Arhiva za kategoriju Obavijesti

Višegodišnja kašnjenja na projektu rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci dovela su do toga da dio radova više ne može biti sufinanciran europskim sredstvima, pa ih od 2024. godine financira HŽ Infrastruktura. Tako je i s posljednjim za kojeg će se nabava raspisati, a mogao je biti projekta koji se dijelom financirao iz EU sredstava

HŽ Infrastruktura tijekom ožujka će pokrenuti javnu nabavu za radove na preostalom dijelu postojećeg kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, procijenjene nabavne vrijednosti 25 milijuna eura bez PDV-a.

Moglo je, a nije

Radovi će se, kako je navedeno u dokumentaciji, obavljati na dvije poddionice: Dugo Selo – Vrbovec i Vrbovec – Križevci, a predviđeni rok za završetak radova je osam mjeseci od uvođenja u posao. I sve to možda ne bi bilo toliko zanimljivo, s obzirom na velika ulaganja u željeznicu, da nije riječ o projektu koji je mogao biti sufinanciran sredstvima EU-a u sklopu projekta Rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci.

Međutim, kako je zbog višegodišnjih kašnjenja otpala mogućnost da se posljednje spomenuta nabava sufinancira europskim sredstvima, na kraju će je financirati HŽ Infrastruktura, odnosno hrvatski porezni obveznici.

Podsjetimo, dionica Dugo Selo – Križevci (38,2 km) sastavni je dio pravca Rijeka – Zagreb – Budimpešta na Mediteranskom koridoru i jedan je od prvih velikih željezničkih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj sufinanciranih iz EU fondova.

Radovi na obnovi postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, uz izgradnju šest novih i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, gradnju nadvožnjaka, podvožnjaka i pothodnika, rekonstrukciju postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, izgradnju novog kolodvora Gradec te nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče i modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, započeli su u srpnju 2016. godine i trebali su biti dovršeni do 2020. godine.

Međutim, već 2017. godine Hidroelektra, jedan od podizvođača, našla se u problemima i počela propadati, pa je umjesto nje u posao ušao Integral Inženjering iz Laktaša. No radovi nisu išli ništa bolje. Potom je i DIV Gradnja, članica zajednice ponuditelja koja je dobila taj posao, zapala u probleme, a zatim je stigla i pandemija covida-19 te su radovi dodatno usporeni. Na kraju će na sve još stići rat u Ukrajini i dodatno poskupljenje svega.

Slabo povlačenje iz fondova EU

Podsjetimo, definirana je vrijednost prihvatljivih troškova u iznosu od 193,4 milijuna eura, od čega EU udio iznosi 164,4 milijuna eura. Iz Operativnog programa Promet (OPP) u proračunskom razdoblju 2007. – 2013. odobreno je 23,5 milijuna eura. Od tog iznosa iz OPP-a dodijeljeno je 20 milijuna eura, dok je nacionalno učešće iznosilo 15 posto, odnosno 3,5 milijuna eura. Ta su sredstva trebala biti potrošena do 2016. godine.

Projekt je, međutim, faziran, odnosno prebačen u novo proračunsko razdoblje EU-a. Tako je iz proračunskog razdoblja 2014. – 2020., u sklopu Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’ (OPKK), za projekt osigurano 169,9 milijuna eura, od čega nacionalni doprinos iznosi 25,5 milijuna eura (15 posto), dok preostala 144,4 milijuna eura dolaze iz EU proračuna. Time dolazimo do ukupno 164,4 milijuna eura koje je nudila Europska unija.

Kraj 2023. godine bio je zadnji rok za korištenje sredstava iz proračunskog razdoblja 2014. – 2020., nakon čega više nije postojala mogućnost faziranja i prebacivanja u iduću financijsku perspektivu. Drugim riječima, projekt je tada trebao biti dovršen. Dvije godine i dva mjeseca nakon tog roka još uvijek nije.

Upitani koliko je od novca koji nam je EU kroz fondove nudila stvarno povučeno, iz HŽ Infrastrukture odgovaraju da je ‘od navedenog iznosa kroz zahtjeve za nadoknadom sredstava odobreno ukupno 113,2 milijuna eura, od čega EU dio iznosi 96,3 milijuna eura’. Na pitanje koliko je iznosila financijska korekcija na projektu, odnosno koliki dio troškova HŽ Infrastruktura nije mogla opravdati pa je na kraju financiran nacionalnim sredstvima državne tvrtke, navode kako je za ‘projekt određena financijska korekcija u iznosu od pet posto odobrenih troškova radova i nadzora, odnosno ukupno 10,8 milijuna eura’.

Nefunkcionalan projekt

S obzirom na to da je, prema Smjernicama o zaključenju operativnih programa donesenima u svrhu pružanja pomoći iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (2014. – 2020.), još od kraja 2023. godine riječ o ‘operaciji koja ne funkcionira’, daljnje financiranje projekta palo je isključivo na teret HŽ Infrastrukture, odnosno hrvatskih poreznih obveznika.

S obzirom na to da je projekt prema spomenutim Smjernicama nefunkcionalan, odnosno da je riječ o operaciji koja ne funkcionira, propisano je da mora najkasnije do 15. veljače 2027. biti dovršen. Ne bude li tako, Hrvatska bi u proračun EU-a trebala vratiti sredstva koja je iz EU fondova uspjela povući, pa bi u konačnici kompletno financiranje palo na teret hrvatskih poreznih obveznika.

No u HŽ Infrastrukturi uvjeravaju da se to neće dogoditi te da se završetak pokrenutih radova na projektu Dugo Selo – Križevci planira sredinom 2026. godine.

Također napominju da radovi na rekonstrukciji dijela postojećeg kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, spomenuti na početku teksta, vrijedni 25 milijuna eura bez PDV-a, nemaju veze s EU financiranjem i projektom rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci. Navode da su to dvije odvojene priče, iako se radi o istoj trasi.

Koliko će u konačnici koštati rekonstrukcija i gradnja pruge i svih objekata na trasi dugoj 38,2 kilometara, u HŽ Infrastrukturi kažu kako će ‘konačni iznosi utrošenih sredstava biti poznati po okončanju izvođenja svih aktivnosti projekta, odnosno po završetku svih plaćanja za njegovo izvođenje’.

Bit će zanimljivo vidjeti, kada se podvuče crta, je li financiranje projekta, započetog prije deset godina, većim dijelom palo na nacionalni ili europski proračun. Sa spomenutih 25 milijuna i bez njih. Makar se radi o istoj pruzi.

IZVOR

U priopćenju HŽ Infrastrukture ističe se da to nije nadmetanje za izvođenje radova, već za tehničku pomoć tj. konzultantske usluge u pripremi i provođenju budućeg postupka nabave

HŽ Infrastruktura pokrenula je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu IPP/Alliance ugovora za projektiranje i građenje tzv. nizinske pruge Zagreb – Rijeka, odnosno dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, izvijestila je HŽ Infrastruktura u petak.

U priopćenju HŽ Infrastrukture ističe se da to nije nadmetanje za izvođenje radova, već za tehničku pomoć tj. konzultantske usluge u pripremi i provođenju budućeg postupka nabave za izvođenje radova, izradu nacrta ugovora i konačno savjetovanje u fazi provedbe samog ugovora, odnosno projektiranja i izvođenja radova na izgradnji pruge.

Rok za dostavu ponuda je do 31. ožujka ove godine, a vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura.

IPP (Integrirani projektni pristup), odnosno Alliance ugovor, suvremeni je model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata, koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Taj model do sada nije korišten u Republici Hrvatskoj te će projekt nizinske pruge predstavljati prvu primjenu takvog pristupa u nacionalnome infrastrukturnom sustavu.

Za razliku od tradicionalnih modela gdje se rizici nastoje prebaciti na izvođača, kod Alliance modela svi ključni sudionici projekta rade kao jedinstveni integrirani tim, zajednički upravljaju rizicima, transparentno prikazuju troškove, a sporove rješavaju unutar projekta, bez sudskih postupaka, osim u iznimnim slučajevima.

Dodatne posebnosti modela su otvorene knjige (open-book princip) odnosno potpuna financijska transparentnost, zajedničko odlučivanje gdje se ključne odluke donose se jednoglasno, te fokus na najbolje rješenje za projekt, a ne na pojedinačne interese.

HŽ Infrastruktura kaže da se ovakav model uspješno primjenjuje na velikim infrastrukturnim projektima u Estoniji, Finskoj, Ujedinjenome Kraljevstvu i Novome Zelandu, osobito kada je riječ o projektima s visokom razinom tehničke složenosti i neizvjesnosti.

O nizinskoj pruzi

Nizinska pruga dio je triju značajnih transeuropskih prometnih koridora, Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran, koji povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim srednjoeuropskim državama. Planirana dvokolosiječna pruga bit će elektrificirana, projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. S obzirom na to da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikog broja pružnih objekata: 17 vijadukata i 14 tunela.

Njezinom izgradnjom znatno će se povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa, omogućiti prometovanje vlakova duljine 750 m, što otvara mogućnosti daljnjeg razvoja lučkog bazena Rijeka, pa i proširenje luke na otoku Krku (Omišalj), čime bi riječka luka ostvarila primat među lukama sjevernog Jadrana.

Dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutačno su u fazi izrade idejnih projekata i ishođenja lokacijskih dozvola. Plan ih je ishoditi do kraja 2026. Njihovom izgradnjom duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će približno 175 km, odnosno skratit će se za 56 km u odnosu na postojeću duljinu.

Procijenjena vrijednost radova cijele nizinske pruge iznosi oko tri milijarde eura, a preciznija vrijednost i rokovi izvođenja definirat će se nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove. Dionice nizinske pruge od Karlovca do Tijana 2025. prihvaćene su s gledišta zaštite okoliša te je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

IZVOR

Hrvatska željeznička mreža ulazi u završnu fazu jednog od najvećih infrastrukturnih projekata – na dionici Dugo Selo – Križevci novi kolosijek već je u funkciji, a dio radova bit će dovršen ove godine. Vlakovi već prometuju dvokolosiječno na dijelu trase, dok se potpuni završetak građevinskih radova očekuje 2026. godine. Paralelno napreduju i radovi prema Koprivnici i mađarskoj granici, čime se modernizira ključni međunarodni koridor.

Diljem Hrvatske aktivna su gradilišta ili su radovi na željezničkim prugama pred početkom. Cilj je postupno dograditi i elektrificirati pružnu mrežu u punom profilu, koja obuhvaća više od 2.000 kilometara infrastrukture. Jedan od najvećih projekata odnosi se na rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka od Dugog Sela do mađarske granice. Kako su nam potvrdili iz HŽ Infrastrukture, radovi na dva velika projekta trenutačno su u završnoj fazi.

Dio radova gotov do kraja godine

– Radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na 38,2 kilometra dugoj dionici Dugo Selo – Križevci, ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura, bit će završeni ove godine. Krajem 2025. u cijelosti je postavljen i spojen novi kolosijek od Dugog Sela do Križevaca. Vlakovi već prometuju po obama kolosijecima na poddionici Vrbovec – Križevci, dok se prometovanje po obama kolosijecima na dionici Dugo Selo – Vrbovec očekuje po završetku radova na novom prometno-upravljačkom podsustavu, planiranom za travanj. Preostali radovi koncentrirani su u kolodvoru Dugo Selo, a njihov završetak planiran je u drugoj polovini 2026. godine, čime će biti okončani svi građevinski radovi na projektu. Od znatnijih radova koji se trenutačno izvode preostaju oni u sklopu kolodvora Dugo Selo, uključujući izgradnju pothodnika i perona, polaganje pragova, tračnica i skretnica, radove na kontaktnoj mreži te na prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu, rekli su nam iz HŽ-a.

Dodali su i da će na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka Križevci – Koprivnica – državna granica do kraja 2025. godine dionice otvorene pruge biti povezane s oba kolosijeka. Slijede intenzivni radovi na rekonstrukciji preostalih skupina kolosijeka 1 – 3 i 9 – 15 u kolodvoru Koprivnica, čiji se završetak očekuje sredinom 2026. godine, što će ujedno označiti i završetak svih građevinskih radova na projektu. Nakon toga preostaje implementacija novog prometno-upravljačkog podsustava.

Pozadina priče

Dionica Dugo Selo – Križevci, duga 38,2 kilometra, sastavni je dio glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet M201 DG – Botovo – Dugo Selo na koridoru RH2 te dio pravca Rijeka – Zagreb – Budimpešta na Mediteranskom koridoru.

Ugovor za izvođenje radova potpisan je u travnju 2016. sa zajednicom ponuditelja koju čine DIV grupa, Dalekovod i Zagreb-Montaža, dok su usluge nadzora povjerene tvrtkama Investinženjering i SGS Adriatica, a potom ponovno Investinženjeringu. Provedbom projekta omogućit će se postizanje projektirane brzine vlakova do 160 km/h, povećanje kapaciteta pruge i skraćivanje vremena putovanja, uz podizanje razine sigurnosti i kvalitete usluge.

HŽ Infrastruktura 31. svibnja 2017. potpisala je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za drugu fazu projekta u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Kohezijskog fonda, s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Vrijednost ugovora iznosi 210,3 milijuna eura, pri čemu se 85 posto prihvatljivih troškova sufinancira iz europskih fondova, a preostali dio iz državnog proračuna.

Provedbom radova na dionici Dugo Selo – Križevci omogućit će se postizanje nazivne projektirane brzine od 160 km/h, kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m odnosno prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m i najveće dopuštene mase 25 t/o, dok će se stajališta osposobiti u skladu sa zahtjevima za lokalni putnički prijevoz. Također će se znatno povećati kapacitet pruge, skratiti vrijeme putovanja i povećati kvaliteta putovanja uz mogućnost uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada Zagreba.

Što sve obuhvaća projekt?

Projekt obuhvaća izgradnju drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici duljine 36,4 kilometra, uz rekonstrukciju kolodvora Dugo Selo na ukupnoj duljini od 38,23 kilometra. Uz to se rekonstruiraju lukovi na postojećem kolosijeku u duljini od 9,4 kilometra te se moderniziraju kolodvori Dugo Selo, Vrbovec i Križevci zajedno s pripadajućim stajalištima, dok se u Gradecu gradi potpuno novi kolodvor.

Projekt uključuje i izgradnju šest novih mostova te rekonstrukciju sedam postojećih, kao i ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza koji će biti zamijenjeni deniveliranim križanjima u dvije razine te novim pothodnicima za pješake. Nadograđuju se stabilna postrojenja električne vuče, a signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji moderniziraju se u skladu sa zahtjevima za koridorske željezničke pruge.

Uz infrastrukturne zahvate na samoj pruzi, gradi se oko 20 kilometara zidova za zaštitu od buke te približno 25 kilometara novih spojnih i obilaznih, odnosno servisnih cesta, čime se projekt zaokružuje kao cjelovita modernizacija ove važne željezničke dionice.

IZVOR

HŽ Infrastruktura napokon izabrala je izvođača radova na dionici pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Posao vrijedan 255 milijuna eura dobili su Španjolci, i to nakon što je DKOM poništio prethodnu odluku iz lipnja prošle godine, prema kojoj su dionicu trebali modernizirati turski i hrvatski izvođači. Projekt obuhvaća ukupno 44 kilometra pruge te uključuje rekonstrukciju postojeće infrastrukture, izgradnju drugog kolosijeka, nove mostove i vijadukte, elektroenergetska postrojenja, uređenje kolodvora i stajališta, kao i izgradnju pet zgrada za osoblje HŽ Infrastrukture u Karlovcu.

Nakon višestrukih odgoda i mjeseci iščekivanja, jedan od najvažnijih željezničkih projekata u Hrvatskoj konačno dobiva svoj epilog. HŽ Infrastruktura objavila je da će dionicu pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca graditi španjolska kompanija Comsa.

Vrijednost projekta procijenjena je na 255 milijuna eura bez PDV-a, dok ponuda Comse iznosi 278,8 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 348,5 milijuna eura s PDV-om. Iako nije bila najjeftinija, ponuda je nakon ponovljenog postupka ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija.

Odluka je donesena nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) krajem prosinca 2025. godine poništila prethodnu odluku HŽ Infrastrukture iz lipnja iste godine, kojom je posao bio dodijeljen turskoj tvrtki Dogus Insaat ve Ticaret A.S. i zagrebačkoj BK Montaži.

Zašto je postupak ponovljen?

DKOM je raniju odluku poništio zbog nepravilnosti u postupku ocjenjivanja ponuda. Među ostalim, utvrđeno je da su prilikom dokazivanja financijskih referenci uzimani u obzir inflatorni i hiperinflatorni učinci, iako to nije bilo predviđeno dokumentacijom o nabavi. Time su, prema odluci DKOM-a, povrijeđena načela jednakog tretmana i transparentnosti.

Natječaj je raspisan u studenome 2024. godine, a zaprimljeno je ukupno pet ponuda. Najnižu cijenu ponudio je konzorcij Dogus – BK Montaža, u iznosu od 225,9 milijuna eura bez PDV-a. Više ponude predali su Comsa, indijski Afcons Infrastructure Limited, turski Cengiz Insaat te Strabag.

44 kilometara pruge

Projekt obuhvaća ukupno 44 kilometra pruge te uključuje rekonstrukciju postojeće infrastrukture, izgradnju drugog kolosijeka, nove mostove i vijadukte, elektroenergetska postrojenja, uređenje kolodvora i stajališta, kao i izgradnju pet zgrada za osoblje HŽ Infrastrukture u Karlovcu. Rok za izvođenje radova je 36 mjeseci, a po završetku projekta vlakovi bi na ovoj dionici trebali prometovati brzinom do 160 km/h.

Protiv odluke DKOM-a nije dopuštena žalba, no moguće je pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Istodobno, na novu odluku HŽ Infrastrukture o odabiru izvođača moguće je uložiti žalbu DKOM-u u roku od deset dana, pa ostaje za vidjeti hoće li netko iskoristiti tu mogućnost.

Riječ je o projektu podijeljenom u ukupno 11 etapa, od kojih su samo dvije izravno vezane uz rekonstrukciju i dogradnju same pruge. Strabag je dosad izveo velik dio radova te privodi kraju osam etapa koje obuhvaćaju izgradnju nadvožnjaka i podvožnjaka iznad i ispod željezničke pruge. Preostale etape trebali bi preuzeti novoizabrani izvođači, budući da je Strabag u jednom trenutku djelomično raskinuo ugovor s naručiteljem, HŽ Infrastrukturom.

Po završetku svih radova, novom dvokolosiječnom prugom na dionici dugoj 44 kilometra između Hrvatskog Leskovca i Karlovca trebalo bi se prometovati brzinom do 160 km/h. Uz radove na pruzi planirana su i uređenja pripadajućih kolodvora i stajališta, izgradnja novih mostova i vijadukata, elektroenergetskih postrojenja te pet zgrada za osoblje HŽ Infrastrukture u kolodvoru Karlovac. Ovaj predmet nabave prema istom opisu sufinancira se sredstvima iz fondova EU u sklopu Programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027. godine, a po svemu sudeći neće biti završen prije 2028. godine

IZVOR

Postupak za 44 kilometra dugu dionicu započeo je u studenome 2024., a hoće li ovo biti kraj slučaja, znat će se nakon što se vidi hoće li netko na odluku HŽ Infrastrukture uložiti žalbu DKOM-u.

HŽ Infrastruktura odabrala je novog izvođača radova za rekonstrukciju postojeće pruge, izgradnju drugog kolosijeka i elektrifikaciju željezničke pruge M202 na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Posao, procijenjen na 255 milijuna eura bez PDV-a, dodijeljen je španjolskoj tvrtki Comsa. Njezina je ponuda bila druga najjeftinija i iznosila je 278,8 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 348,5 milijuna eura s PDV-om.

Odluka dolazi nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) krajem prosinca 2025. poništila odluku o odabiru izvođača koju je HŽ Infrastruktura donijela u lipnju 2025. godine.

Tada su posao, podsjetimo, dobile turska tvrtka Dogus Insaat ve Ticaret A.S. i zagrebačka BK montaža. Od šest pristiglih ponuda njihova je bila najjeftinija i iznosila je 225 milijuna eura bez PDV-a.

Postupak za 44 kilometra dugu dionicu započeo je u studenome 2024., a hoće li ovo biti kraj slučaja, znat će se nakon što se vidi hoće li netko na odluku HŽ Infrastrukture uložiti žalbu DKOM-u.

IZVOR