je od ciljeva. Najavljeno je i izgradnja i dogradnja škola i vrtića.

4. Tržište rada i socijalna zaštita – 2.084.125.000 kn

Četvrta komponenta, navode, važna je za poticanje zapošljavanja, razvoj vještina za tržište rada, kao i za osnaživanje mirovinskog sustava te sustava socijalne skrbi, uz dodatne napore za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

U ovoj komponenti najavljuju povećanje opće stope zaposlenosti na 70 posto te unaprjeđenje mirovinskog sustava.

“Predložene reforme i investicije doprinijet će konkurentnom i inovativnom gospodarstvu, poboljšanju kvalitete života i jačanju društvene kohezije, povećanju opće stope zaposlenosti (s 66,7% na 70% do 2024.), stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene”, kažu.

Također, žele osigurati dodatne smještajne kapacitete za 700 starijih osoba kojima je potrebna dugotrajna skrb.

5. Zdravstvo – 2.563.703.700 kn

Peta komponenta usmjerena je, piše u dokumentu, na dostupnost i održivost zdravstvenog sustava, uz njegovu daljnju modernizaciju za prevenciju i rano otkrivanje bolesti te razvoj telemedicine i medicinske robotike.

U tom dijelu dokumenta navodi se kako će sustav zdravstva unaprijediti na način da ojačaju sustav javnog zdravstva. Navode i da će uspostaviti psiho-onkološko liječenje i psihološke intervencije kao standard. I još puno toga što je već trebalo biti riješeno.

6. Obnova zgrada – 5.945.000.000 kn

Inicijativa za obnovu zgrada važna je sastavnica održivog razvoja Hrvatske, piše u dokumentu, te uključuje dekarbonizaciju zgrada i energetske uštede u zgradarstvu, protupotresnu obnovu Zagreba i okolice, jačanje sposobnosti za djelovanje kod prirodnih katastrofa i obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Vlada kaže da je to izuzetno ambiciozan plan

“Vlada je svjesna da se radi o izuzetno ambicioznom planu reformi i investicija.

Međutim, Hrvatska je u dobrom položaju da ostvari znatan napredak na više područja tijekom narednog desetljeća. Vlada je u proteklom razdoblju dokazala da može postići makroekonomsku i financijsku stabilnost, a pristup europskim fondovima, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost te perspektiva pridruživanja europodručju i Schengenskom području u bliskoj budućnosti Hrvatskoj otvaraju nove mogućnosti”, zaključuje se u dokumentu.

IZVOR

Na današnjoj sjednici Vlade RH nalazila se i Informacija o sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a koji je predstavljen članovima Gospodarsko-socijalnog vijeća 29. ožujka 2021. godine.

Europska komisija je 27. svibnja 2020. godine predložila plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije bolesti COVID-19 te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini EU-a.

---

Čelnici država članica EU-a postigli su dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. –2027. (VFO).

Tako je državama članicama omogućeno korištenje 1.824,3 milijarde eura za oporavak i jačanje otpornosti europskog gospodarstva, i to: 750 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ i 1.074,3 milijarde eura iz VFO-a. U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg će se državama članicama omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna.

Preduvjet za korištenje sredstava iz RRF-a je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. –2026. koji u skladu s ciljevima RRF-a obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti u narednim godinama, a najkasnije do 31. kolovoza 2026.

Države članice svoje nacionalne planove trebaju u pravilu dostaviti do 30. travnja 2021. godine. Europska komisija bi u roku od dva mjeseca od službenog dostavljanja planova trebala ocijeniti relevantnost, djelotvornost i koherentnost planova.

Vijeće EU bi trebalo odobriti ocjenu planova na temelju prijedloga Komisije, koju bi trebalo nastojati donijeti u roku od četiri tjedna od usvajanja prijedloga od strane Komisije.

Rasprava o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) održati će se i u Hrvatskom saboru 14. travnja. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike će sljedeći tjedan održati sastanak sa socijalnim partnerima vezano za dio NPOO-a koji se odnosi na tržište rada i socijalnu politiku. MH

Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Danas, 23. ožujka 2021. godine okončan je postupak mirenja pokrenut zbog kolektivnog radnog spora između reprezentativnih sindikata i HŽ Infrastrukture d.o.o.

Postignutim sporazumom u novi KU s trajanjem od 1. travnja 2021. do 30. lipnja 2022. godine (15 mjeseci) ugraditi će se sljedeća materijalna prava:

Prava koja se primjenjuju odmah (od 1. travnja 2021.):

• Uskrsnica u iznosu od 500,00 kn
• Regres u iznosu od 1300,00 kn
• Božićnica u iznosu od 1200,00 kn
• neoporezivi dodatak na plaću u iznosu od 416,00 kn (mjesečno)

Pravo koje se primjenjuje od 1.siječnja 2022.:

• dodatak za topli obrok u iznosu od 1,30 kn po efektivnom satu rada

Ostale odredbe KU ostaju nepromijenjene.

Za više detalja obratite se svojim sindikalnim povjerenicima.

PRIOPĆENJE (pdf)