Arhiva za kategoriju Obavijesti

HŽ infrastruktura objavila je videosnimku i nove fotografije koji prikazuju današanje stanje na trasi pruge.

“Snimka iz zraka prikazuje stanje radova na terenu početkom kolovoza ove godine na projektu “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica”.

Dionica je duga više od 42 kilometra, a završetak radova očekuje se do kraja 2025. godine”, ističu u HŽ infrastrukturi.

Velike kompozicije

Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU. Ukupna duljina dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom smanjit će se sa 43,2 km na 42,6 km, a vlakovi će pritom juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Značajno će se skratiti vrijeme putovanja vlakom od Koprivnice do Zagreba, za što će trebati otprilike 45 minuta. I ne samo to; novom će prugom moći prometovati najduže kompozicije koje je Hrvatska ikad vidjela.

U HŽ Infrastrukturi navode da će se na novoj pruzi omogućiti i prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 metara najveće dopuštene mase 25 tona po osovini, odnosno vlakova za prijevoz putnika duljine 400 metara.

Osim dvaju kolosijeka i nove elektronaponske mreže, bit će sagrađeno čak sedam novih mostova, od kojih je bio najzahtjevniji onaj čelični preko Drave. Most je već sagrađen, a u tijeku su završni radovi pa se uskoro očekuje prvi promet tom grdosijom dugom oko 340 metara.

Novi vijadukti

Osim dravskog, grade se i mostovi Glogovnica dužine 16 metara, Koprivnica 1 (14 metara), Dobrava (12), Koprivnica 2 (dužine 14 metara), Koprivnica 3 (14 metara) i most Gliboki sjeverno od Drnja dužine 27 metara.

Grade se četiri željeznička vijadukta i galerije, od kojih će dva biti prolazi za životinje: vijadukt Vojakovački Kloštar dužine 49 metara, vijadukt Carevdar od 632 metra, vijadukt Komari od 349 metara i galerija Velika Mučna dužine 170 metara.

Također, obnovit će temeljito ili sagraditi kolodvori Lepavina, Koprivnica i Novo Drnje te stajališta Majurec, Vojakovački Kloštar, Carevdar, Sokolovac, Mučna Reka i Peteranec. Nadvožnjaci i podvožnjaci pak riješit će križanja željezničke pruge s drugim prometnicama jer više neće biti u istoj razini.

To su: nadvožnjak Križevci (65 metara), nadvožnjak Vuk (121), podvožnjak Vojakovački Kloštar (15), nadvožnjak Lepavina 1 (54), nadvožnjak Lepavina 2 (880), nadvožnjak Sokolovac (77), podvožnjak Ivanečki (23), nadvožnjak Danica (41), nadvožnjak Novo Drnje (56) i nadvožnjak Šoderica (65 metara).

Obnova kolodvora

Potpuno je zatvoren željezničko-cestovni prijelaz na Čardi, na prometnici koja središte Koprivnice spaja s industrijskom zonom Danica. Ondje je sagrađen nadvožnjak Danica kao spoj Ulice Čarda s državnom cestom DC-20 prema industrijskoj zoni Danici i Đelekovcu.

Osim nadvožnjaka, na Čardi se trenutno dovršava i pješačko-biciklistički pothodnik Danica koji će prolaziti ispod postojeće pruge, odnosno sadašnjeg željezničko-cestovnog prijelaza. Spajat će Ulicu Čarda i državnu cestu prema Danici.

U sklopu velike rekonstrukcije kolodvora u Koprivnici, koji će postati važno europsko željezničko čvorište, sagrađen je novi pothodnik dužine 140 metara i širine četiri metra koji je već izbio na drugu stranu Zagrebačke ulice.

IZVOR

Do 19. rujna otvorena je javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš modernizacije i izgradnje željezničke pruge Zagreb – Rijeka na dionici od Karlovca do Oštarija. U Karlovačkoj županiji su odredili i datum javnog izlaganja, a to će biti 3. rujna u 16 sati u Velikoj vijećnici Grada Karlovca. 

Što će nam donijeti nova nizinska pruga od Zagreba do Rijeke u javnosti nije baš pretjerano poznato, a trenutno smo svjedoci samo radova na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca gdje se grade infrastrukturni objekti za buduću dvokolosiječnu prugu koja će nas povezati s glavnim gradom Hrvatske. San je mnogih da se iz Karlovca do Zagreba brzom  prugom stigne za pola sata te postoji mišljenje da bi takva veza mogla donijeti Karlovcu novi prosperitet ne samo u prometnoj povezanosti nego i ekonomskom smislu. 

No što će se točno graditi od Karlovca prema Ogulinu i kuda će voditi trasa nizinske pruge. HŽ Infrastruktura je još 2020. godine potpisala ugovor za izradu studijske dokumentacije za projekt modernizacije dionice željezničke pruge od Karlovca do Oštarija u sklopu kojeg su izrađeni studija izvodljivosti, analize troškova i koristi i studija o utjecaju zahvata na okoliš. 

Cilj projekta izrade studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju pruge Karlovac – Oštarije u dužini 40 km jest zadovoljenje tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske pruge za međunarodni prijevoz te povezivanje širega područja Karlovca i Oštarija na koridor RH2. To je, naveli su u HŽ-u, preduvjet je za izvođenje radova na toj pružnoj dionici, kojima će se osigurati veće brzine, skratiti vrijeme putovanja, povećati kapacitet pružne dionice, povećati razina sigurnosti željezničkog prometa i zadovoljiti uvjeti interoperabilnosti na cijelome Mediteranskom transeuropskom željezničkom koridoru, čiji je sastavni dio pružna dionica Karlovac – Oštarije.

– Trenutačno se na koridoru izvode najsloženiji i najzahtjevniji željeznički infrastrukturni projekti. Po završetku radova u sklopu projekata duž toga koridora bit će sagrađena pruga visoke učinkovitosti i zadovoljavajuće propusnosti za prijevoz tereta od luke Rijeka do jedinstvene transeuropske prometne mreže, a putnički će prijevoz biti usklađen s europskim standardima. Ciljevi modernizacije koridora jesu uspostavljanje visokokvalitetnoga željezničkog teretnog i putničkog prijevoza te kvalitetne veze luke Rijeka, grada Rijeke i riječkoga bazena s drugim dijelovima Republike Hrvatske i Europe kao i privlačenje novih prijevoznika na željezničku infrastrukturnu mrežu, što će u konačnici doprinijeti povećanju prihoda, naveli su u HŽ Infrastrukturi. 

Dužina nove dvokolosiječne pruge od Horvata (Zagreb) do Krasice (Rijeka) bit će ukupno 141 kilometar, no u planu je i gradnja jednokolosiječne priključne pruge na području Karlovca i Ogulina a u drugoj fazi i obilazna dvokolosiječna prugu oko Karlovca. 

Što će se točno graditi na karlovačkom području KAportal je pisao u travnju prošle godine, kad su nam iz HŽ Infrastrukture potvrdili da je do sada izrađenom studijskom dokumentacijom planirana rekonstrukcija postojećeg kolosijeka i dogradnja drugog kolosijeka na dionici Karlovac – Mostanje u duljini 3,1 km, izgradnja nove dvokolosiječne elektrificirane pruge na dionici Mostanje – Skradnik duljine 36 km i rekonstrukcija postojeće jednokolosiječne pruge na dionici Mostanje – Duga Resa u duljini 7,8 km. 

– Na navedenim dionicama planira se rekonstrukcija stajališta Karlovac Centar, izgradnja novog kolodvora Mrežnički Brest i stajališta Belaj te rekonstrukcija kolodvora Mrzlo Polje i Duga Resa. Ovaj projekt koji se cijelim svojim zahvatom nalazi na području Karlovačke županije, a koji je usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom županije, trenutačno je u postupku ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, navode u HŽ-u.

Do sada izrađenom studijskom dokumentacijom planirana je izgradnja nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani. Ukupna duljina nove pruge iznosi približno 72 km, od čega na područje Karlovačke županije otpada približno 27 km za koje je trasa usklađena sa prostorno-planskom dokumentacijom Karlovačke županije. 

– Projektom je planirano i spajanje novoplanirane pruge s postojećom prugom preko Josipdola do Ogulina te spajanje s postojećom prugom Oštarije – Knin – Split prema Kninu. Na dijelu pruge koja prema ovom projektu prolazi Karlovačkom županijom planira se izgradnja novih kolodvora Skradnik i Drežnica. Projekt je trenutačno u postupku ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, pojašnjavaju iz HŽ Infrastrukture. 

Za realizaciju cjelokupnog projekta nizinske pruge, uz dionice za koje su već ugovoreni radovi, potrebno je ukupno oko 2,7 milijardi eura. Provedbom svih projekata na trasi povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja putničkih vlakova do 160 km/h, teretnih do 120km/h i skratiti vrijeme putovanja te dodatno podići razina sigurnosti. 

IZVOR

Odlična suradnja državne i lokalne vlasti rezultirala je najvećim investicijskim ciklusom u povijesti bjelovarsko-bilogorskih željeznica, a riječ je o poslu vrijednom više od 60 milijuna eura.

Naime, ovih dana objelodanjeni su rezultati međunarodnog javnog natječaja pa je tako i poznato da će austrijska tvrtka Swietelsky, jedna od vodećih građevinskih tvrtki u Europi, obnavljati dvije najvažnije dionice za željeznički putnički prijevoz na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Riječ o dionici Bjelovar – Žabno te dionici Banova Jaruga – Daruvar.

Podsjetimo, natječaji su objavljeni u travnju ove godine, a procijenjena vrijednost radova bila je 60-ak milijuna eura. Prema pristiglim ponudama, izgleda da će obnova koštati malo više od procjena.

Dionica od Bjelovara do Sv- Ivana Žabno duga 18 kilometara procijenjena je na 13 milijuna eura bez PDV-a, a pristigle su dvije ponude. Konkurencija Swietelskom bila je druga austrijska tvrtka, također građevinski div Strabag čija je ponuda ipak bila manje konkurentna pa je Swietelsky dobio posao s cijenom od 12,6 milijuna eura bez PDV-a.

Kada je u pitanju krupniji zalogaj, a to je dionica Banova Jaruga – Daruvar duga 53,4 kilometra, konkurencija je bila malo žešća. Osim već spomenutog dvojca, javio se i španjolski Comsa te slovenski konzorcij na čelu s tvrtkom Kolektor Koling.

Iako su sve ponude bile veće od procijenjenih 47 milijuna eura, Swietelsky se i ovdje pokazao najpovoljnijim.

Njihova ponuda iznosila je 51,25 milijuna eura, a sve druge ponude bile su višeg iznosa.

Završetak obnove pruge od Bjelovara do Žabna očekuje se 2026. godine, a omogućit će brže putovanje do Zagreba. Radovi na daruvarskoj dionici trajat će 36 mjeseci.

„Ovo je rezultat suradnje Bjelovarsko-bilogorske županije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture koja je preduvjet za modernizaciju i bolju prometnu povezanost svih dijelova naše Bjelovarsko-bilogorske županije s ostatkom Hrvatske. Na ovaj način doprinosimo razvoju gospodarstva u našoj županiji i osiguravamo bolje uvijete za naše putnike”, istaknuo je župan Marko Marušić povodom otvaranja međunarodnog javnog natječaja.

IZVOR

POTPREDSJEDNIK vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gostovao je u Dnevniku HRT-a. Najavio je novosti koje bi trebale donijeti poboljšanja u cestovnom prometu, ali i obnovu flote nacionalnog zračnog prijevoznika. Što se tiče cestovnog prometa, Butković je rekao da neće biti moguće potpuno izbjeći velike gužve, posebno na vrhuncu turističke sezone, ali, kazao je, razmišlja se o trećem traku autocesta na najopterećenijim dionicama.

Treći trak autoceste na najopterećenijim dionicama

“Pripremamo treću traku prema Karlovcu, odnosno Bosiljevu i treću traku na Zagrebačkoj obilaznici. To su dva projekta u visokoj fazi spremnosti kada govorimo o prometnoj dokumentaciji. Kroz godinu, možda godinu i pol trebali bismo imati spremnu dokumentaciju s građevinskim dozvolama i ići u realizaciju tih projekata, jer pokazalo se da se najveći dio gužvi stvara u dijelu autoceste do Karlovca, odnosno do Bosiljeva, poglavito kada je vrhunac turističke sezone”, rekao je Butković.  

Pomoći će i novi sustav naplate cestarina, koji, napomenuo je, kasni zbog zastoja tijekom COVID krize i pada prihoda u Hrvatskim autocestama. Kazao je da će 3000 vozila u jednom satu na ulazu ili izlazu s autoceste moći proći, što je po njegovom mišljenju veliki napredak.  

Novi sustav naplate cestarina 2026. godine

“Hrvatske autoceste (HAC) osigurale su iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti sredstva u iznosu od 100 milijuna eura. Ovih se dana treba potpisati ugovor za taj projekt i 2026. godine bismo imali novi sustav naplate”, najavio je Butković.

Kada je riječ o projektima u cestogradnji, spomenuo je novu cijev tunela Učka. 

Druga cijev tunela Učka, autocesta prema Sisku i probijanje tunela Kozjak

“Ove godine ćemo imati otvorenje druge cijevi tunela Učka u rujnu mjesecu, s autocestom prema Sisku koja će isto biti gotova. A kada govorimo o Istarskom ipsilonu, radovi 10 km do Matulja se već su u tijeku, tako da će u cijelosti Istarski ipsilon biti gotov 2026. godine”, rekao je.

Dodao je da se kreće s probijanjem tunela Kozjak te da bi upravo to dovelo do smanjenja gužvi oko Splita.

Željeznica je došla na red

Na pitanje o negativnom mišljenju javnosti o stanju željezničkog prometa i kritikama zbog sporosti vlakova, Butković je rekao da se nije moglo u isto vrijeme i graditi i autoceste i željeznicu, ni zračne luke koje su napravljene, ali da je došlo vrijeme i za željeznicu.

“Željeznica je sada došla na red i mi smo sada trenutno na preko milijardu i pol eura ulaganja u željezničku infrastrukturu, što iz europskih fondova, što iz zajma Europske investicijske banke. Mi smo 900 milijuna eura kao država podigli kredit za financiranje i obnovu lokalnih i regionalnih pruga na oko 500 kilometara. Ti radovi se već izvode. Mi imamo neke dionice koje smo završili”, rekao je. 

“Puno je stvari već obnovljeno”

Spomenuo je pruge Zaprešić – Zabok, Vinkovci – Vukovar, obnovu pruga Savski Marof – Zagreb, pa do Siska. 

“Puno stvari je već obnovljeno, ali evo sad ćemo završiti Krapina – Zabok. Pruga Knin – Zadar ide u raspis. Neke su i problematične, poput dionice Dugo Selo – Križevci, ima kašnjenja”, kazao je Butković o obnovi pruga.  

“Provedba tih velikih projekata nama je jedan od najvećih izazova trećeg mandata vlade. Dugo Selo – Križevci se dugo radi, ali došli smo sada na situaciju da će sljedeće godine, očekujem, i ta dionica i nastavak do mađarske granice u cijelosti sve bude izgrađeno”, rekao je.  Butković smatra da najavljene uštede u proračunu neće omesti neke od tih projekata. 

“Morat ćemo naravno prilagoditi dinamiku realizacije bitnih objekata financijskim mogućnostima. Puno toga se financira iz europskih sredstava. Kad govorimo o brzim cestama, tu ćemo morati koristiti nacionalna sredstva, jer europski fondovi ne žele više financirati brze ceste i ceste. Tu se stvari uglavnom koncentriraju na željeznicu, ali napravili smo dinamiku koja je prihvatljiva i projekcijama proračuna za sljedeće godine, tako da neće doći ni do kakvog zastoja”, poručio je. 

“Imamo još dosta toga za napraviti”

Iz europskih fondova sljedećih će godina najviše sredstava ići u željeznicu. 

“Ta ulaganja će sljedećih deset godina biti preko četiri milijarde eura. Naravno, tu ćemo koristiti i zajmove, kao što sam rekao, jedan je s Europskom investicijskom bankom. Što se tiče cesta, tu su sve brze ceste oko Splita, tu je spoj Požege na autocestu, obilaznica Vukovara, završetak brze ceste do Virovitice, Koprivnice i da ih sve ne nabrajam. Imamo još dosta toga za napraviti”, kazao je Butković. 

Dodao je da je autocestovna infrastrukturu uglavnom već izgrađena. 

“Koridor 5C bit će gotov početkom sljedeće godine, tako da s autocestovnom infrastrukturom smo uglavnom, kada izuzmem Jadransko-Jonski koridor, Križišće – Žuta Lova dionicu odnosno Ploče-Dubrovnik, u tom dijelu”, kazao je.

“Pelješki most ispunio je sva očekivanja”

Spomenuvši da je 26. srpnja bilo točno dvije godine otkako je Pelješki most pušten u promet, Butković je iznio podatak da će za koji dan biti zabilježen prolazak pet milijuna vozila.

“Osim toga što smo spojili svoj teritorij, to je jedan simbol Pelješkog mosta, međutim, on je otvorio perspektivu Korčule, Dubrovnika. Nama jedan trajekt nije dovoljno od Orebića do Dominča, morali smo uvesti drugi trajekt. U tom smislu, mislim da su rezultati izgradnje Pelješkog mosta veliki”, istaknuo je.  

Obnova flote Croatia Airlinesa

“Croatia Airlines provodi jedan od najvećih i najsnažnijih projekata od svog osnutka, to je nabavka 15 novih Airbuseva. Od toga je 13 Airbusova 220-300, a dva su Airbus 220-100. Ovih 13 će biti sa 149 sjedala, druga dva sa 127 sjedala”, kazao je Butković i najavio dolazak prvog novog Airbusa nacionalnog prijevoznika. 

“Prvi  dolazi sutra, imenom Zagreb, tako da imat ćemo svečanost”, rekao je. “Mislim da je to velika stvar da do kraja 2026. godine tih novih 15 zrakoplova dođe u flotu Croatia Airlinesa, koja će time zapravo smanjiti troškove i bolje funkcionirati, dati jednu dodatnu dimenziju udobnosti i sigurnosti putnicima.”

“Croatia Airlines”

Istaknuo je da je Croatia Airlines brend Hrvatske. U ovom se trenutku traži za nju strateški partner, međutim, kazao je Butković, to će se pitanje otvoriti kad tad. 

“Mi imamo određenih ideja, ja sam prije nekoliko dana o tome nešto i govorio. Vidjet ćemo tu da li spajati zračne luke s Croatia Airlinesom, ići u privatizaciju i pronalasku strateškog partnera. Za sada je to još uvijek nije aktualno, ali vjerujem da će brzo doći”, poručio je na kraju.

IZVOR

Najvredniji natječaj u povijesti HŽ Infrastrukture, onaj za projektiranje i izgradnju željezničkog mobilnog komunikacijskog sustava konačno je, nakon nekoliko produženja rokova, jučer okončan javnim otvaranjem ponuda.

Na natječaj je pristigla jedna ponuda i to ona hrvatsko-austrijskog konzorcija nositelja Končara te Dalekovoda i austrijskog Kontrona. Ono što je još poznato jest cijena koju su ponudili, a radi se o gotovo pola milijarde eura, točnije 493.319.795,71 eura, dok je, podsjetimo, javnom nabavom bila procijenjena vrijednost posla gotovo 450 milijuna eura.

Odmah po otvaranju ponude Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, kazao je kako je ‘zadovoljan postupkom javne nabave i pristiglom ponudom” koju sada, pojasnio je, treba provjeriti, zadovoljava li uvjete, te zatražiti suglasnost s obzirom na financiranje jer je ponuda viša od procijenjene, potom odobriti i posljedično potpisati ugovor.

Taj proces, kazao je, mogao bi biti okončan do jeseni. Konzorcij Končar – Dalekovod – Kontron, trebao bi odraditi ogroman posao, točnije modernizirati potpuno zastarjeli, analogni sustav (RD), izgrađen u 80-ima, konačno zamijeniti modernijom varijantom koja se koristi na europskim željeznicama.

Sedmogodišnja transformacija trebala bi proći kroz tri faze, a to su izrada projekta odnosno tehničke dokumentacije izgradnje, izgradnju Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet te treća faza migracije s GSM-R mreže u FRMCS”, objavljeno je na stranicama HŽ infrastrukture uoči pokretanja natječaja.

No da bi sve proteklo prema planu HŽ-a i resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, valja pričekati pregled dokumentacije koja će sada na provjeru, dok žalbi u ovoj fazi finalizacije posla, nema. Oko ove javne nabave, postojala su nesuglasja i lobiranja, kao i špekulacije o pogodovanjima.

Novo ili novije
A bit priče odnosio se na odabir tehnologije koja će se ugraditi. Jedna stana zagovarala je da se postojeći sustav, koji je debelo zastario, zamijeni najmodernijim sustavom u dolasku tzv FRMCS-om, dok su drugi zagovorali postepeni put koji je i dobio zeleno svjetlo, točnije najprije ugradnju GSM-R-a, pa potom FRMCS-a.

Ili slikovito pojašnjeno, jedni su bili za to da iskoračimo s prve na treću stepenicu, dok je odabrano da se ide stepenica po stepenica. Argument poraženih bio je da je EU već odlučila prijeći, istina s druge na treću stepenicu i uvelike je testira, dok pobjednička opcija tvrdi, da ni EU neće, bar ne do 2035 biti spremna da svu europsku željezničku komunikaciju prebaci na treću, željenu stepenicu. Naime, činjenica jest i da se testira FRMCS, ali i da propisanih standarda još nema, kao i da se rok za njihovo donošenje neprestano odgađa.

Ili kako su nam svojedobno, kazali iz HŽ infrastrukture. “GSM-R (Global System for Mobile Communications – Railway) sustav trenutačno je jedini standard za komunikaciju u željezničkom prometu koji se može nabaviti, te su svi upravitelji željezničke infrastrukture u EU opremljeni GSM-R sustavima za koji je podrška proizvođača zajamčena najmanje do 2035”.

GSM-R, koji će Hrvatska početi graditi, bude li ovaj natječaj uspješno okončan ugovorom, otići će jednom u povijest, a potom će ga zamijeniti FRMCS, no zbog dosadašnjih kašnjenja u procesima standardizacije te najmodernije tehnologije, odlučeno je da je postepeni put sigurniji.

“Kako bismo unaprijedili sigurnost i brzinu prometa željezničke mreže, HŽ Infrastruktura nabavlja jedini sustav koji je trenutačno moguće nabaviti a u jedinstvenom postupku i za unaprijed utvrđenu cijenu ugovorit ćemo njegovo unaprjeđenje na budući FRMCS sustav” stav je HŽ-a, koji nam je jučer ponovio i Ivan Kršić, predsjednik uprave.

Iz HŽ-a, napominju kako je oko 90 posto komponenti i radova koji se nabavljaju ovim postupkom javne nabave kompatibilno između trenutačno mogućeg GSM-R i budućeg FRMCS sustava”, što su dodatni argumenti koji su prevagnuli da se radna skupina nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i projektni tim HŽ Infrastrukture, opredijeli za postepenu opciju koja je sada u ‘finišu’.

S obzirom na odabrani put, nije ni postojala mogućnost da bude pregršt ponuda jer postoje tek tri tvrtke u svijetu koje mogu osigurati GSM-R. Dvije europske, jedna koja je sastavnica konzorcija, austrijski Kontron, te Nokia, koja se nije javila na natječaj, te kineski Huawei, koji bi se, jamačno, suočio s nizom prepreka pri odobravanju posla u komunikacijskom biznisu.

Ministar financija na potezu
Osim što se sada mora još je pregledati dokumentaciju, ne bi li se pristigla ponuda i prihvatila, kao i dobiti suglasnos o financiranju Kako tvrde pouzdani izvori, premda je predviđeno da ovaj projekt bude djelomično financiran EU fondovima, čini se, da bi taj dio mogao otpasti, stoga preostaje kreditno zaduženje te novac iz proračuna odnosno odobrenje Ministarstva financija. Bude li dato zeleno svijetlo, projekt transformacije pretpovijesne komunikacijske veze na željeznicama, modernijim, a potom i najmodernijim sustavom mogao bi krenuti u realizaciju.

Kako nam je kazao Ivan Kršić, koji je na čelu HŽ Infrastrukture od 2016, puno se ulaže, puno se gradi, a kada bi još bilo moguće uskladiti pojedine zakonske okvire i lokalne propise koji usporavaju procese, HŽ bi imao priliku za bržu transformaciju. Ovaj natječaj koji je nadomak finalizacije posla, jedan je korak ka modernijoj željeznici u RH.

IZVOR