Arhiva za kategoriju Obavijesti

Gradit ćemo tehnologiju na zalasku da bismo prešli na moderniju?

Ostalo je još par dana za prijavu na najvredniji natječaj u povijesti HŽ Infrastrukture, za projektiranje i izgradnju željezničkog mobilnog komunikacijskog sustava. Natječaj se zatvara 25. travnja u podne.

Radi se o vrijednosti nabave od gotovo 450 milijuna eura bez PDV-a, što je najveća procijenjena vrijednosti natječaja u HŽ Infrastrukturi i ujedno jedna od većih u Hrvatskoj. Stoga ne čudi da je natječaj izazvao polemike u biznis zajednici, jer radi se o velikom zahvatu na željezničkom komunikacijskom sustavu koji je zapeo u 20. stoljeću.

“Modernizacijom se planira pokriti cjelokupna željeznička mreža u Hrvatskoj na više od 2600 kilometara pruga. Predviđeno trajanje provedbe ugovora je sedam godina. Kriteriji za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda.

Projekt se financira iz fondova EU-a i kredita Europske investicijske banke, a sastoji se od tri faze, a to su izrada projekta odnosno tehničke dokumentacije izgradnje, izgradnje Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet te treća faza migracije s GSM-R mreže u FRMCS”, objavljeno je na stranicama HŽ infrastrukture.

Ukratko, trenutačni analogni sustav (RD, izgrađen 1980-ih godina) trebao bi u sedam godina proći ogromnu transformaciju, da bi naposljetku bio vrhunski opremljen posljednjom, najmodernijom svjetskom tehnologijom.

A ono što se propituje jest način na koji doći do krajnjeg cilja – modernog komunikacijskog sustava posljednje generacije. Naime, odlučeno je da će put iz zastarjelog u najmoderniji sustav biti postepen, te da će se najprije, u roku od pet godina izgraditi prijelazni (GSM-R) sustav, a potom će se, u roku dvije godine (ovisno o EU), odraditi migracija na budući standard (FRMCS).

Valja znati da je trenutačno GSM-R sustav prevladavajući na prugama država članica EU, te da je FRMCS određen kao budući cilj koji EU želi dostići do 2030., premda još nije donijela specifikacije. To znači da GSM-R polako već odlazi u povijest, i da se zna da će ga zamijeniti FRMCS koji neke države već testiraju na prugama.

Hrvatska, iako je pokušavala, nikad nije uspjela ugraditi GSM-R sustav, a zbog tog ‘prekršaja’ spram EU direktive sada i jest u položaju koji izaziva rasprave. Gavno pitanje koje se spominje u javnosti jest: Zbog čega, kada smo već u prilici, novac odmah ne utrošimo na najmoderniju postojeću tehnologiju?

Iz HŽ Infrastrukture pojašnjavaju: “GSM-R (Global System for Mobile Communications – Railway) sustav trenutačno je jedini standard za komunikaciju u željezničkom prometu koji se može nabaviti, te su svi upravitelji željezničke infrastrukture u EU opremljeni GSM-R sustavima za koji je podrška proizvođača zajamčena najmanje do 2035.

Prema sadašnjim planovima, ostvarenje preduvjeta za raspisivanje natječaja i nabavku opreme za FRMCS očekuje se krajem 2028. godine, no kako se rokovi pomiču ovoga trena je realno očekivati da će sve potrebno za natječaj za FRMCS biti spremno oko 2030. godine” kazuju naručitelji te naglašavaju: “Kako bismo unaprijedili sigurnost i brzinu prometa željezničke mreže, HŽ Infrastruktura nabavlja jedini sustav koji je trenutačno moguće nabaviti te ćemo u jedinstvenom postupku i za unaprijed utvrđenu cijenu ugovoriti njegovo unaprjeđenje na budući FRMCS sustav.

Valja napomenuti kako je oko 90 posto komponenti i radova koji se nabavljaju ovim postupkom javne nabave kompatibilno između trenutačno mogućeg GSM-R i budućeg FRMCS sustava”, argumenti su koji su prevagnuli da se radna skupina nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i projektni tim HŽ Infrastrukture, opredijeli za postepenu opciju.

Male šanse za Huawei

Iz HŽ infrastrukture dodatno i naglašavaju: “Najnoviji, odnosno posljednji proces koji je pokrenut kako bi se riješio ovaj važan projekt traje nešto dulje od dvije godine i od početka je značajno drugačiji od prethodnih po načinu vođenja i planiranom načinu provedbe, sve kako bi se osigurala transparentnost i brzina realizacije.

U tom smislu, umjesto dugotrajne izrade studija i projektiranja odabran je design&build model kojim se jamči veća transparentnost u svim fazama projekta, a istovremeno se ubrzava proces realizacije te se smanjuju potencijalni konflikti i problemi u provedbi”.

Kada se radi o tome tko uopće može izgraditi GSM-R sustav, postoje tek tri tvrtke u svijetu koje to trenutačno mogu. Dvije europske i jedna kineska. Potvrđuju to i iz HŽ Infrastrukture, te kažu: “Izgradnja GSM-R sustava zahtjeva specifično tehničko znanje i iskustvo u području željezničkih telekomunikacijskih sustava.

Prema našim informacijama, postoje najmanje tri kompanije koje proizvode ovu specijaliziranu opremu te posjeduju potrebno iskustvo”. Pritom napominju kako je važno da odabrani dobavljač može ispuniti sve zahtjeve projekta i uvjete iz relevantnih propisa i smjernica, te ističu, dokumentacija predviđa procjenu sigurnosnog rizika dobavljača. U prijevodu, to znači, kineska tvrtka, u ovom slučaju Huawei, vjerojatno nema previše šansi osvojiti natječaj.

Još jedan kamen spoticanja jest što odluka o tome koja će se tehnologija uvoditi diktira ishod cijelog natječaja, smatraju kritičari. Naime, vrijednost implementacije GSM-R-a, kažu, tek je 10 postotni udio u 450 milijuna eura vrijednoj nabavi. S obzirom da su za taj dio posla sposobne tek dvije raspoložive tvrtke, pitanje jest, koliko zapravo ponuda može stići na ovaj natječaj? Stoga kritičari koji su ujedno i zagovornici direktnog prelaska na FRMCS, smatraju da se taj dio oko implementacije mogao odvojiti u zaseban tender, čime bi se omogućilo više ponuda i veća konkurentnost te naposljetku ušteda.

’Ubilo’ nas odugovlačenje
Javna nabava koja u tijeku, tek 3. fazu – migraciju na FRMCS, vrijednu oko 15% one ukupne, tretira kao opciju, premda ni nju ne planiraju izdvajati. “Namjera je bila u jednoj nabavi i s jedinstvenom cijenom ugovoriti najmoderniji sustav željezničkih komunikacija”, poručuju iz HŽ infrastrukture. Dodatno, kažu naručitelji da je “uzimajući u obzir kompleksnost i veliku vrijednost predmeta nabave, odabran otvoreni postupak javne nabave kao najtransparentniji postupak koji se provodi sukladno Zakonu o javnoj nabavi i EU-ovim direktivama”.

Budući da su igri jako veliki novci, ne čudi, da biznis zajednica upravo oko ovog natječaja raspravlja. Je li bolje ‘adaptirati’ prastari komunikacijski sustav i postepeno doći do onog najsuvremenijeg, ili kad se već čekalo dva desetljeća, pričekati još pola, pa se modernizirati od nule? Te je li i kakve uvjete natječaj trebao sadržavati.

Ono što sa sigurnošću možemo ustvrditi jest tek trenutačno stanje, a to je da nam je sustav komunikacija na željeznicama pretpovijesni i jedan od rijetkih takvih u EU, te da nam je prethodno odugovlačenje ovih odluka donijelo svojevrsnu pat poziciju. Hoće li doista budućnost biti modernija, ostaje nam tek da pratimo. Kao i put novca koji će za tu modernizaciju biti utrošen.

IZVOR

HŽ Infrastruktura je pokrenula  postupak javne nabave za obnovu 50 kilometara dionice željezničke pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, na pruzi državna granica – Buzet – Pula.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 55 milijuna eura, a radovi će trajati tri godine od uvođenja izvođača u posao. Obnavljat će se gornji pružni ustroj (tračnice i pragovi), prolazne skretnice i prolazni kolosijeci kroz kolodvore te podloga na željezničko-cestovnim prijelazima.

Na toj relaciji nalazi se sedam kolodvora, Buzet, Roč, Lupoglav, Borut, Cerovlje, Pazin i Sveti Petar u Šumi, te pet stajališta, Ročko Polje, Hum u Istri, Novaki, Heki i Heki stajalište. Trenutačno je brzina na toj dionici smanjena na 50 – 60 km/h, dok će nakon rekonstrukcije pruge brzina biti podignuta na onu prvotnu, za koju je pruga i projektirana, odnosno na 80 km/h.

Ovo je vrlo važan i konkretan korak prema modernizaciji željezničke infrastrukture u Istri, uz već pokrenutu izradu dviju studijskih dokumentacija za modernizaciju pruge Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u Luci Rijeka – bazen Raša, te za obnovu i modernizaciju željezničke pruge državna granica – Buzet – Pula.

Trenutačna ulaganja u Istri usmjerena su i u obnovu zgrada kolodvora i stajališta u ukupnoj vrijednosti od 600 tisuća eura. Tako su već završeni radovi na kolodvorskim zgradama u Puli, Pazinu, Lupoglavu i Buzetu, u Kanfanaru radovi počinju uskoro, a u suglasju s konzervatorima obnavlja se i prvi peron u Vodnjanu. Uređuju se i stajališta Juršići i Čabrunići. Modernizira se i 13 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP) na kojima će biti ugrađeni polubranici i svjetlosno-zvučna signalizacija. Radovi na šest ŽCP-ova su završeni i u tijeku je ishođenje dozvola za puštanje u rad automatskih uređaja (Pazinski Novaki, Lovrečići, Cerovlje, Borut 1, Stancija i Sv. Petar u Šumi). Na prijelazu Roč radovi su u tijeku, dok su na ŽCP-ovima Buzet, Ročko Polje, Sarčija, Ježenj, Švogari i Kanfanar 3 radovi planirani tijekom iduće godine.

Velik ciklus ulaganja u željezničku infrastrukturu osim u Istri pokrenut je i u ostatku zemlje, a u sljedećih desetak godina u modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture planira se uložiti više od šest milijardi eura. Dodatan zamah ulaganjima donijela je i izmjena TEN-T uredbe kroz koju su uvršteni na Transeuropsku prometnu mrežu i oni pravci koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi poput pravca prema Splitu, ali i istarskih i slavonskih pruga. Cilj je stvoriti brzu i modernu željeznicu koja sve dijelove Hrvatske povezuje s europskim željezničkim mrežama, a u tome ni istarski poluotok neće biti iznimka jer će ove konkretne aktivnosti rezultirati spajanjem željezničkih pravaca u Istri s ostatkom Hrvatske, ali i Europe, javljaju iz HŽ Infrastrukture.

IZVOR

Činjenica da se nalazimo u desetljeću kada su sva svjetla prometnih reflektora usmjerena u željeznicu već je općepoznata, no s vremena na vrijeme pojave se novosti o tome koji će sve projekti promijeniti sliku željezničkog prijevoza u Hrvatskoj, koliko će novca biti uloženo i iz kojih izvora. Tako je krajem prošle godine i početkom ove u fokus došla vijest o zajmu Europske investicijske banke za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj od 400 milijuna eura (prvi dio od ukupno planiranih 900 milijuna eura).

Ugovor za kredit koji će posredno koristiti HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz potpisan je između EIB-a i Ministarstva financija, odnosno Vlade Republike Hrvatske. Novac je to kojim će HŽ Infrastruktura obnoviti oko 500 kilometara međunarodnih, regionalnih i ponajviše lokalnih pruga koje takoreći nisu pogodne za sufinanciranje iz fondova EU (npr. dionice Knin – Zadar, Karlovac – Ozalj, Pitomača – Kloštar – Koprivnica – Varaždin – Čakovec, Kutina – Deanovec).

Također, financirat će se izrada tehničke dokumentacije za pojedine projekte, nabava nove suvremene pružne mehanizacije, modernizacija telekomunikacijske opreme (FRMCS sustav) te tehnička zaštita na objektima i željezničkoj infrastrukturi.

Kada se uzme u obzir i velik broj već pokrenutih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, od kojih se 17 sufinancira iz fondova EU, dolazi se do iznosa većeg od šest milijardi eura koji će biti uložen u sljedećih desetak godina. Zato se može reći da se u pruge, kolodvore i prateću infrastrukturu trenutačno ulaže i planira uložiti najviše od hrvatskog osamostaljenja.

Projekti su u različitim fazama: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provođenja postupaka javne nabave za radove do izvođenja radova. Glavnina tih projekata provodi se na koridoru RH2 koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1 od Slovenije do Srbije, koji su dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T), odnosno jedinstvene mreže europskih prometnica.

2024. u znaku završenih projekata

Pri kraju je projekt dogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar, duge 19 kilometara. Sredinom godine je planiran i završetak radova na modernizaciji željezničke pruge u središtu glavnoga grada, na dionici Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. U drugoj polovini 2024. završit će i obnova pružne dionice između Zaboka i Krapine.

Na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, u dužini od 42 kilometra, najveće je željezničko gradilište u državi na kojem se izvodi rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura i trebao bi biti završen 2025. godine. Radovi će se intenzivirati na rekonstrukciji postojećeg i gradnji novog kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca, a radovi se izvode i na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

Krajem prošle godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo – Novska (na poddionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina). Procijenjena vrijednost radova iznosi 289 milijuna eura. Velik je broj projekata koji su fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Na primjer, za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za prugu na relaciji od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Cilj projekata modernizacije i obnove željezničke infrastrukture jest podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti, bolje povezati luke i željeznicu te povećati kapacitete pruga za prijevoz što većeg broja putnika i tereta. Tako bi se brzine na međunarodnim prugama trebale povećati do 160 km/h, na regionalnima do 120 km/h, a na lokalnima do 80 km/h.

Brzina i sigurnost

Brzina i sigurnost povećat će se i uklanjanjem uskih grla na željezničkoj infrastrukturi čime je obuhvaćena gradnja i rekonstrukcija mostova, vijadukata, propusta i usjeka.

U tijeku je i projekt ugradnje opreme za osiguranje tehničke kontrole željezničkih vozila u pokretu i razmjenu informacija na osnovnoj mreži (TEN-T) u Hrvatskoj. Bit će uveden i automatizirani sustav za nadzor željezničkih vozila, automatsko prikupljanje podataka i tehničkih parametara vlakova te za interakciju vlakova i željezničke infrastrukture u stvarnom vremenu na devet lokacija.

Diljem zemlje povećava se i razina sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme. Trenutačno se modernizira ukupno 145 ŽCP-a, a za dodatnih 26 prijelaza radovi su ugovoreni. Nakon završetka svih spomenutih ulaganja na cijeloj željezničkoj mreži u Hrvatskoj broj moderniziranih prijelaza bit će veći za 300.

Hrvatska na novim europskim koridorima

Također, u Europskom parlamentu prihvaćen je prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T uredbe čime će Republika Hrvatska uz postojeća dva prometna koridora TEN-T mreže (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) biti pozicionirana na još dva: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. To Hrvatsku dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, čime se otvara dodatna mogućnost sufinanciranja projekata iz fondova EU te za pokretanje novih projekata.

Na konkretnom primjeru to znači da će se na koridoru Baltičko more – Jadransko more naći i dionica pruge Oštarije – Split koja bi do 2040. trebala postati dvokolosiječna, elektrificirana te osposobljena za brzine do 160 km/h. S obzirom na to predstoji izrada studije koja će sadržavati analizu potrebe izmjene trase postojeće pruge, HŽ Infrastruktura će nakon službenog usvajanja revidirane TEN-T uredbe, što se očekuje u travnju, početi s aktivnostima potrebnima za izradu spomenute studije.

Završeni željeznički projekti

Što se tiče završenih projekata, obnovljena je pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor na što se nadovezuju radovi između zagrebačkog Zapadnog i Glavnog kolodvora pa će nakon njihova završetka biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do Zagreba. Također, modernizirana je i elektrificirana dionica Zaprešić – Zabok, koja je prvenstveno prijevoz putnika u prigradskom prometu podigla na novu razinu. Što se tiče teretnog prijevoza, veliki je benefit ostvaren u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskom koridoru – Rijeci. U suradnji s Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastruktura završila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, čime je olakšan transport tereta između luke i željeznice.

Obnova kolodvora

Osim pruga diljem Hrvatske, obnavljaju se i kolodvori od Slavonije do Istre. Tako je u cijelosti obnovljena zgrada željezničkog kolodvora Osijek, radi se na interijeru zgrade u Rijeci, na kojoj je već završena obnova pročelja, a u planu su još obnove kolodvorskih zgrada Zagreb Glavni i Zapadni kolodvor, Sesvete, Slavonski Brod, Pleternica, Virovitica, Pula, Vodnjan, Kanfanar, Pazin, Lupoglav, Buzet, Opatija-Matulji, Moravice i dr.

IZVOR

HŽ Infrastruktura pustila je u promet prvih sedam kilometara novoizgrađenog kolosijeka između kolodvora Koprivnica i Drnje na dionici pruge Križevci – Koprivnica – državna granica. Riječ je o najskupljem infrastrukturnom projektu, dužine 42 kilometra, koji se u ovom trenutku gradi u Hrvatsko, vrijednog 350 milijuna euraj. Novoizgrađeni desni kolosijek pušten je u promet da bi se moglo pristupiti rekonstrukciji postojećeg kolosijeka na navedenoj dionici.

U HŽ Infrastrukturi ističu kako je prije puštanja u promet obavljen interni tehnički pregled nadvožnjaka Sokolovac te se nakon očitovanja svih nadležnih institucija očekuje ishođenje uporabne dozvole. Također, nakon tehničkog pregleda i otklanjanja svih primjedbi ishođena je uporabna dozvola za nadvožnjak Novo Drnje. Odrađen je i interni tehnički pregled nadvožnjaka Vuk za koji se još moraju izgraditi ostale pristupne ceste te je plan da tehnički pregled bude proveden ovog mjeseca.

Također se najavljuje da će uskoro još neki novi dijelovi pruge biti pušteni u promet. Tako će krajem travnja promet između kolodvora Drnje i Novo Drnje biti preusmjeren preko novoizgrađenog dijela kolodvora Novo Drnje ukupne dužine dva i pol kilometra radi završetka preostalih radova na njegovoj izgradnji. Krajem svibnja će se dio devijacije 1 spajati na novi desni kolosijek do stajališta Vojakovački Kloštar u dužini od pet kilometara.

Puštanje u promet prvih kilometara novosagrađene pruge izuzetno je važno jer ukazuje na to da radovi idu planiranim tijekom.

Prema navodima iz HŽ Infrastrukture, plan je u sljedećem periodu nastaviti intenzivne radove na sva 42 kilometra pruge. Planira se nastavak izmještanja instalacija u vlasništvu HŽ Infrastrukture te signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog sustava. Nastavljaju se i radovi na objektima faze A (Lepavina 1, Lepavina 2, devijacija Vojakovački Kloštar, vijadukti Vojakovački Kloštar, Carevdar i Komari, nadvožnjaci Križevci i Vuk, podvožnjak Vojakovački Kloštar), faze B (galerija Velika Mučna i podvožnjak Ivanečki), faze C (nadvožnjaci Danica i most Gliboki) i faze D (most Drava).

Radovi se izvode i na pješačkom pothodniku u kolodvoru Koprivnica. Sanirat će se i klizište koje se pojavilo na dijelu trase u Vojakovačkom Kloštru. U siječnju je preuzeto dodatnih devet skretnica od proizvođača iz Turske te se uskoro očekuje njihova cjelovita ugradnja. Sredinom godine trebali bi pak biti završeni radovi na mostu Drava u Botovu. Završetak radova na cijeloj dionici očekuje se krajem 2025. godine.

I dok su prvi kilometri pruge od Križevaca prema Botovu pušteni u promet, zasad nije poznato kad će promet krenuti na dionici pruge od Dugog Sela do Križevaca. Ta dionica dugačka je 38 kilometara, a izgradnja novog kolosijeka započela je 2016., četiri godine prije izgradnje dionice od Križevaca prema granici s Mađarskom. Sad je sve izvjesnije da će pruga, koja je duža i počela se graditi četiri godine kasnije, biti puno ranije završena.

IZVOR

Poštovani,

današnjim potpisivanjem Il. aneksa KU HŽ Infrastrukture (dalje: KU) još jedan ciklus kolektivnih pregovora okončan je unapređenjem materijalnih prava radnika. Ovaj put kroz rast neoporezivih dodataka propisanih člancima 183. do 186. KU.

Jedan od ciljeva reprezentativnih sindikata u pregovorima za ovaj KU, pregovorima za I. aneks i u konačnici ovaj ll. aneks KU je dosezanje maksimalnih iznosa neoporezivih dodataka prije isteka postojećeg KU. Stoga smo ovim II. aneksom KU iznose neoporezivih dodataka iz članaka 183. do 186. KU izjednačili s novim maksimalnim iznosima definiranim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (stupile na snagu 1. siječnja 2024.) uvažavajući dosadašnju dinamiku rasta pojedinih neoporezivih dodataka.

II. aneks KU će nakon potpisivanja biti objavljen u službenom vjesniku HŽI , a do tada detalje možete saznati kod sindikalnih povjerenika reprezentativnih sindikata.

S poštovanjem.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

PRIOPĆENJE