Arhiva za kategoriju Obavijesti

Provjerili smo kako će se projekt nizinske pruge realizirati na području Karlovca s obzirom da postojeća infrastruktura koja će se modernizirati i dograditi prolazi kroz urbani dio grada

Izgradnja drugog kolosijeka pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, prvi je dio nizinske pruge na području Karlovačke županije koji je već u fazi radova. Svojom cijelom dužinom, od Rijeke do državne granice s Mađarskom, najsloženiji je i najskuplji projekt ovog investicijskog ciklusa u modernizaciju željeznice.

Dionica od Karlovca do Oštarija, duljine je 39,1 kilometar, dio je nizinske pruge koja se nalazi na području Karlovačke županije, a kako KAportal doznaje, u tijeku je završna faza izrade studijske dokumentacije. 

Do sada su izrađene studija izvodljivosti, analiza troškova i koristi te studija utjecaja na okoliš za koju se trenutačno provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. U pripremi je postupak javne nabave za projektnu dokumentaciju odnosno idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole. 

Projekt obuhvaća rekonstrukciju postojećeg i dogradnja drugog kolosijeka na dionici Karlovac – Mostanje u duljini 3,1 km, izgradnju nove dvokolosiječne elektrificirane pruge na dionici Mostanje – Skradnik duljine 36 km i rekonstrukciju postojeće jednokolosiječne pruge na dionici Mostanje – Duga Resa u duljini 7,8 km. 

U sklopu projekta planira se i rekonstrukcija stajališta Karlovac Centar, izgradnja novog kolodvora Mrežnički Brest i stajališta Belaj te rekonstrukcija kolodvora Mrzlo Polje i Duga Resa.

– Procijenjena vrijednost studijske i projektne dokumentacije je 9,2 milijuna eura sufinanciranih iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Programa Konkurentnost i kohezija. Prema do sada izrađenoj dokumentaciji procijenjena vrijednost radova iznosi 660,5 milijuna eura, poručuju iz HŽ Infrastrukture na upit KAportala. 

Nizinska pruga kroz grad Karlovac  

Provjerili smo kako će se projekt nizinske pruge realizirati na području Karlovca s obzirom da postojeća infrastruktura koja će se modernizirati i dograditi prolazi kroz urbani dio grada.  

Iz HŽ Infrastrukture nam pojašnjavaju da početak dionice je na mjestu uklopa u projekt modernizacije i dogradnje dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, a završetak na području rasputnice Mostanje. 

Na tome dijelu predviđena je rekonstrukcija postojećeg kolosijeka i dogradnja drugog kolosijeka s desne strane, gledano od Karlovca prema Mostanju, za brzine do 120 km/h.  

– Na toj dionici predviđa se izgradnja podvožnjaka Mažuranićeva obala, podvožnjaka Vladka Mačeka, vijadukta Karlovac Centar, nadvožnjaka Udbinja, podvožnjaka Bašćinska cesta, podvožnjaka Mostanje 1. Zatim uređenje ceste obala Ivana Trnskog te rekonstrukcija postojećeg i dogradnja novog mosta Kupa, pojašnjavaju iz HŽ-a za KAportal. 

Nadalje, od stajališta Karlovac Centar predviđeno je da se u duljini 1,4 kilometra postojeći nasip zamijeni vijaduktom kako bi se za područje grada omogućile dodatne biciklističke i pješačke komunikacije unutar urbane zone grada. 

– Vijadukt Karlovac Centar je složena konstrukcija od dva razdvojena jednokolosječna vijadukta. Slijedom navedenog se projektira jedna građevina za lijevi i jedna građevina za desni kolosijek pruge, kažu u HŽ Infrastrukturi. 

U rekonstrukciju će i postojeće stajalište Karlovac Centar, a unutar urbanih naselja i u blizini obiteljskih kuća, iz HŽ Infrastrukture otkrivaju kako se predviđa izvedba zaštite od buke u vidu zidova za zaštitu od buke. 

IZVOR

Vlakovi su u posljednjem tromjesečju prošle godine prevezli 29 posto više putnika i nešto više robe u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, čime je zaustavljen trend pada prijevoza robe, pokazuju podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavljeni danas.

U posljednjem tromjesečju 2023. HŽ Putnički prijevoz prevezao je 29 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je broj putničkih kilometara smanjen za 0.2 posto.

Posebni vlak s prijevozom putnika je odradio prvi put i Rail Cargo Carrier – Croatia kao novi putnički prijevoznik s dozvolom za pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Rail Cargo Carrier – Croatia je hrvatska podružnica Rail Cargo Groupa, kompanije u sastavu austrijskih državnih željeznica ÖBB. 

Zaustavljen trend smanjenja prijevoza robe

Pokazatelji teretnog željezničkog prijevoza ukazuju kako je trend smanjenja prijevoza robe zaustavljen u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Teretnim željezničkim prijevozom u tom je razdoblju prevezeno 0.7 posto više robe u odnosu na isto razdoblje 2022., uz 8.8 posto manje ostvarenih tonskih kilometara. Istovremeno su teretni prijevoznici povećali prihode od prijevoza robe za 0.7 posto.

Teretni prijevoznik HŽ Cargo prevezao je gotovo 10 posto manje robe uz 17.8 posto manje tonskih kilometara, dok su ostali teretni željeznički prijevoznici prevezli 7.7 posto više robe i ostvarili 1.7 posto više tonskih kilometara.

HŽ Cargo je na kraju četvrtog tromjesečja 2023. imao udjel od 36.2 posto ukupno prevezene robe i 48.4 posto ostvarenih tonskih kilometara. Od ukupno 19 teretnih željezničkih prijevoznika, 13 ih je bilo poslovno aktivno, a šest prijevoznika u spomenutom razdoblju nije prevozilo robu.

IZVOR

U sljedećih četiri do pet godina plan obnoviti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga, prioriteti su RH jedan i RH dva koridor

Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture, kazao je na kojim se sve poveznicama velikih gradova radi i koji su prioriteti HŽ-a.

– Prioriteti su nam uvijek RH jedan i RH dva koridor, odnosno od luke Rijeke do mađarske granice te od granice Republike Slovenije do granice s Republikom Srbijom. Što se tiče kredita koji smo potpisali, cijela nam je mreža prioritet. Mreža je u stanju u kakvom jest zbog višegodišnjeg neulaganja, a plan je ulagati u cjelokupnu željezničku mrežu u Republici Hrvatskoj, tj. i na prugama koje nisu povoljne za financiranje iz EU fondova, objasnio je Barišić.

Dodao je i da je u sljedećih četiri do pet godina plan obnoviti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga.

– Kada završi izgradnja dionice pruge na međunarodnim prugama, brzina se podiže na 160 km/h, a na lokalnim ili regionalnim na 100 ili 120 km/h. Plan je da trajanje vožnje do Splita za četiri do pet godina traje pet i pol sati. Trenutačno smo u desetljeću koje je pripremljeno za željeznicu, radimo na 27 projekata iz EU fondova, koji su vrijedni otprilike 6 milijardi eura, rekao je.

Dodao je da su krenuli s lokalnim i regionalnim prugama i njihovom obnovom te obnovom kolodvora. Iz ovog kredita planirana je obnova 30-ak kolodvora u Hrvatskoj.

– Želimo željeznicu učiniti bržom i sigurnijom, na opće zadovoljstvo svih, zaključio je.

IZVOR

Ministarstvo prometa stavilo je potpis na ugovor o zajmu od 400 milijuna eura sa Europskom investicijskom bankom, čime će se financirati gradnja i rekonstrukcija oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga, uz obnovu oko 30 kolodvora i željezničkih stajališta.

Neki od tih radova krenut će već tijekom ove godine, jer je već u toku raspis natječaja za izvođenje radova za oko 200 milijuna eura iz ove prve tranše, pa se dio radova planira već završiti iduće 2025. godine, a ukupni planirani financijski okvir koji se očekuje potpisati za Europskom investicijskom bankom za ulaganja u lokalne željeznice u Hrvatskoj, iznosit će 900 milijuna eura.

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac kao supotpisnik ovog ugovora, uvjeti zajma su izuzetno povoljni i fleksibilni – sa svakom tranšom ugovarat će se novi uvjeti kamatnih stopa, a i rok otplate će se ugovarati na isti način, sukcesivno, do maksimalno 30 godina.

Moguć je i poček od pet godina, o kojemu se također još razgovara s EIB-om, rekao je Primorac, vrlo zadovoljan ovakvom otvorenošću EIB-a.

Naveo je da je od 2001. godine ukupna alokacija EIB-a u RH bila 7,7 milijardi eura, a ovo je najveći pojedinačni ugovor.

Kako je istaknula Teresa Czerwinska, potpredsjednica EIB-a, glavni je cilj zelena tranzicija uz poticanje lokalnog i regionalnog razvoja, stoga je EIB otvoren za ovakve i druge slične projekte u Hrvatskoj.

“Ovaj je projekt najveći investicijski projekt EIB-a u Hrvatskoj od 90-ih godina, otkako je banka prisutna u Hrvatskoj, i zato je ovo velik dan”, kazala je, dodajući kako je čist i zeleni promet, a željeznica to jest, jedan od prioriteta EU.

Uz to, obnovom lokalnih pruga potiče se i socijalna kohezija jer se bolje povezuju veća regionalna središta sa slabije povezanim lokalnim sredinama.

Kako objašnjava resorni ministar Oleg Butković, glavni željeznički koridori u Hrvatskoj dio su TNT-mreže i financiraju se novcem Europske unije, samog državnog proračuna i NPOO-a, ali lokalni koridori ne mogu se financirati iz tih europskih izvora, zato je za ove manje projekte potrebna ovakva vrsta zaduženja.

Ukupno, u željeznice se planira uložiti oko 2,6 milijardi eura iz raznih izvora u “desetljeću željeznice” kojoj se Hrvatska planira posvetiti u narednih desetak godina, s obzirom da je glavna cestovna infrastruktura većim dijelom dovršena.

Od toga se računa na oko milijardu i pol eura europskih sredstava, a ostalo će osigurati hrvatska država.

– Ovo je prevažni ugovor, jer ostvarujemo ono što smo i najavljivali, da se sada okrećemo željezničkoj infrastrukturi.

Hrvatska nije mogla paralelno financirati i ceste, i luke, i zračni promet, i željeznicu, ali sada pruge postaju nužnost i krećemo u taj strateški projekt.

Sad su nam na raspolaganju zaista velika sredstva, sada smo lokalnim i regionalnim prugama nezadovoljni u kakvom su stanju, pa krećemo u te nove projekte, rekao je ministar Oleg Butković.

On podsjeća da je nedavno izmijenjena europska uredba o TNT koridorima, gdje je Hrvatska uz postojeća dva glavna koridora dobila i dodatna dva, što znači da se sve te glavne dionice sada mogu financirati novcima EU, stoga se otvorio prostor da se ovakvim zajmovima krene u rekonstrukciju lokalnih pruga.

Uz to, nabavljat će se i novi vlakovi, te slijedi desetljeće velikih investicija, najavljuje Butković.

Čelnik HŽ Infrastrukture Ivan Kršić najavljuje dionice koje prve idu u obnovu – to su pruge u Podravini, trasa Zadar-Knin, potom područje oko Karlovca, ali i trase oko Buzeta do Vodnjana itd.

– Brzo će se vidjeti efekti ovog ugovora o financiranju, jer radovi kreću već ove godine, a neki će biti i dovršeni iduće 2025.

Radi se o projektima od kojih neki ne zahtijevaju izdavanje građevinskih dozvola, pa je cijela procedura puno kraća, i odmah će se krenuti u radove, čim budu zatvoreni natječaji koji su već u toku, rekao je Kršić nakon potpisa sporazuma.

IZVOR

U sklopu izgradnje i rekonstrukcije postojeće pruge, u obnovu će i kolodvor u Karlovcu. Do sada su završeni konzervatorski istražni radovi

Radovi na jednom od najvećih i najznačajnijih investicija u željeznici, oni na rekonstrukciji postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, idu i dalje, ali baš i ne po prvobitnom planu. Iz HŽ Infrastrukture za KAportal kažu kako se trenutno radovi izvode na osam od ukupno jedanaest etapa. 

Radi se na elektrovučnome postrojenju Mrzlo Polje, nadvožnjacima Pavučnjak, Zdenčina, Cvetković i Domagović kao i na podvožnjacima Lazina i Ribnjak te na lokaciji nerazvrstane ceste Orlovac – Ilovac.

– Ove godine planira se završetak radova, tehnički pregledi, ishođenje uporabne dozvole i puštanje u funkciju na etapama elektrovučno postrojenje Mrzlo Polje, nadvožnjak Pavučnjak, podvožnjak Lazina i podvožnjak Ribnjak, svodna cesta Orlovac – Ilovac, dok se na ostalim etapama nastavljaju radovi, poručuju iz HŽ Infrastrukture. 

U sklopu izgradnje i rekonstrukcije postojeće pruge, u obnovu će i kolodvor u Karlovcu. Do sada su završeni konzervatorski istražni radovi, a u narednom periodu očekuje od konzervatorskog odjela Karlovac odobrenje konzervatorskog elaborata. 

– Izvršen je statički pregled zgrade i zaključeno je da nema većih oštećenja nakon potresa i da nije potrebna konstruktivna obnova. Nakon odobrenja konzervatorskog odjela, Izvođač AŽD Praha kreće sa izradom tehničkog rješenja za sanaciju zgrade, poručuju iz HŽ-a.

Najavljen novi natječaj za dio pruge

Inače, ovi radovi na osam etapa, a koji se izvode u pružnom pojasu postojeće pruge kojom se redovno odvija promet, bit će odrađeni u sklopu potpisanog ugovor sa Strabagom, za ostatak dionice ide novi natječaj, potvrđuju to iz HŽ Infrastrukture za KAportal. 

Naime, podsjetimo da je projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac zapeo u realizaciji, jer je HŽ Infrastruktura uvela Strabag u posao bez pravomoćne građevinske dozvole za projekt i za dionice pruge.

Nisu dobili tri potrebne dozvole te da naručitelj radova, odnosno HŽ Infrastruktura, kasni 300 dana s predajom ovjerenih glavnih projekata. Navodili su kako dio projektne dokumentacije sadrži značajne greške i nedostatke, ističući kako je potrebna izmjena. 

Strabag je tada zaprijetio raskidom ugovora, a ukazali su još i na jedan problem. Tvrde da su od 19. travnja 2021., kada je predana ponuda za ugovor, troškovi materijala i radne snage znatno porasli, te da početna ponuda ne odgovara stvarnim troškovima.

Austrijska tvrtka za realizaciju ovog projekta dala je ponudu od 225 milijuna eura bez PDV-a, prije nego je došlo do porasta cijena materijala. S HŽ Infrastrukturom više puta su razgovarali o korekciji cijena i naknadi gubitaka, pa Strabag procjenjuje kako je cijena projekta do sada povećana za 50 milijuna eura. Konsenzus je kasnije postignut, ali više u igri nije cijela dionica pruge. 

– Radi sigurnosti željezničkog prometa, opće sigurnosti, bržeg završetka ukupnog projekta i smanjenja troškova postignut je sporazumni dogovor s izvođačem Strabagom da se radovi na spomenutih osam etapa završe. Preostale 3 etape će se ponovno ugovoriti, poručili su iz HŽ Infrastrukture za KAportal. 

IZVOR