Arhiva za kategoriju Obavijesti

Najveći projekt u Hrvatskoj koji je Komisija odabrala za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) gradnja je drugog kolosijeka u duljini od 42 kilometra između Ivanić Grada i Kutine.

Europska komisija u četvrtak je objavila kako je odabrala 107 projekata prometne industrije koji će primiti više od 6 milijardi nepovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu infrastrukturu.

U Hrvatskoj tri projekta

Tri odabrana projekta su u Hrvatskoj, te je najveći iznos, od preko 245 milijuna eura, namijenjen gradnji dvokolosiječne pruge od Ivan Grada do Kutine na dionici Dugo Selo-Novska.

Drugi projekt je financiranje završetka izrade idejne projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani, u duljini od 72 kilometra, na nizinskoj pruzi od Karlovca prema Rijeci. Za to je namijenjeno 4.930,000 eura.

Posljednji, treći projekt, odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju južne obale luke Osijek, za što je namijenjeno 1.489,811 eura.

Četiri projekta s drugim članicama

Također, Hrvatska sudjeluje i u nekoliko projekata zajedno s drugim članicama. Najveći od njih težak je preko 71 milijun eura, a u njemu sudjeluje 25 država članica. Odnosi se na zračni promet, a trebao bi pomoći u smanjenju zagušenosti u zračnim lukama, smanjenju kašnjenja letova, nepotrebnih emisija ugljikova dioksida i buke, pomoći u razvoju koncepta koji bi trebao omogućiti izravnije rute između europskih destinacija što bi znatno skratilo vrijeme letenja i emisiju stakleničkih plinova.

Drugi projekt u kojem uz 11 članica sudjeluje i Hrvatska odnosi se na inicijativu razvoja riječne informacijske službe. To bi trebalo pridonijeti poboljšanju prekogranične navigacije na pet unutarnjih plovnih puteva koji su dio europskih prometnih koridora: Rajna-Alpe, Sjeverno More-Sredozemno more, Istočno-zapadno Sredozemlje, Rajna-Dunav i Sjeverno more-Baltik.

Treći projekt je prekogranična suradnja u srednjoj Europi. U njemu sudjeluju Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Slovenija, a odnosi se na suradnju u provedbi direktive o inteligentnom prometnom sustavu radi promicanja pametne mobilnosti.

Projekt bi trebao pridonijeti jačanju učinkovitosti, interoperabilnosti i sigurnosti u cestovnom prometu, a za njega je namijenjeno nešto preko 32 milijuna eura.

Četvrti projekt u kojem uz Hrvatsku sudjeluje još pet država članica odnosi se na poboljašanje interoperabilnosti i otpornosti zračnog prometa, a za njega je namijenjeno nešto više od 34 milijuna eura.

Što je CEF?

Podsjećamo, CEF je financijski instrument EU-a osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. Iz njega države članice, osim iz postojećih strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Cilj mu je pomoći stvaranju međusobno povezanih mreža širom Europe, koje će biti visokih performansi i ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.

IZVOR

Ustavni sud u svibnju je ukinuo odredbu Zakona o radu (ZOR) kojom je propisano da se pojedina materijalna prava mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.

“Prije svega, treba reći da je Ustavni sud tom odlukom zapravo rekao da je ugovaranje povoljnijih prava za članove sindikata neustavno”, rekla je na konferenciji za novinare glavna tajnica MHS-a Mirela Bojić.

Kazala je da iza odluke suda leži objašnjenje da je ugovaranje povoljnijih prava protivno ustavnoj slobodi udruživanja te ocijenila da Ustavni sud jamči slobodu udruživanja na potpuno pogrešan način.

“Ustavni sud tumači da on štiti slobodu udruživanja tako da svima onima koji nisu članovi sindikata, koji ne doprinose u radu sindikata, zapravo svojom odlukom daje da uživaju u potpunosti baš sva ista prava, kao i ova druga skupina radnika koja je pridonijela, i bez koje tih prava koja svi uživaju ne bi uopće bilo. Dakle, mislim da je vrlo očito da se na takav način ne treba štititi nijedna sloboda, pa ni sloboda udruživanja”, komentirala je Bojić.

Objasnila je da se onda iz toga izvodi zaključak da zapravo nisu svi jednaki pred zakonom jer ne mogu svi u jednakoj mjeri uživati prava iz kolektivnih ugovora za koje su jedni pridonijeli, a drugi nisu.

“Dakle, ja bih rekla i u ovom segmentu da Ustavni sud izlazi čak iz svoje domene nadležnosti i zapravo vrlo restriktivno tumači pojam zarade, u ostalim dijelovima odluke i druge stvari, a na kojima onda argumentira da se radi o diskriminaciji, odnosno neopravdanom stavljanju u nepovoljan položaj”, kazala je Bojić.

”Ustavni sud poslao je jasnu poruku da sindikalno organiziranje nije poželjno”

Predsjednica MHS-a Sanja Šprem istaknula je da sindikati u Hrvatskoj predstavljaju primarni interes i dobrobit za sve zaposlenike unutar javnog i državnog sektora. “Upravo sindikati pregovaraju o plaći, a o tom pitanju nije rađena razlika između člana i nečlana. Ovdje se ne radi o plaći, nego o materijalnom pravu”, rekla je Šprem i objasnila kako da su išli raditi razlike u plaćama zaposlenika onda bi Ustavni sud mogao reći da se radi o diskriminaciji.

Iz MHS-a su upozorili da sindikati sustavno već 30 godina pregovaraju za sve zaposlenike te unapređuju njihov društveni i materijalni položaj, a da je Ustavni sud poslao jasnu poruku da sindikalno organiziranje nije poželjno. “To je protivno svim europskim konvencijama o socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju”, ustvrdila je Šprem.

Predstavnici sindikalnih organizacija istaknuli su da ne odustaju od priče razlikovanja člana i nečlana, a pozivaju se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i pozivaju Vladu da se to pitanje riješi.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel rekao je da su obrazloženja četiri manja sindikata i jedne fizičke osobe dovele do toga da je “zbog jedne šnicle ubijena krava”.

Ocijenio je da je Ustavni sud samo iskoristio situaciju te da su, kako je dodao, četiri mala sindikata i jedna osoba zapravo bili instrument Ustavnom sudu.

“Zahtijevamo od Vlade da – ako je u dobroj vjeri i namjeni prije svega stavila odredbe zakona o radu stavila u NPOO i istovremeno u dobroj vjeri kreirala ta zakonska rješenja – sada nakon ove odluke Ustavnog suda pokaže da nije bila u dogovoru sa sudom”, zatražio je Novosel.

Komentirao je da Vlada treba donijeti novo rješenje, od četiri rješenja koje su sindikati predložili, te da prije raspisivanja izbora treba promijeniti te četiri stavke Zakona o radu. 

IZVOR

Do kraja godine Hrvatska neće uspjeti povući sva odobrena sredstva EU-a za gradnju pruge Dugo Selo – Križevci te će iz državnog proračuna za dovršetak projekta morati platiti oko 40 milijuna eura, piše u nedjelju Jutarnji list.

Riječ je pruzi koja se gradi još od srpnja 2016. godine, a završetak se ne nazire. Prema dostupnim informacijama, u ovom trenutku dovršeno je oko 75 posto radova.

Rok za korištenje bespovratnih sredstava fondova Europske unije za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. je 31. prosinca 2023. godine, a kako do tada neće biti dovršeni radovi u vrijednosti od oko 40 milijuna eura, njih će morati platiti hrvatski porezni obveznici.

Tako će hrvatska država, umjesto 30-ak milijuna eura, za ovaj projekt morati izdvojiti oko 70 milijuna eura. Ovo je prvi put da će država za dovršetak nekog infrastrukturnog projekta sufinanciranog sredstvima EU-a morati posegnuti u proračun jer na vrijeme nisu povučena sva sredstva. Europska komisija projekt sufinancira sa 144,5 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekta je oko 180 milijuna eura.

Kako doznaje dnevnik, na 38,2 kilometra trase tek predstoji izgradnja kolodvora Dugo Selo, a radovi na zgradi kolodvora u Križevcima su pred završetkom. Nedavno je tvrtka Dalekovod, koja je preuzela vodstvo u hrvatskom konzorciju koji gradi prugu, angažirala tvrtku Zagorje gradnja za izvođenje zemljanih radova.

Zasad nitko ne želi procjenjivati hoće li dionica biti završena sljedeće godine ili tek 2025., piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.

IZVOR

Teško mi je izdvojiti samo jedan infrastrukturni projekt, koji bi bio najveći i od najveće važnosti, ali mislim da je za gospodarski razvoj Hrvatske najvažnija željeznička pruga Rijeka – granica s Mađarskom, ocijenio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je otvorio 17. Dane Hrvatske komore inženjera građevinarstva, koji su počeli u Opatiji.

Rijeka je, kaže, po svom potencijalu, luka kakve nema na Jadranu.

Svaka čast svim lukama, ali…

– Svaka čast svim lukama sjevernog Jadrana, ali Rijeka ima najveći potencijal, sa Zagrebačkom obalom, Brajdicom, svojim terminalima, ima najveći kapacitet, a mi nemamo odgovarajuću prometnu infrastrukturu koja taj teret može izvesti iz luke.

Prema studiji, podacima koje smo radili, jedan dolar koji dođe u luku Rijeka, oplemeni se kroz 20 dolara svih sudionika u tom procesu.

Prema tome, svaki euro koji dođe u Rijeku, dok dođe do krajnjeg odredišta, svi sudionici, od brodara, agenata, lučkog sustava, željeznice, kamiona, agenata, špeditera, dobiju 20 eura.

I kad budemo imali izgrađenu Zagrebačku obalu i realiziranu nizinsku ili dolinsku prugu, kako ćemo je nazvati, kad cijeli proces realiziramo, onda mi se čini da je za hrvatske gospodarske interese to u ovom trenutku najvažniji projekt.

A da ne govorim da Europa rijetko poznaje (su)financiranje cestovnog prometa, s obzirom da je za okoliš najmanje prihvatljiv, ali željeznički promet, morski, riječni, ono je čemu moramo težiti.

No, nedostaje nam još dovršetak cjelokupnog projekta cestovne povezanosti i zato nam je važan nastavak jadransko-jonskog koridora do Dubrovnika, završetak 5c koridora, Sisak, dovršetak Istarskog ipsilona, Podravski ipsilon, to su sve projekti koje moramo realizirati…

No, kad gledam objektivno što je za strateške interese Republike Hrvatske najvažnije, po meni je to ova željeznička pruga koja bi povezala Rijeku s mađarskom granicom, rezolutan je Bačić, koji je sudjelovao i na okruglom stolu u sklopu konferencije pod nazivom “Hrvatski New Deal – biti ili ne biti” – značaj velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj”.

EU fondovi za željeznicu i luke

Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nadovezao se da je cestovna infrastruktura 95 posto realizirana, tako da, veli, i korištenje EU fondova ide u smjeru izgradnje željezničke i lučke infrastrukture.

– Dvije glavne pruge su u realizaciji, a najbitnija za nas je pruga Rijeka-Zagreb-mađarska granica jer time Rijeka postaje luka centralne Europe tj. dobiva daleko bolju poziciju da se bori s konkurencijom u okruženju.

Najsloženiji je dio nizinske pruge, no sve ćemo napraviti da krenemo k rješenju. Naravno, pruga nije samoj sebi svrha, pa su tu i lučki kapaciteti, davanje u koncesiju, opisao je Mihotić.

Bačić je rekao da je obnova prioritet, no tu su, veli, brojni veliki projekti cestovne, željezničke, morske i zračne infrastrukture koji će najvećim dijelom biti financirani sredstvima EU-a, za što nam je u idućih 7 godina osigurano 25 milijardi eura. Treba pripremiti sektor za vrijeme pred nama, rekao je.

– Hrvatski građevinski sektor osovio se na vlastite noge, rekao je Bačić, pa opisao bujanje građevinskog sektora u Hrvatskoj. Lani je izdano 11.600 građevinskih dozvola, čiji je ukupan obujam radova gotovo 6 milijardi eura.

Hrvatski BDP lani je iznosio oko 500 milijardi kuna, a 10 posto tog BDP-a u rukama je hrvatskih građevinara i svih dionika na projektima. I za rast BDP-a lani, od 6,7 posto, velika je zasluga građevinske struke.

– I u prvih deset godina ovog stoljeća imali smo veliku konjunkturu građevinskog tržišta, pa je 2008. bilo 135.000 zaposlenih u građevinarstvu.

No, zbog financijske krize došli smo 2014., 2015. na 90.000 zaposlenih u sektoru, da bismo danas opet u hrvatskom građevinarstvu imali zaposlenih 140.000 radnika.

No, razlika je da smo onda radili velike projekte, prije svega kapitalne projekte cestovne infrastrukture, zadužujući se na međunarodnom tržištu i rastao je tada dug.

Danas imamo još veći obujam građevinskih radova, a u isto vrijeme pada nam javni dug jer se veliki dio javnih radova oslanja na fondove EU, navodi Bačić.

Okrenuti obnovi

Veli da su okrenuti obnovi nakon potresa, a velik dio se financirao sredstvima europskog Fonda solidarnosti koji je u roku i u potpunosti iskorišten.

– Oni koji malo poznaju struku misle da je puno 18 ili 20 mjeseci od petrinjskog odnosno zagrebačkog potresa, no nije taj vremenski rok dug, ako znamo da obnavljamo najvažnije zgrade koje čine arhitektonsku urbanu vizuru metropole, odnosno gradova na tim područjima.

Naše ministarstvo pored obnove provodi i druge aktivnosti: Sabor je usvojio izmjene Zakona o prostornom uređenju, ući ćemo u izmjene Zakona o gradnji, radimo Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, a decentralizirat ćemo upravljanje državnom imovinom, jer nema potrebe da se o rješavanju npr. neke male čestice ovdje u Opatiji odlučuje na Markovom trgu, to ćemo prepustiti županu, gradovima, da o tome odlučuju.

Gradi se puno, uglavnom su to projekti javnih naručitelja, ali veliki dio gradilišta naslonjen je i na privatna ulaganja. To dodatno potvrđuje činjenicu da je Hrvatska veliko gradilište.

Kada je u pitanju stanogradnja, na godišnjoj razini se ulazi u izgradnju 20.000 stanova, što govori kako puno građevinske operative je potrebno.

I druge industrije naslonjene su na građevinu, ovih 6,5 milijardi eura, koliki je obim poslova, ne prolazi dakle samo kroz ovu struku, nego je pokretač razvoja.

Hrvatski građevinari imaju posla, što otvara probleme da nedostaje i građevinskih tvrtki i zaposlenika. Recimo, od ovih 140.000 zaposlenih u građevini, čak 50 tisuća je stranaca.

Ne ispunjava nas to zadovoljstvom, ali posao, ugovori, projekti ne mogu čekati i jasno je da će naše građevinske tvrtke pronalaziti radnu snagu izvan hrvatskih granica.

To onda otvara i pitanje radnog zakonodavstva i drugih stvari, ali to je tako: kad posla nema, onda je samo to problem, ali kad dođu veliki poslovi, otvaraju niz drugih pitanja i problema, zaključio je Bačić.

Naši inženjeri pokazali znanje i mogućnosti

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, kaže da su naši inženjeri pokazali da imamo znanje i mogućnosti, ali javni naručitelji, veli, “kada raspisuju natječaje, moraju uzeti u obzir kapacitete i mogućnosti naših projektanata, da natječaj bude takav da se potiče rad naših inženjera i našeg građevinskog sektora”.

Konferencija je okupila više od 1.500 građevinara na 132 predavanja. Dražin Lovrec je rekla da je na pitanje “Hrvatski New Deal – biti ili ne biti”, zaključeno: “Biti, naravno.”

– To je izazov, prilika, odgovornost, poticati sve da se uključe, u segmentu projektiranja, stručnog nadzora, dok smo s izvođenjem malo u problemima…

Fokus je na kvaliteti, edukaciji, ali i izmjeni zakona javne nabave. Radne snage nedostaje, ali to je problem već duže vrijeme, između ostalog jer i naši mladi ne žele upisati građevinska zanimanja, pa to treba poticati i promovirati, zaključila je.

IZVOR

EUROPSKI parlament je usvojio rezoluciju o velikim projektima prometne infrastrukture u EU u kojoj je pozvao države članice da svoje nacionalne projekte usklade sa strategijom razvoja europske prometne mreže koja po novom prijedlogu na četiri od devet koridora uključuje i Hrvatsku.

Prometne mreže država članica ne mogu se promatrati izolirano jer je europska prometna mreža TEN-T jasno prepoznata kao vizija čije koristi nadilaze izolirano nacionalno djelovanje. istaknuo je Europski parlament (EP) u rezoluciji i pozvao na tijesno usklađivanje strateških prioriteta EU i država članica.

Rezolucija napominje da su za provedbu tih projekata nadležne države članice, no poziva na jačanje uloge europskih koordinatora koje je imenovala Komisija kako bi se olakšala realizacija infrastrukturnih projekata duž koridora TEN-T-a.

Komisiji bi se trebao omogućiti veći nadzor nad planiranjem i provedbom projekata na koridorima prometne mreže, smatraju europarlamentarci, jer se prioriteti država članica uglavnom utvrđuju u nacionalnom kontekstu i stoga se u okviru takvih projekata mogu zanemariti prekogranične dionice u kojima se nalaze veliki infrastrukturni projekti koje sufinancira EU.

Za projekte u okviru mreže TEN-T članice trebaju osigurati pojednostavljene administrativne postupke kako bi se oni ubrzali, traži Parlament i upozorava da je EU trenutačno suočena s nezapamćenom situacijom zbog nužnosti istovremene apsorpcije brojnih izvora financiranja.

Države članice često nemaju administrativni kapacitet za upravljanje svim financijskim sredstvima dostupnim iz Mehanizma za oporavak i otpornost uz istovremeno nastojanje da prije kraja 2027. apsorbiraju 392 milijarde eura kohezijske politike, upozorava se u rezoluciji.

U rezoluciji se ističu uspješni projekti sufinancirani iz proračuna EU, među kojima i poboljšanje povezivosti cesta u mreži TEN-T s južnom Dalmacijom u Hrvatskoj, u što je uloženo 418 milijuna eura, te nadogradnja postojeće željezničke pruge Maribor – Šentilj u Sloveniji u koju je uloženo 195 milijuna eura.

Devet koridora, Hrvatska po novom uključena u njih četiri

Prijedlog Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži koji je Europska komisija predstavila u prosincu 2021. predvidio je devet koridora, a Hrvatska se nalazila na njih tri. Po prijedlogu Parlamenta i Vijeća EU, o kojem se trenutno vodi trijalog s Komisijom, Hrvatska je potom uključena u četiri koridora: Mediteranski, Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Zapadni Balkan.

Za rezoluciju usvojenu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu je bio nadležan Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor u kojem ju je podržao i hrvatski neovisni eurozastupnik Mislav Kolakušić, a na davanje mišljenja pozvan je Odbor za promet i turizam.

Valter Flego, eurozastupnik IDS-a i član Odbora za promet i turizam, naglašava da “prometni projekti na koridorima moraju biti nacionalni prioritet svih članica, usklađeni s transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T)”.

“Danas smo učinili izuzetni korak ka daljnjem povezivanju Hrvatske, željezničkim i cestovnim koridorima, s ostatkom Europe. Naime, usvojena Rezolucija o velikim prometnim projektima u EU u svojoj srži govori o činjenici da nacionalni prometni prioriteti moraju biti usklađeni s EU prometnim ciljevima, odnosno s TEN-T mrežom. To je izuzetno važno uoči nadolazećih parlamentarnih i EU izbora u RH, budući da ne želimo mijenjati strateške europske prometne prioritete svakih par godina – ovisno o rezultatima izbora”, rekao je Flego za Hinu.

Spoj Istarskog ipsilona na slovensku mrežu autocesta, spoj Zagreb-Maribor-Graz, spoj Rijeke prema Italiji…

“Posebice me veseli činjenica što su prepoznati kao prioriteti oni pravci koji spajaju dvije ili više država, poput spoja Istarskog ipsilona na slovensku mrežu autocesta ili spoja Zagreb-Maribor-Graz ili pak spoja Rijeke, preko Slovenije, do Italije. Takav dugoročni pristup osigurava nesmetano izvođenje planiranih dionica u TEN-T koridorima te najiskrenije apeliram na Vladu RH da bude spremna s projektima kako bi već sljedeće godine mogla operativno povlačiti ogroman novac od planiranih 26 milijardi eura za realizaciju spomenutih koridora”, kaže hrvatski eurozastupnik. 

Flego je u priopćenju istaknuo da prometno povezivanje Hrvatske mora biti strateški cilj Vlade RH te da rezolucija stavlja naglasak na nadzor i kontrolu trošenja europskog novca i traži donošenje Europskog ubrzanog postupka za projekte u TEN-T mreži.

“Time će se konačno stati na kraj blokiranju projekata od šireg europskog značaja i ubrzati procesi dovršetka TEN-T mreže! (…) Istarski ipsilon i poveznica sa Slovenijom ulaskom Hrvatske u Schengen tako postaju ključni infrastrukturni projekti, ne samo Hrvatske nego EU u cjelini, što je danas potvrdio i Europski parlament. Još jednom apeliram na Vladu RH i Ministarstvo da budemo spremni te da sa slovenskom stranom riješimo pitanje poveznice Ipsilona na slovenske autoceste”, zaključio je Flego.

IZVOR