Arhiva za kategoriju Obavijesti

Projektom rekonstrukcije postojeće pruge te izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, Hrvatska nastavlja s razvojem željezničke infrastrukture na najvažnijem željezničkom koridoru u Hrvatskoj, koji povezuje luku Rijeka s Mađarskom

Riječ je o strateškom i jednom od najvećih željezničkih projekata danas u Hrvatskoj, za koji je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo sredstva iz CEF instrumenta, a čijim će se završetkom osigurati postizanje brzine od 160 km/h na cijeloj dužini dionice. Uz to će se povećati sigurnost osuvremenjivanjem signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, uz modernizaciju elektrifikacijskog sustava. Projekt predviđa i ukidanje željezničko-cestovnih prijelaza i izvedbu križanja s drugim prometnicama u dvije razine te izgradnju zidova za zaštitu od buke, što će također pridonijeti sigurnosti na ovoj dionici željezničke pruge.

Projekt je vrijedan 350 milijuna eura, od čega se 241.346.218,00 eura sufinancira iz CEF instrumenta, a HŽ Infrastruktura d.o.o. kao korisnik projekta provodi radove na cijeloj pružnoj dionici duljine 42,6 km kao i objektima, od kojih je najzahtjevniji željeznički most preko rijeke Drave u Botovu.

U tijeku je potiskivanje željezničkog mosta preko Drave i gradnja cestovnih nadvožnjaka i vijadukata na trasi, a pružni radovi izvode se između Križevaca i kolodvora Koprivnica, čija rekonstrukcija je predviđena projektom. Kolodvor Mučna Reka također očekuje rekonstrukcija s prenamjenom u stajalište. Ukidaju se postojeći kolodvori Drnje i Botovo, grade nove kolodvorske zgrade Lepavina i Novo Drnje. Ujedno se obnavljaju i rekonstruiraju postojeća stajališta Majurec, Vojakovački-Kloštar, Carevdar i Sokolovac uz izgradnju novog stajališta Peteranec.

U sklopu projekta rekonstrukcije povećati će se kapacitet željezničkog prometa te kvaliteta usluga kroz izgradnju novih perona, nadstrešnica, pothodnika i parkirališta za automobile i bicikle, a koji će biti prilagođeni za pristup osobama smanjene pokretljivosti. Povećat će se kapaciteti za prijam vlakova u kolodvorima te će se omogućiti prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m i putničkih vlakova duljine 400 m. Istovremeno, modernizacijom na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica i susjednoj dionici Dugo Selo – Križevci, put od Zagreba do mađarske granice i obrnuto bit će skraćen na 50 minuta.

Modernizacijom hrvatskoga dijela Mediteranskog koridora, kojim se kroz Hrvatsku prebacuje najveći dio tereta, luka Rijeka će ostvariti vezu visokog kapaciteta s Mađarskom i dalje prema srednjoeuropskim tržištima. Nadalje, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će i dalje poticati konkurentnost okolišno prihvatljivog željezničkog putničkog prijevoza i u skladu s prioritetima, nastaviti s daljnjom obnovom željezničke infrastrukture na kojoj ostaje najveći naglasak u desetljeću pred nama.

IZVOR

HŽ INFRASTRUKTURA potpisala je dva ugovora s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), ukupno vrijedna gotovo 295 milijuna eura.

Navedenim ugovorima će osigurati bespovratna sredstava za financiranje radova na dijelu projekta unapređenja i izgradnje dvokolosiječne pruge na dionicama željezničke pruge na potezu Dugo Selo – Novska te za financiranje izrade idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik – Krasica – Tijani.

Kako je u petak priopćeno iz HŽ Infrastrukture, bespovratna sredstva osigurana su iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Ugovor za prvi projekt odnosi se na financiranje radova na građevinskome i elektroenergetskome željezničkom infrastrukturnom podsustavu na dionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina. 

Projekt podijeljen na četiri dionice

Ukupna procijenjena vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 289 milijuna eura, od čega je iz CEF-a osigurano 85 posto sredstava, odnosno 246 milijuna eura. Preostalih 15 posto iznosa financira se iz državnog proračuna.

Ti radovi na dionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina dio su projekta “Unaprjeđenje, obnova, izgradnja drugog kolosijeka te izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dionicama željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska”, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 670 milijuna eura.

Kako ističu u priopćenju, projekt je podijeljen na četiri dionice: Dugo Selo – Ivanić-Grad,  Ivanić-Grad – Popovača, Popovača – Kutina i Kutina – Novska, a u sklopu rekonstrukcije postojećega i izgradnje drugoga kolosijeka modernizirat će se i elektroenergetski te prometno-upravljački i signalno-sigurnosni željeznički podsustavi.  

Pruga će biti projektirana za brzinu do 160 km/h

Drugi ugovor je ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova za izradu idejnog projekta s ishođenjem lokacijskih dozvola za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik –  Krasica – Tijani od 5.8 milijuna eura, od čega se 85 posto ili 4.9 milijuna eura financira iz CEF-a, a preostalih 15 posto iz državnog proračuna.

Nova dionica dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge duljine 72 kilometra bit će projektirana za brzinu do 160 km/h.

Projektom su također obuhvaćeni izgradnja spojnih pruga s postojećom željezničkom mrežom te izgradnja svih novih željezničkih objekata: tunela, vijadukata, mostova, kolodvora, zidova za zaštitu od buke i vjetra te podvožnjaka i nadvožnjaka za postojeću cestovnu mrežu, zaključuju iz HŽ Infrastrukture.

IZVOR

Provodi se 27 velikih projekata, a u sljedećih desetak godina plan je uložiti približno 6,2 milijarde eura.

Više od dvije i pol tisuće kilometara pruga, 560 kolodvora i stajališta, 1444 željezničko-cestovna prijelaza, više od 540 mostova i stotinu tunela. To je HŽ Infrastruktura u brojkama, a osnovna djelatnost joj je upravljanje, održavanje i izgradnja, kako joj i sam naziv govori, željezničke infrastrukture, odnosno briga o svim tim kilometrima pruga, željezničko-cestovnim prijelazima, mostovima, tunelima i drugim željezničkim objektima.

Ta državna tvrtka trenutačno je najveći korisnik novca iz EU-ovih fondova koji se ulaže u prometni sektor u Republici Hrvatskoj jer paralelno provodi 27 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina (njih 17) sufinancira upravo europskim novcem. Projekti su u različitim fazama provedbe: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provođenja postupaka javne nabave za radove do faza vidljivijih na terenu – izvođenja radova. U željezničku infrastrukturu trenutačno se ulaže više nego ikada prije u povijesti naše zemlje. U sljedećih desetak godina plan je uložiti približno 6,2 milijarde eura (trenutačna ulaganja vrijedna su oko milijardu i pol eura). Misija HŽ Infrastrukture je unaprijediti željeznički promet u Hrvatskoj na temelju velikih ulaganja u željezničku infrastrukturu koja su ponajprije usmjerena u obnovu i modernizaciju, ali i u izgradnju novih pruga i kolosijeka, elektrifikaciju, rekonstrukciju i izgradnju kolodvora i stajališta, osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza modernijim uređajima i sl. Modernizacijom međunarodnih prometnih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku kao tranzitnu državu Europske unije cilj je osigurati sve uvjete za neometan prekogranični promet i željeznički promet između država EU-a, povećati razinu sigurnosti na prugama, podići brzinu i ostvariti veću gustoću prometovanja vlakova.

Brže, više, sigurnije

Glavnina tih velikih infrastrukturnih projekata provodi se na koridoru RH2 ili Mediteranskome koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte, te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom. Oba koridora dio su osnovne Transeuropske prometne mreže – jedinstvene mreže europskih prometnica.

Na sjeveroistoku zemlje najveće je željezničko gradilište rekonstrukcije postojećega i izgradnje drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Republikom Mađarskom, Foto: HŽ

U procesu provedbe projekta najvidljivije je izvođenje radova. Do kraja godine trebali bi biti završeni radovi na nadogradnji i elektrifikaciji pruge Vinkovci – Vukovar duljine 18,7 kilometara i ugovorene vrijednosti 58 milijuna eura. Vlakovi će njome moći voziti i do 120 km/h, čime će vrijeme putovanja između tih dvaju gradova trajati upola kraće, pa će se putničkim vlakom stizati za 20 minuta, a teretni će vlakovi voziti 30 minuta. Elektrifikacijom dionice promet željeznicom postat će ekonomski i energetski isplativiji. Ta dionica važna i za međunarodni promet omogućit će povećanje opsega teretnoga željezničkog prometa preko luke Vukovar te bolju povezanost s glavnim prometnim koridorima i drugim županijama. Potreba i važnost te rute već se pokazuje jer je krenuo i prijevoz žita preko Hrvatske iz ratom zahvaćene Ukrajine. Tako bi nova željeznička infrastruktura trebala doprinijeti i gospodarskome razvoju lokalne zajednice te oporavku istočnoga dijela Slavonije.

A na sjeveroistoku zemlje najveće je željezničko gradilište na kojemu se izvodi rekonstrukcija postojećega i izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Republikom Mađarskom, a do kraja godine plan je završiti polovinu radova. Projekt je to koji zbog ugovorene vrijednosti od 350 milijuna eura uspoređuju s Pelješkim mostom, čija je izgradnja bila nešto jeftinija. Na 42 kilometra pruge gradi se i tridesetak novih objekata poput podvožnjaka, nadvožnjaka, stajališta i kolodvora. Nastavlja se i modernizacija dionice Dugo Selo – Križevci, a radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

Pruga se modernizira i u srcu glavnoga grada: u punome su zamahu radovi na projektu Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jedne od najprometnijih željezničkih pruga u državi kojom na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Putnici bi se novom, bržom i sigurnijom prugom trebali voziti od druge polovine 2024. godine. Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna puno jer se još ne vide “fizički”, odnosno jer su u fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Pri kraju je izrada projektne dokumentacije za unaprjeđenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo – Novska te je krajem godine planirana objava postupka javne nabave za radove. Projektna dokumentacija izrađuje se i za modernizaciju dionice od Okučana do Vinkovaca. U tijeku je i postupak javne nabave za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb koje se nalazi na križanju dvaju međunarodnih koridora.

Na koridoru RH2, od granice s Mađarskom do Rijeke, za dionicu od Zagreb Glavnog kolodvora do Hrvatskog Leskovca izrađuje se projektna dokumentacija, a za dionice Karlovac – Oštarije te Oštarije – Škrljevo izrađuje se studijska dokumentacija.

Sljedeći prioritet na području riječkoga bazena jest završetak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te ishođenje dozvola za izgradnju drugoga kolosijeka, modernizaciju i obnovu pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

S obzirom na to da je na željeznici imperativ sigurnost, HŽ Infrastruktura provodi i projekte povećanja razine sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP), što se postiže ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme ili denivelacijom ceste. Na 50 lokacija u Hrvatskoj provodi se projekt Svjetske banke “Održive hrvatske željeznice u Europi” kroz koji je više od 30 novih ŽCP-ova već pušteno u rad. Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija bit će modernizirano dodatnih 95 ŽCP-ova. Kada budu završeni svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture diljem Hrvatske, broj novomoderniziranih prijelaza popet će se na više od 300.

Također, u provedbi je Projekt unaprjeđenja željezničke infrastrukture kroz uspostavu mjernih stanica za sigurnosne i tehničke kontrole koji će unaprijediti mehanizme zaštite željezničke infrastrukture te povećati razinu sigurnosti željezničkog prometa.

Što se tiče uspješno završenih projekata, nedavno je obnovljena pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, a na što se sada nadovezuje projekt od Zagreb Zapadnog do Zagreb Glavnog kolodvora tako da će biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do glavnoga grada.

Podizanje konkurentnosti

Također, prošle su godine stanovnici oko Zaprešića i Zaboka dobili moderniziranu i elektrificiranu prugu koja povezuje ta dva grada. Rekonstruirana su četiri kolodvora i tri stajališta, a ugrađeni su urbana oprema, sustav videonadzora te sustav vizualnog i audioobavještavanja putnika. Izgrađene su nove pružne građevine poput mostova, propusta i kanala, ugrađeni novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te uređaji daljinskog upravljanja prometom, a modernizirano je i 16 željezničko-cestovnih prijelaza. Dionicom od gotovo 24 kilometra prometuje se brzinom do 120 km/h. HŽ Infrastruktura se najviše može pohvaliti završenim projektima u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskome koridoru – Rijeci. Grad Koji Teče doživio je veliku prometnu transformaciju uspješno završenom modernizacijom kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište koja je provedena u suradnji s Lučkom upravom Rijeka. Rijeka je tako dobila teretne kolodvore povećanih ukrcajnih i iskrcajnih kapaciteta, što olakšava transport tereta između luke i željeznice. Oba projekta znatno utječu na podizanje razine konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a obnovom postojeće i izgradnjom nove transportne željezničke infrastrukture na koridoru RH2 potaknut će se razvoj željezničkih prometnih usluga te poboljšati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini.

U daljnjim planovima te tvrtke je i obnova željezničke infrastrukture na međunarodnim, regionalnim i lokalnim prugama koja bi se financirala kreditom Europske investicijske banke (EIB). U sklopu toga je, među ostalim brojnim projektima, sklopljen ugovor za izvođenje radova na obnovi pružne dionice Zabok – Krapina, a radovi bi trebalo početi najesen. Također, ugovoreni su radovi na obnovi dionice Karlovac – Ozalj. U novome ruhu zasjala je zgrada željezničkog kolodvora u Osijeku čija je obnova završena, a pri kraju su radovi na obnovi kolodvorske zgrade u Rijeci. U planu je i da kroz nekoliko godina i zgrade dvaju zagrebačkih kolodvora – Glavni i Zapadni – budu u skladu s potrebama putnika 21. stoljeća.

IZVOR

Ispod naslova “Strabagu propao pokušaj ucjene HŽ-a: dogovoren nastavak najvećeg prometnog projekta u Hrvatskoj”, tjednik Nacional donosi vijest kako je državno poduzeće HŽ Infrastruktura postigla dogovor s austrijskim koncernom Strabag o rekonstrukciji željezničke pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca.

Nacional piše kako im je informacija o spomenutom dogovoru potvrđena i iz HŽ Infrastrukture, te da je tim dogovorom okončan spor zbog kojeg je prijetila obustava rekonstrukcije jednog od najvažnijih željezničkih pravaca u zemlji. Vrijednost obnove pruge i izgradnje drugog kolosijeka iznosi 227,4 milijuna eura (bez PDV-a).

Tjednik Nacional piše kako je jedan od najvažnijih prometnih projekata Vlade Andreja Plenkovića došao u pitanje nakon što je Strabag krajem lipnja poslao dopis HŽ Infrastrukturi u kojem se prijeti raskidom ugovora (potpisanog lani u srpnju).

“Iako se u početku činilo kako Strabag ima argumente za raskid ugovora, čini se kako je ovdje prije svega bila riječ o zauzimanju što bolje pozicije u pregovorima oko revidiranja ugovora, ali i o određenom pokušaju ucjene Strabaga koji je od HŽ Infrastrukture tražio da mu se odobre neke stvari na koje prema osnovnom ugovoru nije imao pravo. Strabag je u svojim zahtjevima, ali i pregovorima, zauzeo poziciju velike međunarodne kompanije te je očito pokušao HŽ Infrastrukturu prisiliti da plati dodatne iznose kako bi pokrio rast cijena materijala i radova izazvan inflacijom i ratom u Ukrajini. Na kraju je 4. kolovoza potpisan sporazum u kojem je dogovoren nastavak suradnje, a samim time i nastavak rekonstrukcije pruge do Karlovca. Ono što je u ovom sporazumu možda i najvažnije za hrvatske porezne obveznike je da HŽ Infrastruktura nije pristala na plaćanje razlike u cijeni koju su tražili u Strabagu, te je tako ušteđeno najmanje 50 milijuna eura”, navodi tjednik Nacional.

IZVOR

Sukladno programu rada SIHŽ-a naš sindikat tradicionalno  ove godine organizira 27. Sportske susrete članova sindikata zaposlenih u HŽ Infrastrukturi i ovisnim društvima.

Odlukom Glavnog povjereništva SIHŽ-a 27. Sportski susreti će se održati u terminu od 14.rujna do 17.rujna 2023. godine u Rovinju turističko naselje Amarin.

Kao i svake godine na sportske susrete odlazi veliki broj članova sindikata iz 16 sindikalnih podružnica iz cijele Hrvatske koje djeluju u SIHŽ-u. Uz zajedničko druženje naših članova, organiziramo i bogat izbor sportsko-rekreacijskog  sadržaja i zabavni program.

Na sportske susrete mogu se javiti članovi sindikata i članovi njihovih obitelji.

Prijave se vrše kod glavnih povjerenika podružnica sindikata do 25.8. 2023..

Očekujemo i veselimo se dolasku naših članova i zajedničkim druženjima.

PLAKAT