Arhiva za kategoriju Obavijesti

Strateški ciljevi i prioriteti vezani uz razvoj željezničke infrastrukture utvrđeni su Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture do 2030. donesenim prije tri godine, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovog je tjedna otvorilo javnu raspravu za Akcijski plan za njegovu provedbu.

U aktualnom mandatu Vlade na čelu s Andrejem Plenkovićem željeznice su prioritetno područje ulaganja u prometnom sektoru. U tekućem investicijskom ciklusu njihova vrijednost je procijenjena na 1,5 milijardi eura, s tim da će s planovima do 2035. ukupna ulaganja u rekonstrukciju, modernizaciju i obnovu značajnog dijela željezničke mreže dosegnuti šest milijardi.

Ministar Oleg Butković na ovotjednoj je konferenciji Projects Days iznio neke informacije i planove vezane uz nizinsku prugu kao projekt od presudne uloge za poziciju Hrvatske kao europske ulazne prometne točke.

Novi kilometri pruga

Ističući kako će se tek s njezinom izgradnjom vidjeti sav potencijal Rijeke, odnosno riječke luke, rekao je da će taj najvažniji infrastrukturni zahvat u sljedećem desetljeću, prema procjenama, stajati nešto više od 2,5 milijarde eura. Projekt je ove godine, kaže, ušao u aktivnu fazu projektiranja i pripremne gradnje, a prema ministrovim riječima sve financijske potrebe do 2028. već su osigurane. Uz ostalo, podsjetio je da je u perspektivi i rekonstrukcija, odnosno izgradnja nove pruge prema jugu zemlje, prema Splitu i Pločama.

Strateški ciljevi i prioriteti vezani uz razvoj željezničke infrastrukture utvrđeni su Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture do 2030. donesenim prije tri godine, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovog je tjedna otvorilo javnu raspravu za Akcijski plan za njegovu provedbu za iduće dvogodišnje razdoblje. Ukupan trošak mjera predviđenih za 2026. i 2027. procijenjen je na gotovo 684 milijuna eura, ističu u tom resoru. Financijska sredstva osigurana su, kažu, uglavnom u državnom proračunu i iz sredstava fondova EU-a.

Glavnina planiranih sredstava za naredne dvije godine usmjerit će se u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture, s predviđenih 580 milijuna eura. Za taj strateški cilj (od ukupno pet definiranih Nacionalnim planom) kao indikator rezultata, tj. ciljnih vrijednosti postavljena su povećanja duljine moderniziranih kolosijeka otvorenih željezničkih pruga na 165 kilometara u 2026., potom na 193 km u 2027. te na 222,4 na kraju 2030., s tim da je početna vrijednost (2021.) iznosila 23,5 km). Slično je i s duljinom obnovljenih kolosijeka, koja bi u odnosu na početnih 50-ak, dogodine trebala iznositi 306, za dvije godine 345, a na kraju desetljeća gotovo 440 kilometara u ukupnoj mreži.

Pad subvencija, rast prihoda

Pored ulaganja u obnovu i modernizaciju javne infrastrukture, u iduće dvije godine planirano je i 63,4 milijuna eura za poboljšanje njezine ekonomske i financijske održivosti. Vezano uz taj cilj referentni pokazatelj je povećanje pokrivenosti operativnih troškova javnog željezničkog prometa prihodima od prodaje (s početnih 23,4 posto) na 28 posto iduće godine, zatim na 30 posto do kraja 2027. te na 35 posto na kraju 2030. Uza sve, dodatnih 36 milijuna izdvojit će se tijekom naredne dvije godine u mjere za poboljšanje sigurnosti.

Usporedno s akcijskim planom vezanim uz razvoj željezničke infrastrukture, iz Butkovićeva resora u e-savjetovanje su pustili i novi dvogodišnji akcijski plan za provedbu još jednog srednjoročnog strateškog dokumenta za taj sektor – Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza.

Procijenjeni trošak tih mjera predviđenih za provedbu tijekom naredne dvije godine iznosi 338,4 milijuna eura, a ciljni indikatori se, među ostalim, odnose na postepeno smanjenje subvencija i povećanje prihoda po zaposlenome u javnim željezničkim društvima, kao i porast udjela visokoobrazovanih u strukturi zaposlenih.

Ukupno gledano, slijedom dva akcijska plana (za razvoj željezničke infrastrukture te upravljanja i razvoja usluga) u željeznički sektor će se, dakle, do kraja 2027. usmjeriti više od milijardu eura ulaganja.

Govoreći o investicijskom ciklusu u željezničkom sustavu, ministar Butković je, među ostalim, istaknuo i da su ove godine u voznom parku HŽ Putničkog prijevoza, koji ima oko 70 novih vlakova, promovirani i prvi baterijski i elektrobaterijski vlakovi. Sve u svemu, ulagački ciklus u obnovu željeznica odavno je krenuo, kaže, ali sve te velike projekte koji se provode bitno je ubrzati.

IZVOR

Projekt nizinske pruge prema Rijeci ove je godine ušao u aktivnu fazu projektiranja i pripremne gradnje, a sve financijske potrebe do 2028. već su osigurane, istaknuto je u ponedjeljak tijekom konferencije Projects Days, koja se održala u organizaciji asocijacije IPMA-e Hrvatska (International project management association).

Project Days strukovna je konferencija koja okuplja predstavnike javnog sektora, investitore, inženjere, voditelje projekata, konzultante i donositelje odluka u složenim okruženjima i projektima, posebice iz područja infrastrukture, građevine, prometa i energetike, te predstavlja relevantnu platformu za dijalog između javnih institucija, industrije i struke. U središtu ovogodišnje konferencije bili su infrastrukturni i željeznički projekti, s posebnim naglaskom na projekte željezničke infrastrukture, te upravljanje velikim javnim projektima.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je tom prilikom da je ove godine završen jedan od najvećih lučkih infrastrukturnih projekata, Rijeka Gateway, kao i da je obnovljena druga cijev Tunela Učka. Napomenuo je, vezano uz velike investicijske projekte, i da je završen 5C koridor u Slavoniji.

“Kad gledamo cestovnu infrastrukturu, auto-cestovnu, zračnu i lučku infrastrukturu, onda je Hrvatska danas u vrhu EU u izgradnji i pokrivenosti cijele infrastrukture”, istaknuo je Butković, dodavši da bi se sva ta silna infrastruktura teško izgradila da nismo u EU, odnosno da se ne mogu koristiti financijski instrumenti Unije.

“Najveći strateški projekt koji je pred nama to je nizinska pruga. Dugo se o njoj govori, ali činjenica je da je to važan projekt koji će, po našoj procjeni, stajati nešto više od dvije i pol milijarde eura. Riječ je o najvažnijem infrastrukturnom zahvatu u sljedećem desetljeću”, naglasio je ministar. Po njemu, nizinska pruga imat će presudnu ulogu za poziciju Hrvatske, europske ulazne prometne točke. Naveo je da će se sav potencijal Rijeke, odnosno riječke luke, vidjeti tek s izgradnjom nizinske pruge.

Otkrio je da je projekt nizinske pruge ove godine ušao u aktivnu fazu projektiranja i pripremne gradnje, dok su sve financijske potrebe do 2028. već osigurane. Dodao je i kako državi preostaje izgradnja, odnosno obnova ostale željezničke infrastrukture, koja je danas u Hrvatskoj također u velikom investicijskom ciklusu, budući da se trenutno u obnovu te vrste infrastrukture ulaže preko 1,5 milijarde eura.

“Ove godine smo u voznom parku HŽ Putničkog prijevoza, koji ima oko 70 novih vlakova, promovirani i prvi baterijski i elektrobaterijski vlakovi”, rekao je ministar, ponovivši da je investicijski ciklus u obnovu željeznica odavno krenuo. Smatra, međutim, da je sve te velike projekte koji se provode u Hrvatskoj bitno ubrzati.

Nužnost je i obnova bivšeg 10. koridora prema istoku zemlje, a u perspektivi je i obnova, rekonstrukcija, odnosno izgradnja nove pruge prema jugu zemlje, prema Splitu i Pločama, istaknuo je Butković.

Predsjednik IPMA Hrvatska Mladen Vukomanović rekao je da ta udruga za upravljanje projektima danas okuplja više od 500 stručnjaka. “Mi smo ta spona između strategije i provedbe projekata, projekti su oni koji donose promjenu. Mi se zalažemo za održivu promjenu i za bolje društvo”, kazao je Vukomanović.

Hrvatska, naveo je, okuplja svjetske projektne stručnjake i itekako ima svoju poziciju na međunarodnoj sceni. Inače, kako je rekao, domaćim projektantima trenutno jako bitan projekt izgradnje 2.000 kilometara dugačke egipatske željeznice, koji je vrijedan osam milijardi eura, a prate ga zbog ugovornih i financijskih modela i iskustava, koji će i Hrvatskoj biti potrebni u budućem financijskom razdoblju.

IZVOR

Njezinom izgradnjom otvara se mogućnost razvoja mjesta u okolici Rijeke, pa bi se dio riječkog terminala mogao preseliti na Krk

Bazen Rijeke i Kvarnera trebao bi biti najveći logistički i prometni hub ovog dijela Mediterana, jer je taj sredozemni koridor najbliži srednjoj i istočnoj Europi, rečeno je u utorak na konferenciji Hrvatske gospodarske komore “Dan logistike i transporta”.

Neophodna pruga

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek najavio je da sljedeće godine kreće projektiranje i potom gradnja nizinske pruge od Karlovca prema Rijeci, što će trajati sedam do osam godina.

Procjena je da će ta pruga, koja je neophodna za daljnji razvoj Luke Rijeka i tamošnjih logističkih potencijala, stajati oko tri milijarde eura. Njezinom izgradnjom otvara se mogućnost razvoja mjesta u okolici Rijeke, pa bi se dio riječkog terminala mogao preseliti na Krk, gdje već postoji LNG i infrastruktura Janafa.

“Bazen Rijeke i Kvarnera trebao bi biti najveći logistički i prometni hub ovog dijela Mediterana, jer mu je pozicija takva da je taj mediteranski koridor najbliži srednjoj i istočnoj Europi””, rekao je Tušek.

Kazao je da su sektori prometa i logistike najpropulzivnije grane ekonomije u državi, dodavši da se u ceste, željeznicu i pomorsku infrastrukturu ulažu milijarde eura.

“Pred nama su nove milijarde, pogotovo u željezničku infrastrukturu”, rekao je Tušek.

Velika investicija u Rijeka Gateway

Spomenuo je, uz ostalo, veliku privatnu investiciju u riječki terminal što je stajalo gotovo 250 milijuna eura ulaganja u prvu fazu i isto toliko u drugoj fazi. To ulaganje je, kazao je Tušek, potpuno je promijenilo logističke kapacitete Luke Rijeka.

“Kada se taj cijeli investicijski krug završi možemo govoriti da će Luka Rijeka biti konkurentnija nego njezine dvije konkurentne luke, Koper i Trst”, istaknuo je državni tajnik spomenuvši i velika ulaganja u željeznicu, koja trenutačno iznose 1,4 milijarde eura.

Tvrdi, uz ostalo, da će se putnici od Dugog Sela do Koprivnice moći voziti po novoj pruzi do kraja godine i to u oba smjera.

Nadalje, pred ugovaranjem je projekt pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, daljnje dionice pruge prema Rijeci što će stajati 250 milijuna eura, a pred odabirom je izvođač radova za dionicu dionicu Dugo Selo – Novska, čija je cijena 750 milijuna eura.

Naglasio je i da su za sve spomenute projekte sredstva osigurana, što iz proračuna, što iz EU-ovih fondova.

Direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo smatra da Hrvatska ima izniman geostrateški položaj koji nije dovoljno kapitaliziran. Dodatnu konkurentnost hrvatskom gospodarstvu, rekao je, dat će ulaganja u prometnu i željezničku infrastrukturu, luke i pozadinske terminale.

Predsjednik Uprave Primacošpeda Petar Šimić istaknuo je značajna ulaganja u skladišnu logistiku. Trenutačno je u Hrvatskoj oko 1,3 milijuna kvadrata skladišta, a u gradnji je ili najavi gradnje još dodatnih 600 do 700 tisuća kvadrata.

Rekao je, međutim, da se na tržištu osjeća lagani pad potražnje za skladištima zbog velike neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini, ali i zbog pada konkurentnosti Hrvatske u odnosu na, prije svega, Mađarsku i Slovačku.

IZVOR

Novi most preko Rječine, nakon rušenja željezničkog nasipa, posve će izmijeniti vizuru tog dijela grada

Rušenje željezničkog mosta preko Rječine i nasipa na Školjiću, uz izgradnju novog, 255 metara dugog željezničkog mosta, kao i četverotračnog podvožnjaka ispod željezničke pruge u Krešimirovoj ulici, na mjestu današnjeg dvotračnog, proširenje tunela Kalvarija, kao i uklanjanje čiavog niza pješačkih prijelaza preko pruge i izgradnja pothodnika ili nathodnika, samo su dio zahvata predviđenih projektom izgradnje dvokolosiječne željezničke pruge kroz Rijeku, točnije na relaciji Škrljevo – Rijeka – Jurdani, koji je HŽ Infrastruktura nedavno predstavila riječkoj gradskoj vlasti.

U prometu najranije 2031.

Na naš upit, iz HŽ-a Infrastrukture dobili smo prve vizualizacije nekih od najvažnijih objekata na novoj dvokolosiječnoj željeznici kroz Rijeku, zajedno s popisom zahvata koji bi trebali biti izvedeni. Pritom valja naglasiti da je HŽ Infrastruktura u fazi izrade glavnih projekata i ishođenja građevinskih dozvola modernizacije pružne dionice od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke preko Matulja od Šapjana.

Tridesetak kilometara duga dionica, procijenjene vrjednosti od 350 milijuna eura, sastavni je dio šireg projekta izgradnje suvremene, dvokolosiječne pruge između Rijeke i granice s Mađarskom, u sklopu koje je planirana i izgradnja takozvane nizinske pruge između Karlovca i Rijeke. Natječaj za njenu izgradnju trebao bi, prema najavama ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, biti raspisan za otprilike godinu dana, a planirano trajanje radova je četiri godine, što znači da bi u promet mogla biti puštena najranije 2031. godine. Ovaj će zahvat, koji uključuje izgradnju ili rekonstrukciju čitavog niza stajališta i kolodvora na području Rijeke i okolice, ne samo omogućiti daljnji razvoj riječke luke, radi koje se u prvom redu gradi, nego i, prema odgovoru uprave HŽ-a Infrastrukture, omogućavanje bržeg premještanja transportne potražnje s cestovnog na željeznički promet, podizanje kvalitete prijevoza gradskih i prigradsko-regionalnih putnika grada Rijeke i njegovog šireg područja, uz rasterećenje cestovnog prometa na glavnim prometnicama grada, kao i smanjenje troškova transporta u cjelini te smanjenje troškova održavanja gradske cestovne infrastrukture.

Iz HŽ-a Infrastrukture navode kako će se u sklopu projekta, uz izgradnju novog kolosijeka, u potpunosti rekonstruirati postojeći kolosijek u duljini od 29,5 kilometara, uz modernizaciju i dogradnju elektroenergetskog podsustava te prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani – Šapjane – državna granica i izgradnju nove zgrade Operativno upravljačkog centra za upravljanje prometom.

Uklanjanje prijelaza

U samom gradu i okolici predviđena je i rekonstrukcija šest postojećih kolodvora – Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Opatija/Matulji, Jurdani i Šapjane, izgradnja sedam novih stajališta – Draga, Vežica, Školjić, Zagrad, Kantrida, Zamet i Martinkovac, i rekonstrukcija četiri postojeća – Krnjevo, Rukavac, Permani i Jušići. Nabrojili su i neke od najznačajnijih ostalih objekata koji će se graditi. To je već spomenuti most preko Rječine koji će posve izmijeniti vizuru tog dijela grada i otvoriti Vodovodnu ulicu prema Školjiću, na kojemu će biti izgrađeno jedno od stajališta u zanimljivom obliku kupole. Bit će izgrađena i 250 metara dugačka galerija između Križanićeve ulice i Bulevara oslobođenja, nova stajališta i kolodvori, a jedan od najzahtjevnijih zahvata bit će rekonstrukcija podvožnjaka u Krešimirovoj, kod Doma Sindikata, gdje će sva četiri prometna traka ove, vjerojatno najprometnije riječke ulice, prolaziti ispod željezničke pruge, a ne samo dva središnja, kao sada. Jednako zahtjevno bit će i proširenje tunela Kalvarija koji sada ima samo jedan kolosijek, a veliki doprinos sigurnosti pješaka bit će i već spomenuto uklanjanje svih pješačkih prijelaza preko pruge, uz izgradnju nathodnika i pothodnika za pješake.

»Ukupno je predviđena rekonstrukcija ili uklanjanje jednog mosta, 12 nadvožnjaka i 18 podvožnjaka, pet pothodnika i osam nathodnika, tri tunela, jedne galerije i 26 propusta, rekonstrukcija ili denivelacija 11 željezničko-cestovnih prijelaza i 15 pješačkih prijelaza te izgradnja novih građevina, jednog tunela, tri galerije, 17 pothodnika, četiri nathodnika i jednog vijadukta«, navode iz HŽ-a Infrastrukture.

Iz HŽ-a Infrastrukture ističu kako od početka pripreme projekata s Gradom Rijeka imaju partnerski odnos, s ciljem iznalaženja optimalnih rješenja unutar gradskog tkiva.

– Održan je velik broj radnih sastanaka pa je tako održan i radni sastanak na kojemu su prezentirana projektna rješenja određenih objekata (pothodnika, nathodnika, vijadukata…) koji će se izgraditi u sklopu rekonstrukcije, poručuju iz HŽ-a.

(Pri)gradska željeznica

Napominju i kako sadašnje vizualizacije prikazuju načelnu situaciju te da su u konačnom rješenju moguće izmjene zbog posebnih uvjeta gradnje, detaljnijih geodetskih snimki i svih ostalih inženjerskih izazova koji se mogu pojaviti prilikom izrade glavnih projekata.

Iz Grada Rijeke nam je potvrđeno kako im je iz HŽ-a Infrastrukture dostavljen prijedlog projekta izgradnje drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, koji bi trebao uvelike promijeniti i način funkcioniranja javnog gradskog prometa.

– Projekt je u skladu s koncepcijom i odredbama Prostornog plana uređenja grada Rijeke i Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke kojim se definira nužnost razvoja kvalitetnog sustava javnog gradskog prijevoza kojemu se daje veći značaj u odnosu na individualni promet. Naime, prema koncepciji i odredbama GUP-a grada Rijeke, javni gradski prijevoz organizira se autobusima, a projekt gradsko-prigradske željeznice se pojavljuje kao novi dio sustava. Postojeća željeznička pruga u tom smislu je dobro položena unutar prostora grada, te se uz postojeća stajališta, koja treba prilagoditi novim potrebama, planiraju i nova. U konačnici, na području Rijeke bilo bi dvadesetak stajališta. Tamo gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, u neposrednoj blizini stajališta predviđaju se parkirni prostori za uspostavljanje park&ride sustava, stoji u odgovoru gradske uprave.

Što je do sada napravljeno

Do sada je na projektu, prema odgovoru iz HŽ-a Infrastrukture, izrađena Studija izvodljivosti, Studija ekonomske i financijske analize, Studija utjecaja na okoliš (SUO), pri čemu je ishođeno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, te Idejni projekt, a ishođena je i lokacijska dozvola.

IZVOR

Najkasnije do 13. prosinca, kad stupa na snagu novi vozni red HŽ-a za iduću godinu, vijadukt bi trebao biti u punoj funkciji s oba kolosijeka, kao i cijela dionica nove pruge između mađarske granice i Dugog Sela.

Kako otkriva Silvio Blažinović iz HŽ Infrastrukture, radovi na vijaduktu Carevdar počeli su u lipnju 2021. godine. Objekt je dug 632 metra i leži na ukupno 24 stupa. Vijadukt Carevdar, uz novi dravski most dužine 340 metara, bio je najduži i najzahtjevniji građevinski objekt u tom megaprojektu.

Ukupno 80 kilometara duga dionica s dva nova kolosijeka između Dugog Sela i Drave stajat će čak 600 milijuna eura, a većinu novca osigurala je Europska unija.

Novu dionicu pruge s dva kolosijeka početkom prosinca otvorit će poseban vlak u kojem će biti premijer Andrej Plenković i brojna društveno-politička svita. Oni bi vlakom trebali prijeći cijelu novu dionicu od Zagreba do dravskog mosta

No, radovi će formalno biti dovršeni do kraja srpnja iduće godine, ističu u HŽ Infrastrukturi. Dotad će se, naime, raditi unutar kolodvora Koprivnica i Dugo Selo koje očekuje temeljita preobrazba.

IZVOR