Arhiva za kategoriju Obavijesti

U vremenskim uvjetima, u kojima temperature zraka prelaze 30˚C, radnici koji obavljajuodređene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u graditeljstvu, poljoprivredi, montaži,intervencijama i sl. rade u nepovoljnim klimatskim uvjetima.

Poslodavac je dužan osigurati uvjete zarad na siguran način te je dužan u procjeni rizika utvrditi radna mjesta na kojima je radnik izloženvrućini, preostali rizik na tim radnim mjestima i mjere koje poslodavac treba poduzeti da bi se taj riziksveo na najmanju moguću mjeru.

Poslodavac ne može utjecati na vanjske čimbenike, ali pravilnomprimjenom pravila zaštite na radu, može se u velikoj mjeri izbjeći ili smanjiti toplinski stres.

Rad pri visokim temperaturama bez primjerene zaštite, izaziva razne zdravstvene probleme, kao štosu dehidracija, prolazni toplinski umor, nesvjestica uslijed vrućine, toplinska iscrpljenost, toplinskiudar, sunčanica i promjene na koži.

Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada, od 2020. godine, određena je dužnost poslodavca da uodnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (rad pri niskim i visokim temperaturama naotvorenom) postupa u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada. U smjernicama su obrađeni parametri rada na otvorenom, toplinski indeksi,zdravstvene tegobe povezane s radom na visokoj temperaturi te preporuke.

Također, sukladno istom Pravilniku, za radnike koji rade u zatvorenim prostorima potrebno jeosigurati određene mikroklimatske uvjete. Tako se pri korištenju uređaja za klimatizaciju preporučarelativna vlažnost od 40% do 60%. Ako se u toplom (ljetnom) razdoblju koriste uređaji zaklimatizaciju, razlika između vanjske i unutarnje temperature, u pravilu, ne bi trebala biti veća od 7˚C.Ako uređaji za klimatizaciju ne postoje, potrebno je poduzimati druge odgovarajuće mjere zasmanjenje zraka u prostorijama.

Više o toplinskim valovima možete pratiti na

https://meteo.hr/prognoze.php?section=prognoze_specp&param=toplinskival_5.

Tada će se prava bitka voditi oko toga hoće li Hrvatska dodatno fleksibilizirati svoje radno zakonodavstvo, posebice kad su u pitanju stalni ugovori, odnosno ugovori na određeno radno vrijeme, kaže sindikalist Krešimir Sever.

Sve je manje građana Hrvatske koji rade od kuće, jer se brojni radnici polako, nakon više od 15 mjeseci pandemijskog radnog rasporeda, vraćaju u svoje urede, a Vlada sa socijalnim partnerima tek započinje pregovore oko precizne definicije rada na izdvojenom mjestu rada.

Iako je rad od kuće i dosad bio definiran zakonom, Vlada je upravo bolje definiranje tog rada istaknula kao jedan od 11 razloga za donošenje potpuno novog ZOR-a, a socijalni partneri danas bi trebali održati prvi sastanak Radne skupine za izradu tog zakona, na koji i sindikati i poslodavci dolaze pripremljeni razgovarati o puno važnijim pitanjima od rada od kuće. Današnji sastanak više će biti, procjenjuje to i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, revijalno okupljanje, a pravi će pregovori započeti tek na jesen. I tada će se prava bitka voditi oko toga hoće li Hrvatska dodatno fleksibilizirati svoje radno zakonodavstvo, posebice kad su u pitanju stalni ugovor, odnosno ugovori na određeno.

Socijalna povelja

Iako to u Obrascu prethodne procjene, kojim je i formalno započela proceduru donošenja novog ZOR-a, Vlada nije rekla, u Banskim dvorima su spremni razgovarati, jasno je to iz prethodnih izjava njezinih članova, i o tome da se olakša i pojeftini otpuštanje stalno zaposlenih. Stalni je to zahtjev i poslodavaca, a Vladin je argument da će s druge strane postrožiti uvjete za produljenje ugovora na određeno i tako položaj tih radnika učiniti sigurnijim.

Međutim, poslodavci, navela je to i Vlada u Obrascu, traže »veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje«. Vlada pak osim ograničavanja uzastopnog potpisivanja ugovora na određeno, predlaže i da se uvedu otpremnine za radnike koji su potpisali te ugovore.

– Nitko još, pa ni Vlada u Obrascu, nije otkrio svoje krajnje namjere. U Hrvatskoj svaka izmjena Zakona o radu ili svaki novi zakon znači dodatnu liberalizaciju i mi smo na to spremni i ovaj put.

Zanimljivo je da se i članovi Vlade, ali i čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen pozivaju na Socijalnu povelju iz Porata koja govori o smanjenju nejednakosti, smanjenju siromaštva, dostojanstvenom životu od rada, ali u Hrvatskoj očito nema svijesti o tome da bi trebala doći nova vremena i da se konkurentnost, na koju se naši poslodavci stalno pozivaju, ne može postizati samo na račun radnika, naglašava Sever.

Platformski rad

Uz to, Vlada novim ZOR-om konačno želi urediti i platformski rad, odnosno rad ljudi koji, primjerice, preko platforme Uber nude taksi usluge, ali su po pitanju svojih radnih prava potpuno nezaštićeni.

Plan je i omogućiti rad nakon 65. godine života, odnosno regulirati ga tako da više neće biti odlučujuće i da se poslodavac usuglasi s time. Zasad su poslodavci odbijali takvu mogućnost ističući kako je osnovni preduvjet promjena odredbe po kojoj i nakon 65. godine poslodavac snosi troškove bolovanja za starijeg radnika. Samo koju godinu ranije bili su zagovornici produžetka rada do 67. godine života, ne uvažavajući upravo jedan od glavnih argumenata sindikata da brojnim radnicima upravo životna dob, odnosno zdravstveno stanje, znače prepreku za obvezan rad do 67. godine.

IZVOR

Nakon višemjesečnih konzultacija, u Ministarstvu rada održan je prvi sastanak radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o radu koji bi trebao stupiti na snagu u drugoj polovini 2022. Jedna od tema, koja se posebice aktualizirala tijekom pandemije, bila je i rad na izdvojenome mjestu. Uoči sastanka, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su gotovo na suprotnim stranama u vezi s mnogim temama.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Dragan Jelić ocijenio je prvi sastanak radne skupine o Nacrtu prijedloga Zakona o radu vrlo dobrim.

– Rasprava je bila konstruktivna, konkretna, poslodavci i sindikati su se uključili sa svojim prijedlozima. Dogovorili smo metodologiju kako ćemo dalje raditi. Nakon višemjesečnih konzultacija koje su manje-više bile neformalne, donijeli smo odluku da idemo u izradu novog zakona o radu koji mora biti prikladan sadašnjim uvjetima rada, rekao je Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada.

Planovi za novi Zakon o radu

Rekao je kako je plan modernizirati zakon, i unijeti novine koje su se pojavile u pandemiji, poput rada na daljinu i rad od kuće, odnosno na izdvojenom mjestu. Zakon će biti definiran što se tiče dopunskog rada, radnog vremena, i platformskog rada koji je sve popularniji.

– Započeli smo formalne sastanke s ovom radnom skupinom, planirali smo od deset pa nadalje sastanaka u ovoj godini. Proći ćemo cijeli Zakon o radu i probati dobiti što veći konsenzus svih socijalnih partnera jer bez toga se ni ne može donijeti kvalitetan zakon o radu, objašnjava Jelić.

Jelić je rekao kako je plan krajem godine imati prvi tekst zakona o radu i onda započeti formalnu procedura.

– Javno savjetovanje, prvo čitanje, rasprava, drugo čitanje i negdje do 1. srpnja iduće godine bismo ga donijeli u Saboru, što nam je vrlo bitno jer trebamo dvije direktive transformirati u zakon što se Europske komisije tiče, najavio je Jelić.

Na pitanje koliko će teško biti postići dogovor budući da poslodavci traže jedno, dok sindikati traže suprotno, Dragan Jelić odgovorio je kako je u početku to uvijek tako.

– Ja sam uvjeren da ćemo se dobrom i kvalitetnom raspravom približiti što više i jednima i drugima, jer je svima nama u cilju da i poslodavci i radnici, a time i sindikati, budu zadovoljni s novim Zakonom o radu, rekao je.

– Mi kao predlagač zakona na kraju imamo završnu riječ, ali ništa nećemo donositi preko noći ili preko koljena. Na nekim stvarima će biti više pregovora, na nekima manje, danas smo vidjeli da smo se oko nekih stvari odmah složili, a oko nekih ćemo još imati dodatnu raspravu. Uvjeren sam da ćemo imati veliki konsenzusi da nas čekaju aktivni i zanimljivi pregovori, najavio je Jelić.

Novost – rad na izdvojenom mjestu

– Što se tiče rada na izdvojenom mjestu, to može biti rad od kuće i rad na daljinu, tu planiramo uvesti neke novosti, naručito u IT sektoru. Tu se mora definirati zaštita na radu, koje su obveze poslodavaca i koje su obveze radnika, i naravno da to mora biti na pristanak jednih i drugih. Mora se potpisati dodatak ugovora o radu i to bi sve definirali kroz novi Zakon o radu, kaže Jelić.

Dragan Jelić je komentirao kako je rad na izdvojenom mjestu, odnosno rad od kuće u ovih godinu i pol dana izgledao relativno dobro.

– Sadašnji zakon o radu definira mogućnost rada na daljinu, mnogi su to iskoristili. Neki su potpisali dodatak ugovoru, neki nisu, malo se sporilo oko troškova rada od kuće, no u ovih godinu dana vjerujem da ćemo to riješiti na zadovoljavajući način, rekao je državni tajnik u Ministarstvu rada.

Krešimir Sever: Pregovarat ćemo dugo o teškim temama

– Danas je ovo prvi i lakši sastanak, ali nas u narednim danima i mjesecima očekuje puno složenija problematika. Veliki dio pitanja dobit će odgovore kroz pregovore. Mi danas niti jedno od tih pitanja nismo otvarali, nego smo se bavili uvodom u ZOR, kazao je novinarima nakon sastanka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

O radu na daljinu

Za rad na daljinu rekao je da postoji sporazum na nivou EU-a koji nije obvezujući. Kaže da se njime uređuje da takav rad mora biti rezultat dogovora poslodavca i radnika, a ne jednostrano poslodavčevo upućivanje radnika da radi od kuće. Tu mora postojati i dodatak ugovora o radu, dodao je. Naveo je da je tu i pitanje zaštite na radu, radno vrijeme kao i pitanje dodatnih troškova.

– Iskustvo je pokazalo da se previše ispreplelo privatno i radno i zbog toga to treba regulirati na način kako ukazuje okvirni sporazum ili kako usmjerava i sam Zakon o radu. Puno toga nije poštovano i puno toga bi trebalo biti ispoštovano, a svi zakonski preduvjeti su posloženi, naglasio je Sever. Kaže da je otvoreno pitanje jedino da država poslodavcu te troškove prizna kao olakšicu.

Rad na određeno vrijeme treba smanjiti

– Ušli smo u nesigurne oblike rada s jednom četvrtinom ukupno zaposlenih, gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, oko 25 posto, i to treba riješiti. To je jedan od razloga zašto ljudi odlaze vani, kazao je Sever. Kaže da se dade iščitati da bi poslodavci htjeli dobar dio nesigurnosti iz rada na određeno prebaciti u sustav rada na neodređeno.

– Mi to ne možemo prihvatiti. Tražimo da se rad što više osigura i da radnik ima što više izvjesnosti gdje će raditi, do kada će raditi i slično, kazao je Sever.

Naglašava i da su sindikati kategorički protiv produljenog rada jer raste, kaže, rizik za zdravlje.

– Vjerujem da ćemo dugo pregovarati o teškim temama. Trebala bi se povećati sigurnost radnika, trebalo bi ići u pomirenja privatnoga i radnoga. Očekujemo da će Vladina strana u duhu onoga što pregovara na nivou EU-a, to sada primijeniti i kod ovih pregovara, kazao je Sever novinarima.

S e-savjetovanja učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona

Obrazac prethodne procjene učinka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu bio je na e-Savjetovanju do 7. lipnja ove godine. Sindikalne središnjice potkraj svibnja uputile su zajednički komentar na prethodnu procjenu učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu.

Smatraju, među ostalim, “da je analiza stručnog nositelja, u kojoj procjenjuje da je zakonski okvir potrebno mijenjati kako bi na odgovarajući način mogao pokretati gospodarstvo i poduzetničke aktivnosti te zaštititi poduzetnike od administrativnih opterećenja i troškova rada u obavljanju njihovih djelatnosti posve promašena i neprimjerena”.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je u ožujku da se jedna od tema u sklopu željenih izmjena Zakona o radu (ZOR) odnosi i na bolju zaštitu platformskih radnika te da će se taj oblik rada definitivno pokušati urediti. Tu je ponajprije riječ o dostavljačima i vozačima koji rade preko digitalnih globalnih platformi, a Aladrović je iznio procjene prema kojima oko pet posto Europljana radi na takav način.

– To je sigurno jedan segment rada koji će se morati dodatno zaštititi kako ne bi bio dio prekarnog rada i kako bi sigurnost takvih radnih mjesta bila na višoj razini, istaknuo je Aladrović, dodavši da se ta radna mjesta želi učiniti sigurnijim, stabilnijim i boljim.

Rekao je i da bi Hrvatska mogla biti jedna od predvodnica koje su to na zakonodavan način riješile, s obzirom na to da praktički ni jedna zemlja u Europi to pitanje još nije uredila u vlastitim zakonodavstvima.

IZVOR

Završetak najvećeg željezničkog infrastrukturnog objekta pruge Dugo Selo – Križevci ponovo je prolongiran, i to za pune dvije godine, doznaje Jutarnji list.

Prema našim informacijama, hrvatski konzorcij koji čine Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža HŽ Infrastrukturi uputio je nedavno novi plan izvršenja radova u kojem se navodi da bi se radovi trebali završiti u ljeto 2023. godine, tri i pol godine nakon ugovorom predviđenog roka za završetak. Prema riječima naših sugovornika, prijedlog je prihvaćen, ali uz napomenu da izvođači od HŽ Infrastrukture ne potražuju nikakva financijska obeštećenja zbog produljenja roka.

I 2023. je optimističan rok?

Hrvatski konzorcij već je dvaput prolongirao rok završetka radova. Prvi rok je bio početkom 2020. godine. Kada taj rok nije mogao ispoštovati, konzorcij je od HŽ Infrastrukture zatražio produžetak za 700 dana i oko 60 milijuna kuna naknade zbog prolongiranja roka.

U HŽ Infrastrukturi su to odbili, pa je cijeli slučaj završio pred Vijećem za rješavanje sporova, koje je odobrilo produžetak roka od 404 dana bez ikakve financijske nadoknade. Novi rok za dovršetak radova bio je u ožujku ove godine, no ni taj nije ispoštovan. Prema našim informacijama, HŽ Infrastruktura će od izvođača zbog toga zatražiti naplatu garancije u visini od 5 posto vrijednosti ugovora, što iznosi 62 milijuna kuna.

Međutim, naši sugovornici povezani s projektom nisu preveliki optimisti kad je riječ o završetku projekta do novog predviđenog roka. Prema njihovim riječima, kako bi se dostigao novi rok i dovršili radovi, konzorcij bi u kratkom vremenu morao angažirati velik broj inženjera te u projekt uložiti velika financijska sredstva, a oni nisu sigurni da je konzorcij to u mogućnosti. Ako novi rok ne bude ispoštovan, Hrvatskoj prijeti i opasnost da Europska komisija zatraži povrat sredstava uloženih u projekt.

Vrijednost ugovora je 1,5 milijardi kuna, a Europska unija financira ga sa 85 posto, odnosno sa 1,272 milijarde kuna. Europska komisija zahtijeva da se ova dionica završi do kraja 2023., u protivnom će Hrvatska morati vratiti neutrošena sredstava i projekt dovršiti sama. Takvim razvojem događaja ugrožava se i strateški državni projekt gradnje pruge od granice s Mađarskom do luke Rijeka.

Stečaj Hidroelektre

Ugovor s domaćim konzorcijem potpisan je 2016. godine, a obuhvaća obnovu postojećeg i gradnju drugog kolosijeka na dionici dugačkoj 38,2 kilometra, uz gradnju šest novih i rekonstrukciju sedam postojećih mostova, gradnju nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika, rekonstrukciju postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, gradnju novog kolodvora Gradec te nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče i modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Projekt je u probleme zapao već u ljeto 2017. godine, kada je u stečaj otišla tvrtka Hidroelektra koja je u njemu bila podizvođač i jedina prava građevinska tvrtka među izvođačima na tom poslu. Zbog njezina izlaska iz posla radovi su dulje vrijeme gotovo stajali. Nakon godinu dana natezanja i pregovaranja umjesto Hidroelektre je kao podizvođač u projekt ušla tvrtka Integral Inženjering iz Laktaša. Radovi su ozbiljnije krenuli naprijed, ali ne zadugo.

Budući da kod projekata sufinanciranim europskim novcem nema avansnog plaćanja, izvođači radova moraju biti dovoljno financijski jaki da sami financiraju radove dok im investitor ne uplati sredstva. Kako domaći konzorcij financijski nije mogao pratiti cijeli projekt, vrlo je brzo došlo do problema s Integralom, koji je prošle godine izašao iz posla te nije uvedena neka nova velika građevinska tvrtka.

Naime, nijedna velika ozbiljna građevinska tvrtka, tvrde naši sugovornici, ne želi se prihvatiti ovog posla. Prema našim informacijama, građevinski dio posla s manjim kooperantima sada je preuzeo DIV, no to ide jako sporo.

Do sada je odrađeno 70 posto ugovora, a glavnina radova trenutno se odvija na dijelu od Vrbovca do Križevaca. Prema riječima naših sugovornika, u ovom trenutku raskid ugovora s izvođačima i raspisivanje natječaja za novog izvođača nije opcija.

Dionica pruge Dugo selo – Križevci na strateškom je željezničkom pravcu od granice s Mađarskom do Rijeke. Trenutno se na tom dijelu odvijaju radovi na dionici Križevci – Koprivnica, koja bi trebala biti završena 2025., a za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac čeka se odluka o izboru izvođača.

Prema najavama resornog ministra Olega Butkovića, nizinska pruga od Zagreba do Rijeke trebala bi se završiti 2027. godine.

IZVOR

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata uputili su zajedničko očitovanje Vladi RH na prijedlog Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU o kojemu će se raspravljati na sastanku Vijeća EU za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) koji će se održati 14. i 15. lipnja 2021. godine.

U nastavku prenosimo tekst pisma:

Budući da se 14. i 15. lipnja 2021. godine održava sjednica EPSCO-a na kojoj će se, između ostalog, održati rasprava o izvještaju o napretku o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama u EU, u nastavku iznosimo naša promišljanja i stavove.

2019. godine predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, obećala je svakom radniku u Europskoj uniji osigurati pravednu minimalnu plaću koja omogućuje dostojan život.

Prošli je mjesec na samitu u Portu naglašena potreba jamčenja napretka za socijalnu Europu i države članice koje su posvećene “obrani pravednih plaća”.

Sada je došlo vrijeme za ispunjenje obećanja i poboljšanje radnih i životnih uvjeta europskih radnika, a usvajanje ambiciozne Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU ključno je za sve, kako oporavak nikoga ne bi ostavio za sobom.

Nemogućnost postizanja dogovora o Direktivi za vrijeme portugalskog predsjedanja, a sve zbog otpora pojedinih vlada, šalje lošu poruku radnicima u EU. Također je neprihvatljiv pritisak nekoliko vlada za razvodnjavanje Komisijinog prijedloga Direktive. Ako želimo da Direktiva ispuni proklamirane ciljeve, potrebno ju je  snažiti, a ne slabiti! Neki od prijedloga o kojima se raspravljalo na sastanku Radne skupine Vijeća za socijalna pitanja oslabit će Direktivu i moraju biti odbijeni.

S obzirom na navedeno i s obzirom na važnost Direktive, pozivamo Vladu RH da iskaže potporu Direktivi i njenom poboljšanju.

Ove tri sindikalne središnjice, dijeleći stavove europskoga sindikalnog pokreta i Europske konfederacije sindikata (ETUC) čije su punopravne članice, u više navrata su vam pisanim i usmenim putem ukazivale na probleme s tekstom Direktive. U nastavku navodimo nekoliko problematičnih točaka, a sve vezano za raspravu koja će se odvijati na sastanku EPSCO-a:

• Mišljenje pravne službe Vijeća potvrdilo je ono što su sindikati cijelo vrijeme govorili – Direktiva je moguća, a predložena Direktiva je pripremljena na pravilnoj pravnoj osnovi: – zaštita radnih uvjeta (članak 153(1)(b) TFEU-a u skladu s člankom 153(2) TFEU-a). Iz toga jasno proizlazi kako više nema mjesta ni za kakve izgovore i alibije i kako se vlade država članica ne mogu nastaviti skrivati iza pravnih argumenata kako bi opravdale svoje nepostupanje.

• Podsjećamo, predsjednica Komisije Von der Leyen, obećala je osigurati da svaki radnik u Uniji ima pravednu minimalnu plaću koja mu omogućuje dostojan život. Predloženi pristup ograničavanja odgovornosti država članica samo na promicanje primjerene minimalne plaće, a ne osiguravanje primjerenosti minimalnih plaća,  radnike koji primaju minimalnu plaću stavit će nepovoljan položaj jer će, čak i kad Direktiva stupi na snagu, primati neprimjerene minimalne plaće.

• Što se tiče individualnih prava, želimo naglasiti da je prijedlog koji “guraju” neke vlade – “nothing in this Directive shall be construed as creating rights for individuals” neprihvatljiv. Taj negativni amandman će za posljedicu imati učinak da Direktiva neće osigurati – općenito – niti jedno pravo te se na takav način, uklanjanjem svih prava, dovodi do ništavosti bilo koje obveze. Posebno smo zabrinuti što se ne spominje učinak takve odredbe na kolektivna prava jer tada neće biti zaštićena ni sindikalna prava. Takav pristup će potkopati neke od najvažnijih ciljeva Direktive.

Taj amandman predstavlja vrlo opasan presedan i njegove pravne posljedice bit će negativne i dalekosežne. Ovo je pokušaj pretvaranja Direktive u Preporuku, doduše sa obvezom izvješćivanja. Ove tri reprezentativne sindikalne središnjice, kao i krovna sindikalna europska organizacija ETUC čije su članice, snažno se protive ovom amandmanu.

Pozivamo Vas da podržite snažnu Direktivu u sklopu rasprave na sastanku EPSCO-a i naglasite sljedeće neophodne elemente:

• Direktiva ne smije biti razvodnjena, a da bi bila Direktiva u svom stvarnom smislu. Bude li razvodnjena, neće ispuniti obećanje kako će se njome osigurati dostojne plaće za radnike u Europi i učinkovito promicati kolektivno pregovaranje i jamčenje poštivanja prava na kolektivno pregovaranje.

• Direktiva mora uključivati učinkovite mjere promicanja kolektivnog pregovaranja. Mora dovesti do povećanja broja radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima i osigurati poštivanje prava na kolektivno pregovaranje. Kod donošenja okvira za omogućavanje uvjeta za kolektivno pregovaranje, Direktiva mora jamčiti da će države članice uključiti mjere kojima se sprečava gušenje sindikata, mora sindikatima jamčiti pristup radnim mjestima kako bi mogli razgovarati s radnicima u svrhu kolektivnog pregovaranja.

• Države članice bi trebale biti obvezane da zakonom utvrđene minimalne plaće ne smiju biti ispod praga dostojanstva – 60% medijalne bruto plaće i 50% prosječne bruto plaće. Države članice moraju zadržati nadležnost pri odlučivanju o konačnoj razini zakonom utvrđene minimalne plaće (iznad praga).

Od država članica trebalo bi se tražiti jamčenje da su zakonom utvrđene minimalne plaće određene uz uključivanje socijalnih partnera i da su “primjerene” imajući u vidu što je potrebno za osiguranje dostojnog standarda života.

Smatramo kao je neophodno brisati “produktivnost” iz kriterija za određivanje razine zakonom utvrđene minimalne plaće.

• Nije nam prihvatljivo izuzimanje određenih kategorija radnika iz primjene Direktive. Izuzimanje pomoraca te bilo koje drugo izuzimanje bilo bi štetno i nepravedno i treba ga izbjeći.

U isto vrijeme Direktiva mora onemogućavati države članice od izuzimanja određenih kategorija radnika iz primjene zakonom utvrđene minimalne plaće ili od uvođenja drugih razina plaće, koje su niže od minimalne.

Ova Direktiva izravno se odnosi na živote radnika i njihovu mogućnost da uz minimalnu plaću mogu živjeti, platiti troškove stanovanja, kupiti hranu za sebe i svoje obitelji. Ona sindikatima jamči pravo na kolektivno pregovaranje za pravedne uvjete rada. Vlade moraju preuzeti odgovornost, brzo nastaviti s raspravama i osigurati Direktivu koja će u konačnici ispuniti obećanje dano radnicima u Europi.

Europski sindikalni pokret i njegove hrvatske članice pomno prate razvoj događaja u Vijeću te su spremne javno prozvati države članice koje inzistiraju na razvodnjavanju Direktive ili ne podržavaju njeno donošenje, odnosno koje ne podržavaju dostojanstven standard života radnika.

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani ministre, s obzirom na gore navedeno, još jednom vas pozivamo da na predstojećim sastancima date potporu donošenju Direktive i usprotivite se njenom razvodnjavanju. Vrijeme je da se konkretnim mjerama i djelima radnicima osiguraju dostojna minimalna plaća i dostojni uvjeti rada kroz snažan sustav kolektivnog pregovaranja.

IZVOR