Arhiva za kategoriju Obavijesti

Ovo bi, navodno, trebalo biti “desetljeće željeznice”. Do 2030., u hrvatske željeznice, notorne po brojnim problemima, trebalo bi biti investirano tri i pol milijarde eura, uglavnom iz europskih fondova. O kolikom se, izdašnom iznosu radi, može zorno predočiti sljedeća usporedba: tri i pol milijarde eura je gotovo deset puta više nego što je iz EU fondova odobreno za Pelješki most, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.

Uz bok Pelješkom mostu, međutim, može stati i jedan željeznički. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac golemi je infrastrukturni projekt, financiran s više od 300 milijuna eura iz EU fondova, ključan za preporod domaće željeznice. No, upravo taj projekt – i hrpa problema u njegovoj realizaciji – pokazuje na koje bi sve načine Vladin plan o “desetljeću željeznice” mogao propasti.

Projekt star 11 godina

Pruga Hrvatski Leskovac – Karlovac jedan je od projekata koje su tijekom prošle godine “češljali” državni revizori kako bi utvrdili koliko se učinkovito troši europski novac u području prometa. Njihov nalaz otkriva niz problema. Javne nabave koje traju beskrajno, opterećene brojnim žalbama – mada često neutemeljenim. Dugotrajno ocjenjivanje ponuda. Nerealno planirano vrijeme za pripremu. Manjkava dokumentacija. Probijanje rokova.

Sve su to, ukratko, primjedbe koje su državni revizori uputili ustvari javnom poduzeću HŽ Infrastruktura, zaduženom za provedbu ove goleme investicije koja je krenula u realizaciju prije gotovo 11 godina. Neki problemi, na koje je u detaljnom izvješću sada upozorila i Državna revizija, vuku se praktički iz tog vremena, kada Hrvatska još nije ni bila članica Europske unije.

Problemi s ‘papirima’

U to je vrijeme, u studenom 2012., potpisan ugovor za pripremu projektne dokumentacije čija je vrijednost najprije bila 5,5 milijuna eura, a potom je narasla na 7,1 milijun eura. No, umjesto da 85 posto bude sufinancirano europskim novcem, 60 posto troškova, odnosno 4,3 milijuna eura, na kraju je palo na državni proračun, primijetila je revizija.

Pravi problem nastao je, međutim, nakon što su predani zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, a na cijeloj dionici ih je potrebno 11. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine imalo je primjedbe i tražilo upotpunjavanje predane dokumentacije. Na početku su projektanti, na zahtjev HŽI-ja, dostavljali dopune, ali su lani u lipnju zaključili da je njihov posao odrađen.

Željeznička kompanija pokušala je, izgleda, stvar spasiti ili barem popraviti, tražeći, među ostalim, savjet odvjetnika mogu li projektantima naplatiti jamstvo za predujam, ali im je odvjetničko društo, tvrde u očitovanju na revizorski nalaz, odgovorilo negativno. Na kraju su naprosto ugovorili još jedan posao, s drugom projektantskom tvrtkom.

Revizori o propustima

“Zbog problematike s ishođenjem građevinskih dozvola, HŽI je za istu uslugu pripreme dokumentacije i predaje zahtjeva za ishođenjem preostalih građevinskih dozvola ponovno ugovorio navedenu uslugu s novim projektantom na temelju narudžbenice u iznosu od 199.000,00 kn (bez PDV-a)”, navodi Državna revizija. Prema odgovoru HŽI-ja na naš upit, taj ugovor je očito još na snazi jer izmjene i dopune dokumetacije traju i dalje.

No, revizori smatraju da su u javnoj željezničkoj kompaniji trebali biti pažljiviji. HŽI je, prije finalnog plaćanja, “propustio utvrditi manjkavost dostavljene dokumentacije” što je utjecalo na pribavljanje građevinskih dozvola te je “dio usluge morao ponovno ugovoriti s drugim projektantom što je dodatno povećalo iznos financiranja iz nacionalnih sredstava”, navode u izvješću. S tom ocjenom – da su bili dužni utvrđivati manjkavost projektne dokumentacije – u HŽI-ju se ne slažu.

Neslavni rekorderi

Građevinske dozvole uvjet su za početak radova, a do vremena obavljanja revizije (tijekom prošle godine) još uvijek nije svih 11 bilo pribavljeno. To “utječe na uredno izvršenje ugovora o radovima i samog projekta”, procijenili su revizori.

Ugovor s izvođačem radova, pak, potpisan je u srpnju 2022., dvije godine nakon što je objavljen javni natječaj koji je u međuvremenu postao notorni primjer beskrajnog natezanja i odugovlačenja. Pruga je neslavni rekorder po broju žalbi na jednom velikom državnom infrastrukturnom projektu. Stiglo ih je ukupno 11, i većina ih je bila odbijena, ali je zbog toga potrošeno značajno vrijeme.

Odlučivali 280 dana

Rok za predaju ponuda je, primjerice, zbog velikog broja žalbi bio produljen za pet mjeseci. Revizori, međutim, smatraju da je barem dio odgovornosti za dugotrajnost postupka i na HŽI-ju. Umjesto planiranih 120 dana, pristigle ponude ocjenjivali su – 280 dana. Tvrtka, prema revizorskom izvješću, nije realno planirala vrijeme potrebno za pregled i ocjenu pristiglih ponuda.

U HŽ Infrastrukturi, pak, očito smatraju da je situacija malo složenija nego što se na prvi pogled može činiti. U opširnom očitovanju naveli su kakav su, po njihovom mišljenju, obiman posao morali odraditi – drugim riječima, zašto ih se ne bi trebalo kritizirati, bez obzira što im je za odluku o odabiru izvođača trebalo devet mjeseci.

Kažu, među ostalim, da je na natječaj stiglo 15 ponuda, a jedan troškovnik sastoji se “od cca 7400 stavaka u 120 listova Excela”. Morali su, primjerice, utvrđivati da je jedan ponuditelj dao neuobičajeno nisku cijenu, a onda im je ta tvrtka slala dodatna detaljna pojašnjenja.

Desetljeće željeznice

Sve u svemu, radi se “o ogromnoj količini dokumentacije koju je trebalo pregledati i njezino odbijanje ili prihvaćanje argumentirano obrazložiti za svaku stavku te da se navedeno ne može podvesti pod nešto što je HŽ Infrastruktura d.o.o. mogla ukalkulirati kada je na početku postupka odredila okvirni rok za pregled i ocjenu ponuda”, pravdali su se revizorima iz javnog poduzeća.

Kad se, pak, podvuče crta, jasno je da velika željeznička investicija, koju je država pokrenula u vrijeme kad još nismo ni bili članica EU-a, neće biti gotova do kraja ove godine, kako se svojedobno planiralo. Ili barem priželjkivalo. Više od desetljeća ta se 44 kilometra pruge pokazuju kao neobično tvrd orah. Za najavljivano Vladino “desetljeće željeznice” to, dakako, nije najbolja vijest.

IZVOR

U HŽ Infrastrukturi ukazuju na kašnjenje na realizaciji projekta pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Novi zaplet u previranjima kroz suradnju Instituta IGH-a i državnog poduzeća HŽ Infrastrukture na velikom infrastrukturnog projektu u kojem se koriste europska sredstva, ‘buknuo’ je na pitanju bankovne garancije za uredno izvršenje posla. Riječ je o ugovoru za projektiranje pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani za koji je Jutarnji list otkrio da je trebao biti realiziran u roku od tri godine. No kako navode neke pojedinosti – primjerice da je za sad napravljeno tek oko 60 posto posla, još i iz građevinskih izvora upozoravaju na posljedično novi moment – taj je da je stoga aktivirana procedura za naplatu “bankovne garancije u iznosu od milijun kuna koja bi mogla dovesti do potpunog kraha te nekad vodeće projektantske kuće u Hrvatskoj”.

Zajednica ponuditelja

No, kakvo je viđenje realizacije predmetnog ugovora od strane samog naručitelja HŽ Infrastrukture te je li posrijedi garancija kao navodna ugroza doista prijetnja čak za vremenski neograničeno poslovanje Instituta? U HŽ Infrastrukturi ukazuju na problem koji postoji glede ispunjenja u ugovorenom roku, pritom naglašavajući da je tu riječ o europskim sredstvima i interesu tvrtke te RH, pa to znači da su ključni instrumenti zaštite interesa s kojima raspolažu. Kako navode, ugovor za izradu projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, obnovu i modernizaciju na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani sklopljen je 2016. sa zajednicom ponuditelja koju čine Institut IGH i Granova.

“Ugovoreni rok za izvršenje ugovora je bio 36 mjeseci. S obzirom na višestruko produljivanje rokova te neispunjavanje ugovornih obveza od strane projektanta, postupili smo sukladno ugovornim odredbama i pokrenuli naplatu jamstva za uredno ispunjenje ugovora u iznosu od 985.586 eura (7.425.900 kuna), sve u cilju zaštitite interesa HŽ Infrastrukture i Republike Hrvatske, a u konačnici i EU jer se radi o europskim sredstvima”, kažu u HŽ Infrastrukturi.

U osvrtu na situaciju u IGH-u ističu da zajednica ponuditelja – Institut IGH i Granova – nastavlja raditi na projektu izrade projektne dokumentacije za prugu Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

“Riječ je o iznimno zahtjevnom projektu koji primjerice radi, obuhvaća ishođenje ukupno 17 građevinskih dozvola (od kojih su neke u fazi ishođenja) uz ishođenje dodatnih konzervatorskih posebnih uvjeta. Do sada, možemo reći da je otprilike 90% projekta pri kraju”, navode u odgovoru.

‘Ulažemo sve napore’

Što se tiče ugovora, potvrđuju da on je istekao krajem 2022., no iznose i “da u veljači ove godine HŽ infrastruktura donosi Odluku o produljenju do 14. prosinca 2023.”. Što se tiče bankovne garancije, pojašnjavaju, ona se odnosi na zajednicu ponuditelja, a ne samo na IGH.

“Njezino eventualno aktiviranje može za posljedicu imati jedino reputacijski izazov, a ne i financijski u smislu da bi to dovelo do stečaja Instituta IGH-a. Nama je iznimno važno dovršiti ovaj važan projekt za Republiku Hrvatsku i ulažemo sve napore kako bismo ga i završili, a u isto vrijeme i zaštitili interese IGH i njegovih 400 zaposlenika te, naravno, i partnera na projektu”, poručuju iz ove kompanije.

IZVOR

Željeznički sektor najviše je pogodio rast cijena čelika, armature, betona, hidroizolacija, odnosno armiranobetonskih radova, gradnje nasipa i zaštitnoga sloja te nabave tračnica, pragova, tucanika i drugog, pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi.

Četrdesetak turskih radnika napustilo je nakon potresa u Turskoj gradilište pruge Križevci – Koprivnica – granica s Mađarskom na kojem su radili na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka kojim će se od 2024. voziti 160 kilometara na sat, piše u ponedjeljak Večernji list.

Trenutačno je to najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj financiran novcem Europske unije, vrijedan oko 350 milijuna eura, skuplji i od Pelješkog mosta.

Izvođač radova je turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., a kako je u Turskoj na prometnoj infrastrukturi, plinovodima i industrijskim pogonima u potresu nastala velika materijalna šteta, Cengiz Holding uključio se u spašavanje i sanaciju, pa je dio radnika napustio gradilište u Podravini i otputovao u Tursku.

To će u određenoj mjeri utjecati na dinamiku radova. Na projektu je ostalo raditi 240 radnika, uz tehničko i ostalo prateće osoblje, kažu u HŽ Infrastrukturi. No, najveći je izazov drastičan porast cijena jer je ubrzo nakon sklapanja ugovora o izvođenju radova u ožujku 2020. proglašena pandemija koronavirusa, što je dovelo do poremećaja na tržištu, a nakon napada Rusije na Ukrajinu dodatno su porasle cijene energenata i materijala.

Željeznički sektor najviše je pogodio rast cijena čelika, armature, betona, hidroizolacija, odnosno armiranobetonskih radova, gradnje nasipa i zaštitnoga sloja te nabave tračnica, pragova, tucanika i drugog, pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi.

Unatoč teškoćama, očekuje se da će se do kraja ove godine završiti oko 60 posto radova u Podravini, uključujući sve nadvožnjake i podvožnjake, većinu mostova, dva vijadukta, prijelaz za divlje životinje Kloštar Vojakovački i galeriju Velika Mučna, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.

IZVOR

Nakon godina izgradnje cesta, luka i zračnih luka konačno je došlo vrijeme i za revitalizaciju željeznice. Desetljeće željeznice o kojemu toliko slušamo trebalo bi biti u znaku baš te vrste prometa.

Korak po korak ili bolje rečeno prag po prag i hrvatske željeznice približavaju se europskim standardima.

Paralelno se odvija 25 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina financira iz EU fondova. HŽ Infrastruktura je u ovome trenutku najveći korisnik EU sredstava u prometnome sektoru, a plan je kroz deset godina u željeznicu uložiti ukupno 5 milijardi eura i obnoviti 750 kilometara pruga.

Europski projekti odvijaju se na dva značajna međunarodna koridora. Na RH2 ili Mediteranskom koridoru koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na RH1 – od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.

Sigurnost na prvom mjestu

Cilj svih tih projekata je omogućiti sigurniji, brži i kvalitetniji prijevoz. Kada se govori o sigurnosti na željeznici, “crne” točke su željezničko-cestovni prijelazi kojih u Hrvatskoj ima 1449 i svi su obilježeni na jedan od zakonom propisanih načina, bilo da je riječ o prometnim znakovima bilo o svjetlosno-zvučnim signalima bilo o polubranicima. Realizacijom projekata broj ŽCP-a će se postupno smanjivati, najčešće izgradnjom nadvožnjaka i podvožnjaka jer je to najsigurniji način križanja željezničkog i cestovnog prometa, a radi se i na modernizaciji postojećih prijelaza.

Trenutačno se u sklopu projekta Svjetske banke modernizira 50 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza u Hrvatskoj, od kojih je tridesetak već pušteno u rad. Bit će obnovljeno i dodatnih 95 ŽCP-ova, što se sufinancira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Zajedno s prijelazima koji će se obnoviti u sklopu spomenutih EU projekata, ukupna brojka penje se do 300 moderniziranih ŽCP-a u Hrvatskoj, od kojih su u Dalmaciji primjerice ŽCP Kaštel Lukšić mali te ŽCP-a Mandalina stajalište na pruzi Perković – Šibenik.

A gdje je u cijeloj priči Dalmacija?

U planu je i obnova jedine željezničke veze Dalmacije s ostatkom Hrvatske i Europske željezničke mreže – pruge Oštarije – Knin – Split. U projekt osuvremenjivanja pruge planira se uložiti oko 100 milijuna eura iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost te iz kredita s državnim jamstvom. Projekt obuhvaća modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora (Labin Dalmatinski, Perković, Drniš) te modernizaciju i obnovu signalno – sigurnosnih uređaja na pruzi.

Tijekom Domovinskog rata najveći dio pruge bio je okupiran, a samim time i devastiran. Zbog svega toga dionica vapi za modernizacijom kojom će se povećati propusna moć te povećati brzine prometovanja. Očekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosilo bi najviše 4 i pol sata, što predstavlja smanjenje vremena putovanja od 35%.

Povezivanje Splita

U planu je i povezivanje Splita brzom prigradskom željeznicom od kolodvora Split preko trajektne luke (Istočna obala) do Zračne luke, uz izgradnju intermodalnog čvora novog glavnog kolodvora Split (Kopilica). Za taj projekt u tijeku je izrada Studije izvodljivosti što je u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Studija će dati potrebne podatke za dimenzioniranje kolodvora Split Predgrađe (Kopilica), tehničko rješenje kolodvora Split te odabranu trasu nove pruge.

Unatoč globalnim problemima s kojima se susreće i cijeli svijet – od eskalacija cijena građevinskog materijala i energenata do nedostatka radne snage, dolaze godine koje bi trebale promijeniti način željezničkog prijevoza u Hrvatskoj. Jer u kontekstu inflacije i klimatskih promjena, putovanje vlakom je jeftinije, zelenije i brže.

IZVOR

Potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nakon sastanka u Lučkoj upravi Rijeka, gdje su hrvatskoj i danskoj delegaciji predstavljeni detalji projekta Rijeka Gateway, osvrnuo se i na druge infrastrukturne projekte na području Rijeke.

Od velikih projekata koji su izravno ili neizravno povezani s lukom i kontejnerskim terminalima a čija realizacija tek predstoji, izdvojio je izgradnju dvokolosiječne željezničke pruge kroz Rijeku, od Šapjana do Škrljeva.

– Taj će projekt rasteretiti ne samo kontejnerske terminale i transport kontejnera s njih, nego i kompletan željeznički promet u gradu i okolici.

Izgradnja dvokolosiječne pruge procjenjuje se na 300 milijuna eura, no trenutno imamo problem s projektantskom tvrtkom koja kasni s izradom projekta.

Nalazimo rješenja kako bi taj proces ubrzali, te ćemo i taj projekt kandidirati za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe, rekao je Butković.

IZVOR