Arhiva za kategoriju Obavijesti

Poštovani,

u nekoliko navrata u proteklom vremenu obraćali smo vam se s molbama da se pokrene proces zapošljavanja radnika u HŽ Infrastrukturi.

Određeni prijem se i dogodio no isti je zaustavljen i ne prati stvarne potrebe procesa rada. Trenutno stanje zbog stalnog odlaska radnika u mirovinu je neizdrživo.

U pojedinim organizacijskim jedinicama radnici ne mogu koristiti godišnje odmore te je evidentan porast prekovremenog rada zbog nedostatka radnika, također sve više je primjera organizacije rada s smanjenim brojem radnika što uvelike usporava procese rada. Zbog nedostatka izvršnih radnika  poslodavac je, da bi osigurao daljnje odvijanje tehnoloških procesa i prometa u cjelini,  sve češće prisiljen pribjegavati vrlo upitnim i u sigurnosnom smislu rizičnim rješenjima.

Rješenja koja se provode dovode u pitanje radne procese (upitno je osiguranje pružanja usluga na koje smo se obavezali, kao i sigurnost svih sudionika tehnološkog procesa), prava radnika (često kršenje), povećavaju stopu bolovanja zbog preopterećenosti  (dvostruka veća od one na državnoj razini). U konačnici, otežavaju redovno održavanje, otklanjanje kvarova, odvijanje prometa i dovode do smanjenja propusne moći pojedinih pruga.

Ovim putem od vas tražimo da se neodgodivo pristupi novom zapošljavanju radnika u skladu sa stvarnim potrebama kako se ne bi doveli u još goru situaciju.

Očekujemo vaš žurni odgovor.

S poštovanjem.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

DOPIS

Komentirajući status željeznice u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Vlade, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić izrazio je na panelu skupa ‘Željeznica za budućnost’ žaljenje što prometni stručnjaci nisu bili uključeni u izradu spomenutog plana.

– Nije pitanje samo uloge željeznice u Planu oporavka i otpornosti i investicija koje bi trebalo pripremiti, nego i povezanosti tih investicija s onim kako mi vidimo buduću ulogu naše države na globalnom tržištu, kakve usluge, primjerice, želimo pružati kroz zamišljenu nizinsku prugu do Rijeke i za koja tržišta – komentirao je Mlinarić.

Direktor HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić složio se s apelima dekana Mlinarića da se mora osmisliti kompletna buduća usluga modernizirane željeznice, uključujući, naznačio je, i kolodvore s pripadajućom infrastrukturom.

– Do 2030. imat ćemo novih šezdeset vlakova, ali i elektrificiranu mrežu, što sada nije slučaj. S novim vlakovima i mrežom moramo imati i takve kolodvore – dodao je Ukić.

Uključivši se u panel, predsjednik Udruge izvoznika i bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Končara Darinko Bago, podsjetio je da je nizinska pruga do Rijeke kao ideja u optjecaju više od 50 godina.

– Nizinska pruga nije se do dana današnjeg ni pokrenula s početka kao projekt. Valja voditi o računa o globalnim kretanjima, europske luke bile zakrčene s robama koje se uvoze iz Kine, a sada je taj uvoz pao zbog niza razloga. Treba vidjeti što će se dalje događati. Ja sam za nizinsku prugu, ali treba vidjeti odakle će ta roba u Rijeku dolaziti, gdje će ići. Ovakvom hrvatskom gospodarstvu kakvo je sada, željeznica ne treba – apelirao je Bago, čijem je istupu prethodio istup bivšeg direktora Luke Rijeka Denisa Vukorepe. Vukorepa je izrazio uvjerenje kako ne smije biti dilema oko izgradnje nizinske pruge s dva kolosijeka do Rijeke jer, istaknuo je, u luku dolazi investicija najveće svjetske tvrtke za kontejnerske terminale. Nakon Bage i Vukorepe, u panel se uključila i saborska zastupnica i bivša ministrica Anka Mrak Taritaš ukazavši na trendove prelaska prijevoza na električni pogon što je, istaknula je, strateška prednost željeznice.

——————————-

12:03 Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić otkrio je da će novi rok za dovršetak nizinske pruge od Rijeke od mađarske granice biti 2035. ako se, dodao je, usuglase svi detalji s Europskom komisijom oko financiranja tog projekta.

– Ako pođemo do toga da je ukupna investicija u nizinsku prugu do Rijeke milijardu i 800 milijuna eura, činjenica je da vam odmah ne treba cijeli iznos, nego možete ugovoriti, primjerice, investiciju na pravcu Oštarije-Škrljevo nizinske pruge – kazao je Šoštarić. Nadovezavši se na Šoštarićev istup, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić upozorio je kako Europska komisija nije načelno protiv nijedne ideje, nijednog projekta ako sadrži ostvarive ciljeve i uklapa se u njezinu strategiju.

– Ja sam za to da se racionalno postave ciljevi, imamo novac, imamo potrebe i ljude, idemo vidjeti kako to realizirati – komentirao je direktor riječke luke Duško Grabovac tijek rasprave o nizinskoj pruzi prema Rijeci.

——————————–

11:54 Dekan Mlinarić izrazio je na panelu konferencije ‘Željeznica za budućnost’ uvjerenje kako nizinska pruga do Rijeke neće biti realizirana do 2030. kako je planirano. Stjepan Lakušić kazao je kako se ne treba opterećivati samo rokovima neke investicije u željezničku i drugu infrastrukturu, nego i potencijalima onoga u što se ulaže.

– Željeznička infrastruktura je presloženi sustav, daleko složeniji od, primjerice, autocesta. Ako gledamo kvalitetu investicija, onda nije ključno pitanje roka – komentirao je Lakušić. Dodao je kako su luke u Kopru i Trstu blizu dostizanja svog maksimalnog kapaciteta pretovara, dok riječka luka, naznačio je Lakušić, nije blizu ni 70 posto svog prekrcajnog potencijala.

– Ako pruga nije kvalitetno izgrađena u izvedbi strane kompanije, nama ostaje obveza održavanja i dovođenja te pruge na potrebnu razinu, a izvođač radova je ostvario svoj cilj u zadanim rokovima i otišao – kazao je dekan Građevinskog fakulteta.Na pitanje moderatora panela Krešimira Žabeca zašto tvrtka Pružne građevine u sastavu HŽ Infrastrukture nisu u stanju dobiti velike poslove u modernizaciji pruga, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u resornome ministarstvu Damir Šoštarić označio je, među ostalim, jedan od razloga pravni status Pružnih građevina kao prepreku za pristup natječajima iz fondova EU.

– Možda je prije dvije godine trebalo odraditi postupak izdvajanja Pružnih građevina koji sada radimo. Vjerujem da će u nastupajućem razdoblju biti dosta natječaja na koje će se Pružne građevine moći javiti i dobiti posao – procijenio je Šoštarić.

———————————–

11:36 Komentirajući na panelu skupa ‘Željeznica za budućnost’ sporost u realizaciji investicija u željezničku infrastrukturu, dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić podsjetio je da bi prosječno trajanje spomenutih investicija trebalo biti između četiri i pet godina, a da one traju duplo duže.

– Mi pedeset godina nismo projektirali neke od projekata u žejleznici koje sada pripremamo, a na pripadajućim natječajima naši projektanti sada sudjeluju s jedva 20 posto. Znači, nedostatak projektanata jedan je od razloga zašto projekti idu tako sporo – komentirao je Lakušić.

Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u resornome ministarstvu Damir Šoštarić nadovezao se na Lakušićev istup podsjećanjem kako, osim projektanata, nedostaje i tvrtki koje bi odradile investicije u očekivanom roku.

– Modernizaciju pruge Dugo Selo-Križevci trebamo završiti do 2023., mislim da ćemo uspjeti u tome, a ako ne uspijemo, projekt će biti proglašen nefunkcionalnim s stajališta investicija iz europskih fondova i morati ćemo ga dovršiti vlastitim sredstvima – naveo je Šoštarić. Na pitanje moderatora panela Krešimira Žabeca kako će se navedene prepreke odraziti na najvažniji željeznički infrastrukturni projekt, nizinsku prugu do Rijeke, predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac kazao je da nizinska pruga predstavlja presudno značenje za riječku luku.

– Na žalost, zbog slabosti u infrastrukturi u posljednjih deset godina izgubili smo značajan dio prometa koji se usmjerio na luke Trst i Kopar. U luci Rijeka 70 posto tereta dolazi željeznicom, ostatak cestovnim putem što bi prvo trebalo preusmjeriti na željeznicu – komentirao je Grabovac. Ako bi, dodao je prvi čovjek riječke luke, bile realizirane investicije u željeznicu koje su zacrtane, naša najveća luka mogla bi povećati svoj promet i spriječiti daljnje preusmjeravanje na luke u Trstu i Kopru. Grabovac je potvrdio da i Slovenija i Italija intenzivno ulažu u poboljšanje prometnih pravaca do Kopra, odnosno Trsta.

Komentirajući tijek investicije u nizinsku prugu do Rijeke, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić upozorio je kako nizinska pruga nema alternativu.

– Moramo se upitati što ulaganja u nizinsku prugu do Rijeke znače za prometna rasterećenja gradova koje ona treba povezati, prigradski prijevoz i usluge koje će se pružati na tom pravcu – kazao je Mlinarić.

———————-

11:18 Nakon prezentacije Tatravagonke, uslijedio je središnji panel današnje konferencije ‘Željeznica za budućnost’. Sudionici panela su ravnatelj Uprave za fondove Europske unije i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić, direktor HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, predsjednik Uprave Končar-Elektronička vozila Josip Ninić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinarić i Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luka Rijeka d.d. i predsjednik Udruženja luka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Moderator panela je novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec, koji je na početku od panelista zatražio ocjenu je li hrvatska željeznica u ovome trenutku u mogućnosti povući, primiti i realizirati velike investicije o kojima su u uvodu skupa govorili ministar Oleg Butković, državni tajnik Alen Gospočić i Ivan Kršić.

– Broj putovanja otkako imamo modernizaciju pruga smanjio se za 25 posto, imamo i problem sve slabije popunjenosti stanovništvom na teritoriju kojeg pokrivamo. I dalje, međutim, smatramo da je najkvalitetniji, najfrekventniji i najudobniji željeznički promet, pogotovo prigradski što potvrđuju primjeri razvoja gradova Zaprešića i Dugog Sela – ustvrdio je direktor HŽ Prijevoza Željko Ukić. Govoreći o potencijalu Končara da zadovolji potražnju domaćih željeznica za novim vlakovima, Josip Ninić podsjetio je da su HŽ Putničkog prijevoza isporučio 23 elektromotorna vlaka u ukupnoj vrijednosti milijarde kuna. Do kraja 2023. najavio je Ninić, Končar će HŽ-u isporučiti ukupno 67 novih vlakova.

– Dosadašnji rezultati pokazuju da smo u mogućnosti zadovoljiti zahtjeve tržišta, a nastavljamo i rad na poboljšanju našeg proizvoda – zaključio je prvi čovjek Končar-Električnih vozila.

————————–

10:58 Nakon izlaganja državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alena Gospočića, sudionicima skupa obratio se predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, održavši prezentaciju ‘Željeznički infrastrukturni projekti’. Kršić je naznačio da su u tijeku ili će biti pokrenute ukupne investicije u željezničku infrastrukturu od 10,7 milijardi kuna.

– Radovi na pruzi Zagreb-Savski Marof idu planiranim tokom, bit će gotovi iduće godine. Sljedeću godinu planiramo aplicirati za sredstva EU i raspisati natječaj za izvođača radova za prugu Dugo Selo-Novska. Pravac Okučani-Vinkovci također je u fazi pripreme i očekujemo natječaj iduće godine – referirao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, dodavši kako bi iduće godine mogli početi radovi i na gradskoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor-Zagreb Zapadni kolodvor.

Osvrnuvši se na modernizaciju pruge Dugo Selo-Križevci Kršić je podsjetio da radovi kasne dvije godine. Kad je u pitanju pravac Zagreb-Hrvatski Leskovac u tijeku je, naveo je, rad na projektnoj dokumentaciji.

– U projektiranju imamo 460 kilometara pruga. Do 2030.ćemo ukupno modernizirati i obnoviti 780 kilometara pruga uz ukupno investiranje u te projekte od 5,4 milijardi eura – rezimirao je Kršić.

Nakon izlaganja Ivana Kršića sudionicima konferencije prikazan je video slovačke kompanije Tatravagonka koja je ljetos dovršila preuzimanje Tvornice željezničkih vagona ‘Gredelj’ u Zagrebu. Tatravagonka je jedan od partnera Jutarnjeg lista u organizaciji današnjeg skupa.

————————–

10:37 Nakon uvodnih obraćanja glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića i ministra Butkovića, na skupu ‘Željeznica za budućnost’ uslijedilo je izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alena Gospočića o Vladinoj viziji daljnjeg razvoja željeznice. Gospočić je kao ključne odrednice Vladinih investicija u željeznicu uz, istaknuo je, pomoć Europske unije, označio jačanje infrastrukture prema Luci Rijeka i podizanje kvalitete putničkog prijevoza.

– Četiri su ključna dijela reforme u željeznici koju moramo provesti istodobno s investicijama. Prvi se odnosu na samo upravljanje, odnosno na uređivanje uloga Ministarstva i trgovačkih društava u željeznici, gdje ćemo ojačati ulogu Ministarstva – najavio je Gospočić. Kao drugi segment reforme željeznice državni tajnik naveo je reorganizaciju javnih poduzeća Hrvatskih željeznica infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga. U tijeku je, naveo je Gospočić, odvajanje Pružnih građevina iz HŽ Infrastrukture kako bi Pružne građevine mogle samostalno konkurirati na novac iz fondova EU.

Kao treći dio reforme u željeznici Alen Gospočić naznačio je planiranje sektorskih ulaganja i financiranje, a kao četvrti razvoj znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.

– Potrebno je, među ostalim, usklađivanje strategija financiranja željezničkog sektora s Ministarstvom financija – naznačio je Gospočić. Govoreći o zacrtanim ciljevima reforme željeznice, državni tajnik je naveo kako će 2031. u Hrvatskoj biti modernizirane pruge za brzine vlakova od 160 kilometara na sat, njima će, najavio, prometovati 70 novih vlakova i pružati usluge javnog prijevoza koji će biti besplatan za učenike i studente. Gospočić je svoje izlaganje zaključio porukom kako će uslijediti renesansa željeznice.

– Održavanje željeznice je sustav koji moramo reorganizirati, moramo još jače zagristi u taj posao – najavio je Gospočić. Govoreći o reformi HŽ Putničkog prijevoza državni tajnik u resornome Ministarstvu istaknuo je potrebu integracije gradskog i prigradskog javnog prijevoza gdje god je to, kazao je, moguće.

—————————

10:22 Ministar Butković pozvao je u uvodnome obraćanju sudionicima skupa ‘Željeznica za budućnost’ socijalne partnere i ukupnu zajednicu na zajednički rad na restrukturiranje Hrvatskih željeznica. Do sada je, naveo je, u restrukturiranje željeznica uloženo 11 milijardi kuna a sve procjene govore da će ukupna investicija biti 33 milijarde kuna.

– Postavlja se pitanje zašto projektiranje, natječaji i provedba projekata u željeznici toliko dugo traje? Financijski smo stabilni, novac nikad nije bio jeftiniji. Ovdje je riječ o velikim investicijskim projektima koji bi trebali imati prednost pri izdavanju lokacijskih i građevinskih dozvola. I sada postoji prednost za investicije kod dobivanja dozvola, ali puno je tu još stvari koje treba poboljšati – kazao je Butković.

Osvrnuvši se na investiciju modernizaciju pruge Dugo Selo-Križevci Butković je upozorio kako taj projekt treba završiti do 2023. te je, istaknuo je, potrebno dovršiti taj posao ‘na pametan i taktičan način’. Podsjetio je na dovršeni projekt modernizacije pruge Zagreb-Sisak i predstojeću modernizaciju pruge Koprivnica-granica s Mađarskom.

– Više od milijardu kuna iz europskih fondova dobili smo za kupnju 21 novog vlaka, ukupno ćemo nabaviti 33 nova vlaka. Imamo zastarjeli vozni park, u dosta lošem stanju – naznačio je Butković. Skrenuo je pozornost na projekt besplatnog javnog prijevoza za učenike kako bi se, među ostalim, osigurala bolja povezanost prigradskih naselja s velikim središtima i ljudi vratili željeznici.

– Ne bi mogli provoditi velike infrastrukturne projekte u željeznici bez Europske unije. Pelješki most i drugi projekti pokazali su da možemo prirediti, provesti i financirati velike prometne infrastrukturne projekte – kazao je Butković. Predstojeća ulaganja u željeznicu resorni ministar nazvao je ‘velikim izazovom’ i ‘veikim poslom ispred Vlade’. Ukazao je i na važnost reizbora menadžmenta u Hrvatskim željeznicama .

———————

10: 05 Konferencija ‘Željeznica za budućnost’ u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera počela je jutros u hotelu Westin pozdravnim govorima glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

– Modernizacija željeznica jedna je od najvećih državnih investicija u ovome trenutku, do 2027. treba investirati 14 milijardi kuna u željeznicu. Novac, dakle, nije problem, ali problem je realizacija i to će biti jedna od tema današnjeg skupa. Cilj ove konferencije, uz to, ukazati na brojne projekte koji se odvijaju u sklopu modernizacije željeznice – kazao je Ogurlić. Ministar Butković naglasio je da se ovog trenutka u prometnu infrastrukturu ulaže 25 milijardi kuna, od čega, naveo je, najviše u željeznicu. Riječ je, dodao je Butković, o najvećim investicijama u željeznicu u posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj. – Cilj je da Hrvatska ima europsku željeznicu kakvu i zaslužuje – naznačio je Butković.

———————————–

Povodom obilježavanja Europske godine željeznice, nakladnička kuća Hanza Media održava konferenciju “Željeznica za budućnost”, uz potporu HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza, koja se održava u ponedjeljak u 10 sati u hotelu Westin Zagreb.

Cilj konferencije je senzibilizirati javnost o tome da je željeznički sektor najveći korisnik fondova EU u prometnom sektoru u Republici Hrvatskoj s maksimalnom stopom sufinanciranja EU od 85 posto. Obnova, modernizacija i gradnja željezničke infrastrukturne mreže te nabava novih vlakova pridonosi gospodarskom, socijalnom i demografskom razvoju i napretku države. Bolja povezanost luka i željeznice, intermodalni teretni prijevoz te unaprjeđenje kvalitete usluge putničkog prijevoza i veća mobilnost građana ciljevi su investicijskog ciklusa. Važno je istaknuti i da je željeznica ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza. Konferencija će okupiti stotinjak najkompetentnijih osoba koje će raspravljati o ovoj temi te sudionike iz hrvatskih gospodarskih i političkih institucija.

Na konferenciji, biti će prisutni slijedeći govornici: Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Alen Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Na panel-raspravi pod nazivom “Željeznica za budućnost” sudjelovat će Damir Šoštarić, ravnatelj Uprve za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Željko Ukić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar – Električna vozila, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti i Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. i predsjednik Udruženja luka pri HGK.

LINK

Povodom obilježavanja Europske godine željeznice, nakladnička kuća Hanza Media održava konferenciju “Željeznica za budućnost”, uz potporu HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza, koja će se održati 11. listopada 2021. u hotelu Westin Zagreb.

Cilj konferencije je senzibilizirati javnost o tome da je željeznički sektor najveći korisnik fondova EU u prometnom sektoru u Republici Hrvatskoj s maksimalnom stopom sufinanciranja EU od 85 posto. Obnova, modernizacija i gradnja željezničke infrastrukturne mreže te nabava novih vlakova pridonosi gospodarskom, socijalnom i demografskom razvoju i napretku države. Bolja povezanost luka i željeznice, intermodalni teretni prijevoz te unaprjeđenje kvalitete usluge putničkog prijevoza i veća mobilnost građana ciljevi su investicijskog ciklusa. Važno je istaknuti i da je željeznica ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza. Konferencija će okupiti stotinjak najkompetentnijih osoba koje će raspravljati o ovoj temi te sudionike iz hrvatskih gospodarskih i političkih institucija.

Na konferenciji, biti će prisutni slijedeći govornici: Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Alen Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Na panel-raspravi pod nazivom “Željeznica za budućnost” sudjelovat će Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Željko Ukić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar – Električna vozila, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti.

IZVOR

Danas, 7. listopada, obilježava se Svjetski dan dostojanstvenog rada.

Četrnaesti put po redu. Sindikati svake godine obilježavaju taj dan na prigodan način.

Tu su redovite poruke krovnih sindikalnih organizacija, Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) i Europske konfederacije sindikata (ETUC), kao i nacionalnih sindikalnih središnjica i sindikata.

---

Ove godine ITUC od vlada zemalja širom svijeta traži otvaranje radnih mjesta s ciljem stvaranja 575 milijuna novih poslova do 2030. godine i formaliziranje najmanje jedne milijarde neformalnih poslova.

Naglašava multiplikativni učinak javnih ulaganja, podupiranje stvaranja kvalitetnih poslova i radnih mjesta, ulaganje u stjecanje novih vještina radnika, industrijske politike koje će poticati rast i razvoj domaće industrije. Traži i izbjegavanje ponavljanja propalih strategija za stvaranje radnih mjesta i razvoj ciljanog stvaranja radnih mjesta na svjetskoj razini. Naglašava potrebu stvaranja poslova u održivoj poljoprivredi i „klimatski prijateljskih“ poslova. U poruci se ističe jedna rečenica: „Ako se ne brinete za ljude, oni se ne mogu brinuti za gospodarstvo!“

Istovremeno ETUC ove godine, s obzirom na sve snažniju nazočnost platformskog rada u zemljama Europske unije, naglašava potrebu za zaustavljanje lažnog samozapošljavanja i iskorištavanja radnika putem platformi. Pri tome traži da se teret dokazivanja samozapošljavanja prebaci na platforme, a ne da radnici moraju dokazivati kako su lažno samozaposleni. Naglašava kako su i platformske tvrtke tvrtke pa i za njih moraju vrijediti ista pravila i kolektivni ugovori kao i za sve druge tvrtke u sektoru u kojem djeluju. Traži prava za sve radnike, kao i one koji čiste, novinare, glazbenike, sve radnike koji su često u istom položaju kao i platformski radnici. Većina platformi su multinacionalne tvrtke i njihovo djelovanje i ponašanje stoga nisu samo nacionalni, nego i nadnacionalni europski problem pa stoga traži europska rješenja za taj europski problem i stavljanje platformskog rada na put održivosti.

Kada iz tih ITUC-ovih i ETUC-ovih poruka povučemo usporednicu na mikro razinu, na Hrvatsku, onda jasno vidimo kako je Hrvatska dio tog i takvog nepravednog svijeta i kako su te poruke itekako aktualne i za Hrvatsku. No, veliki dio tih silnica razdire Hrvatsku još jače nego mnoge druge zemlje.

Dostojanstveni rad u sebi sadrži četiri bitne sastavnice: dostojan posao (što znači siguran, stabilan i kvalitetan posao), dostojne radne uvjete (što znači visoku sigurnost i zaštitu  na radu  i zaštitu zdravlja na radu i od rada)  odredivo i održivo radno vrijeme (što znači prijateljsko radno vrijeme sa jasnim početkom i krajem, dnevnom stankom u radu te dostojnim dnevnim, tjednim i godišnjim odmorima, uravnoteženje i razgraničenje radnog i privatnog vremena, uvažavanje obiteljskih prilika) i dostojnu plaću (od koje radnik i njegova obitelj mogu časno i dostojno živjeti). U Hrvatskoj puno od gore spomenutog može stati pod zajednički opis – jad i bijeda.

Popis stanovništva pokazat će brojem stanovnika porazne rezultate promašenih gospodarskih politika u zemlji koje su se temeljile i još se temelje na nestabilnim i nesigurnim poslovima, malim plaćama i sveopćoj nesigurnosti. Hrvatska se, uz časne iznimke, jednostavno srozala u poslove s niskom dodanom vrijednosti. Tako se u Hrvatskoj ne može živjeti. Mladi nemaju uvjete za osamostaljivanje, zasnivanje obitelji i rađanje djece pa ih još više od tri četvrtine radno sposobnih živi kod roditelja. Sve to rezultira visokim brojkama iseljavanja. Hrvatska je bogomdana zemlja u kojoj veliki dio njenih stanovnika nema uvjete za život, zemlja u kojoj veliki dio građana ne može dostojno živjeti od svoga rada.

Ranijih godina navodili smo statističke pokazatelje koji to potkrjepljuju. Ove godine nećemo. Ne zato što su se popravili, jer nisu, nego zato što to na odgovorne – javne vlasti i poslodavce, ne ostvaruje nikakav učinak.

Zato naglašavamo kako Hrvatskoj trebaju sigurna i kvalitetna radna mjesta, sigurni radni uvjeti, ravnoteža radnog i privatnog vremena i plaće od kojih se može dostojno živjeti. Predstojeće izmjene Zakona o radu moraju ići u tom pravcu, a ne u pravcu daljnje fleksibilizacije. Treba zakonski jačati i ulogu kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora, što podrazumijeva stvarnu volju poslodavaca za kolektivno pregovaranje, a ne javno poželjne poruke o koristima kolektivnog pregovaranja. Kolektivno pregovaranje i poštivanje kolektivnih ugovora moraju postati sastavni dijelovi sustava javne nabave.

Ovim putem snažno pozdravljamo ukidanje Izvještaja Svjetske banke Doing Business koji je prečesto i u Hrvatskoj korišten kao razlog za snižavanje prava radnika.

Treba jačati i ulogu sindikata u društvu i same sindikate kako bi bili snažni sugovornici javnim vlastima pri donošenju zakona, a poslodavcima pri kolektivnom pregovaranju. Kombinacija zakona i propisa i kolektivnog pregovaranja, uz ulaganje u nove tehnologije i edukaciju radnika za nove kvalitetne poslove sa višom dodanom vrijednosti, Hrvatsku će izmaknuti iz kaljuže nesigurnih, nestabilnih i slabo plaćenih poslova prema dostojanstvenom radu i zemlji u kojoj se ostaje i ugodno živi, a ne zemlji koju se napušta i iz koje se bježi.

Stoga je nužno promicanje i jačanje društvene uloge sindikata, a ne samo glorificiranje poslodavaca i njihovog poduzimanja rizika za pokretanje i vođenje poslova te razvoj gospodarstva i države. Kao da radnici u poslovnim procesima samo statiraju, a ne da su upravo oni ti koji svojim radom oplemenjuju postojeće i stvaraju nove vrijednosti.

I na kraju, hoće li Uredba o iznosu minimalne plaće za 2022. godinu sadržavati iznos minimalne plaće koji u najmanju ruku iznosi 50% prosječne plaće i 60% medijalne plaće u RH ili će Hrvatska i dalje biti ispod tog prosjeka?!

IZVOR

Stara je željezničarska izreka da civilizirani svijet dopire do tamo gdje dopire pruga, a kad se pogleda “željeznička karta” Europe, u tren se potvrđuje da tako doista i jest. I u pogledu rasprostranjenosti pruga, a još više po brzinama vlakova i kvaliteti najugodnijeg putničkog prijevoza za milijune europskih građana.

Na našu žalost, civilizirani željeznički prijevoz prestaje na granicama Hrvatske, a brzine vlakova na toj istoj granici rapidno padaju, kao i dostupnost. Tko se vozio vlakovima Italije, Francuske, Njemačke, Švicarske i ostalih država, jasno mu je na kojoj je razini Hrvatska.

U zapadnoeuropskim zemljama, Sjevernoj Americi, Kini, Japanu, Indiji, vlakovi čine ogroman dio putničkog prometa, pruge spajaju, što bi se reklo, “svako selo”, prijevoz je jeftin, siguran i brz. I ekološki.

Državne željeznice u većini zemalja EU-a već desetljećima ulažu milijarde u postizanje prosječnih brzina vlakova od oko 200 kilometara na sat kao zlatnog standarda, a superbrzi francuski vlakovi već odavna voze brzinom od 320 kilometara na sat (maksimalna brzina im je 575 km/h), u Njemačkoj im je maksimalna brzina oko 500 kilometara na sat, a u Španjolskoj 400 km/h.

Britanski Eurostar i kroz tunel ispod La Manchea vozi 300 na sat! U Hrvatskoj je prosječna brzina nevjerojatnih 58 kilometara na sat, što je tek nešto brže od parnih lokomotiva koje su sredinom 19. stoljeća “dahtale” na pedesetak kilometara na sat! To je više nego dva puta sporije nego što voze vlakovi u Austriji, Poljskoj, Grčkoj i Mađarskoj, brže su i ferate u Bugarskoj i Sloveniji, a sporije od hrvatskih željeznica samo su u Bosni i Hercegovini (55 km na sat), Srbiji (54 km na sat), Makedoniji (53 km na sat) i Albaniji (28 km na sat).

Jedina hrvatska dionica na kojoj ferate voze u nekom nižem europskom prosjeku jest dionica Tovarnik – Ivankovo, duga 43,2 kilometra, koju prijeđe za 22 minute prosječnom brzinom od 120 km/h.

EUROPA ULAŽE MILIJARDE

Zemlje Europske unije i dalje ulažu golem novac u elektrifikaciju i modernizaciju pruga i vlakova, a planiraju se i veliki dugoročni projekti. Jedan takav izradio je Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, a riječ je o europskom projektu vlakova velikih brzina: najsuvremenija željeznica povezala bi sve krajeve Europe, gradilo bi se 18.250 kilometara pruge, a ulaganje je 1100 milijardi eura.

Tom željezničkom mrežom putovalo bi se brzinom između 250 i 350 kilometara na sat, a na jednoj od četiri planirane linije našao bi se, uz Sloveniju i Hrvatsku, i cijeli zapadni Balkan. Kroz Srbiju bi, primjerice, išlo 448 kilometara pruge, za čiju je izgradnju potrebno 14,9 milijardi eura.

Pruga ide i kroz cijelu BiH, a kroz Hrvatsku, članicu EU-a, samo 164 kilometra! Dalmacija je potpuno zaobiđena ovim planom. Ako pojednostavnimo stvar – EU financira temeljitu obnovu pruga u zemljama koje nisu članice, a Hrvatska, koja je članica, ima samo mrvice…

U našeg nacionalnog prijevoznika, Hrvatske željeznice, od 1990. usuli smo bezbrojne milijarde kuna, da bi na jednom savjetovanju željezničkih stručnjaka bilo rečeno kako bismo trebali uložiti još 50 milijardi kuna da stignemo na razinu od prije pedeset godina! Potvrđeno činjenicom: 1990. godine od Zagreba do Vinkovaca vlak je vozio dva sata, a danas četiri!

Tematsko izvješće europskog revizijskog suda upozorilo je na to da Hrvatska nema nikakav suvisli plan obnove i razvoja željezničke infrastrukture, što pokazuje i broj putnika. Od 2010. do 2020. smanjen je tri i pol puta!

U cijeloj priči o samovoljnom isključivanju Hrvatske iz europskih planova za razvoj prometa vlakova velikih brzina najgore je prošla Dalmacija. Uopće je nema.

Hrvatskim željeznicama poslali smo opširan upit na ovu temu, s posebnim osvrtom na dalmatinski željeznički promet, a dobra vijest iz odgovora jest kako je u posljednjih pet godina ostvaren značajan pomak u ugovaranju i realizaciji projekta obnove i izgradnje željezničke infrastrukture vrijednosti oko milijardu i pol eura, od čega se najveći dio financira kroz EU fondove.

Većina investicija ipak će zaobići Dalmaciju, regiju u koju godišnje naviru milijuni turista, velikim dijelom cestovnim putem, a njezini stanovnici ne mogu vlakom komunicirati među naseljima niti se lako dohvatiti sjevera zemlje prema europskim standardima brzine i udobnosti.

NI ĆIRE NI RERE

Sa Zagrebom su od dalmatinskih gradova i mjesta putničkim vlakom povezani samo Knin, Šibenik i Split, iz Zadra vozi samo teretni promet. Dubrovnik od 1976. godine nema uskotračnu željezničku vezu sa zaleđem, popularnog Ćiru, a Split i Sinj nisu povezani sličnom Rerom od 1962. godine. Od Ploča do Sarajeva prugom voze samo teretni vlakovi. I to je sve što imamo.

Ipak, HŽ planira uložiti milijune eura u dva državna koridora, RH1 i RH2, a na obali će najviše profitirati Rijeka.

– U tijeku su radovi na dionici željezničke pruge od Križevaca do granice s Mađarskom, a ugovorena vrijednost projekta iznosi 350 milijuna eura, te na dionici od Križevaca do Dugog Sela u vrijednosti od 196,9 milijuna eura. Teče postupak javne nabave za radove i nadzor nad radovima za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedna 366 milijuna eura. Izrađuje se studijska dokumentacija na dionicama Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo, a projektira se i nastavak pruge od Škrljeva prema Rijeci do Jurdana.

Krajem prošle godine završili smo radove na projektu Rijeka – Brajdica, a Rijeka je, kao najvažnija hrvatska luka, dobila modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom. U tijeku su i radovi na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog kolodvora na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište – navode iz Hrvatskih željeznica, te nastavljaju s izvješćem o radovima na koridoru RH1:

– Obnavlja se pruga od Savskog Marofa do zagrebačkog Zapadnog kolodvora, a ugovorena vrijednost radova iznosi 49,5 milijuna eura. U završnoj je fazi izrada projektne dokumentacije potrebne za unaprjeđenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Dugo Selo – Novska, vrijednosti 11,4 milijuna eura.

Što se tiče projekta rekonstrukcije željezničke pruge Okučani – Vinkovci, u tijeku je postupak javne nabave za uslugu izrade projektne dokumentacije u vrijednosti od 11,2 milijuna eura – ističu, dodajući kako će maksimalna brzina prometovanja putničkih vlakova na koridorima RH1 i RH2 nakon obnove biti do 160 km/h, a teretnih vlakova 120 km/h.

DALMACIJA NA REPU

Što se tiče radova na prugama regionalnog i lokalnog prometa, stvari stoje ovako: u tijeku su radovi na projektu modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Zabok (81,1 milijun eura) te projektu nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge Vinkovci – Vukovar (57,5 milijuna eura), dok je na projektu povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnja Hrvatska – Lepoglavska spojnica u tijeku izrada studijske dokumentacije. HŽ Infrastruktura radi i na projektu obnove dionice Ogulin – Moravice (44 milijuna eura), projektu obnove dionice Greda – Sunja (27,3 milijuna eura) te projektu obnove pruge Virovitica – Pitomača (22,7 milijuna eura). U tijeku su i radovi na projektu ugradnje opreme za osiguranje 50 željezničko-cestovnih prijelaza diljem Hrvatske (9,7 milijuna eura), te osiguranje i modernizacija dodatnih 95 željezničko-cestovnih prijelaza (27,8 milijuna eura).

Primijetit ćete kako je lijepo ulagati tolike milijune eura u obnovu željezničke infrastrukture, ali ćete uočiti da nigdje ni spomena Dalmaciji. Ona je sada na redu.

– Projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split obuhvaća modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora te modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi ukupne vrijednosti 431,3 milijuna kuna, a radovi su u tijeku. Projekt modernizacije pruge Oštarije – Knin – Split je kao jedan od strateških projekata prijavljen na Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Za ovaj je projekt izrađena Studija opravdanosti obnove i modernizacije željezničke pruge Oštarije – Knin – Split/Zadar/Šibenik, u kojoj su obrađene tri varijante obnove i modernizacije.

Na dionici Knin – Split predviđena je rekonstrukcija kolodvora Drniš, Perković i Labin Dalmatinski. Natječaj za rekonstrukciju kolodvora očekuje se u 2021., a za ugradnju signalno-sigurnosnih uređaja u 2022. godini. Nakon modernizacije i ugradnje signalno-sigurnosnih uređaja doći će do povećanja propusne moći te će se povećati brzina prometovanja. Modernizacija željezničke pruge Oštarije – Knin – Split predviđa rekonstrukciju pruge, kao i ugradnju signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi, čime će se omogućiti veća brzina putovanja, odnosno povećat će se atraktivnost željeznice, osobito kad se radi o putovanju između Zagreba i Splita – najavljuju iz Hrvatskih željeznica.

I na kraju poenta:

– Nakon modernizacije, očekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosit će najviše četiri sata i 30 minuta, što predstavlja smanjenje vremena putovanja od 35 posto, a ukupna sredstva osigurana kroz Nacionalni plan za ovaj projekt iznose 300 milijuna kuna.

LINK