Arhiva za kategoriju Obavijesti

Za razvoj svakog posla ključni su radnici kojih na našem tržištu kronično manjka, posebno u Hrvatskim željeznicama (HŽ). Zainteresiranih nema, natječaji za posao konstantno propadaju, pa su se u HŽ-u odlučili na nesvakidašnji potez. Za gotovo stotinu ljudi spremni su platiti školovanje, smještaj i prijevoz kako bi ih prekvalificirali za rad na pruzi. Nedostaje prometnika, skretničara, strojovođa, kao i ljudi koji se bave inženjerskim poslom.

Dok se u cestovnome prometu problemi velikog nedostatka radnika mogu riješiti zapošljavanjem stranaca, na željeznici to nije slučaj. Prosječan radnik na željeznici ima 50 godina i 29 godina radnog staža, a samo do kraja ove godine u mirovinu ih odlazi 120.

O nedostatku radnika na željeznici RTL-ov reporter Marko Šiklić razgovarao je s voditeljem Odjela za razvoj ljudskih potencijala u HŽ Infrastrukturi Ivicom Jurićem.

Borba za svakog radnika

Vi ste u potrazi za radnicima na području cijele Hrvatske jer je stanje alarmantno?
“Sve je točno što ste rekli. HŽ Infrastruktura, kao i drugi prijevoznici, imaju nedostatak radnika. Kod nas je to najviše izraženo u segmentu osnovnih djelatnosti. Više-manje to su tehničke djelatnosti na razini srednje stručne spreme. To su naši izvršni radnici, koji neposredno sudjeluju u odvijanju željezničkog prometa, prvenstveno prometna struka gdje je izražen željeznički smjer, građevinska i elektrotehnička struka.

Da bismo doskočili tom problemu, krenuli smo s projektom kojim osobe iz građanstva pokušavamo prekvalificirati u nama deficitarna željeznička zanimanja. Imamo i natječaj koji je objavljen i bilo bi dobro da svi koji imaju interes i afinitet prema željeznici, da se jave za te struke. S 13 škola u Hrvatskoj smo dogovorili taj postupak, a HŽ Infrastruktura će platiti kompletne troškove prekvalifikacije.”

Tražite ukupno 75 ljudi do 45 godina starosti i plaćate im apsolutno sve.
“Tako je, dakle ne samo troškove prekvalifikacije nego i one druge prateće troškove, kao što su troškovi smještaja i prijevoza. Natječaj je objavljen i na našim stranicama, na društvenim mrežama, čak i na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Javite se, proći ćete postupak selekcije i tko bude odabran, dobro nam došao. Unutra ste u sustavu, proći ćete osposobljavanje, a kasnije uz iskusne mentore postat ćete samostalni radnici.”

Zašto ovaj posao ne mogu raditi stranci?
“Zato što sva komunikacija se odvija na hrvatskom jeziku. Samo zbog te razine znanja jezika. Može se to s vremenom promijeniti pa stranci usvoje znanja, ali trenutno se mogu javiti samo hrvatski građani.”

IZVOR

Oko 16 kilometara drugog kolosijeka nove pruge pušteno je u promet na dionici između Križevaca i granice s Mađarskom.

Riječ je o rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka pruge Križevci-Koprivnica-državna granica, dionici dugoj 42 kilometra.

Kako ističu u HŽ Infrastrukturi, trenutačno su dovršene dvije trećine svih radova na pruzi, a krajnji rok za dovršetak je kraj iduće 2025. godine. Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU.

Most na Dravi

Ukupna duljina dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom smanjit će se sa 43,2 km na 42,6 km, navode u HŽ Infrastrukturi. Vlakovi će pritom juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Značajno će se, primjerice, skratiti vrijeme putovanja vlakom od Koprivnice do Zagreba, za što će trebati otprilike 45 minuta. I ne samo to; novom će prugom moći prometovati najduže kompozicije koje je Hrvatska ikad vidjela.

U HŽ Infrastrukturi navode da će se na novoj pruzi omogućiti i prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 metara najveće dopuštene mase 25 tona po osovini, odnosno vlakova za prijevoz putnika duljine 400 metara.

Osim dvaju kolosijeka i nove elektronaponske mreže, bit će sagrađeno čak sedam novih mostova, od kojih je bio najzahtjevniji onaj čelični preko Drave. Most je već sagrađen, a u tijeku su završni radovi pa se uskoro očekuje prvi promet tom grdosijom dugom oko 340 metara.

Vijadukti i galerije

Osim dravskog, gradit će se i mostovi Glogovnica dužine 16 metara, Koprivnica 1 (14 metara), Dobrava (12), Koprivnica 2 (dužine 14 metara), Koprivnica 3 (14 metara) i most Gliboki sjeverno od Drnja dužine 27 metara.

Gradit će se četiri željeznička vijadukta i galerije, od kojih će dva biti prolazi za životinje: vijadukt Vojakovački Kloštar dužine 49 metara, vijadukt Carevdar od 632 metra, vijadukt Komari od 349 metara i galerija Velika Mučna dužine 170 metara.

Također, obnovit će temeljito ili sagraditi kolodvori Lepavina, Koprivnica i Novo Drnje te stajališta Majurec, Vojakovački Kloštar, Carevdar, Sokolovac, Mučna Reka i Peteranec. Nadvožnjaci i podvožnjaci pak riješit će križanja željezničke pruge s drugim prometnicama jer više neće biti u istoj razini.

To su: nadvožnjak Križevci (65 metara), nadvožnjak Vuk (121), podvožnjak Vojakovački Kloštar (15), nadvožnjak Lepavina 1 (54), nadvožnjak Lepavina 2 (880), nadvožnjak Sokolovac (77), podvožnjak Ivanečki (23), nadvožnjak Danica (41), nadvožnjak Novo Drnje (56) i nadvožnjak Šoderica (65 metara).

Važno čvorište

Potpuno je zatvoren željezničko-cestovni prijelaz na Čardi, na prometnici koja središte Koprivnice spaja s industrijskom zonom Danica. Ondje je sagrađen nadvožnjak Danica kao spoj Ulice Čarda s državnom cestom DC-20 prema industrijskoj zoni Danici i Đelekovcu.

Osim nadvožnjaka, na Čardi se trenutno dovršava i pješačko-biciklistički pothodnik Danica koji će prolaziti ispod postojeće pruge, odnosno sadašnjeg željezničko-cestovnog prijelaza. Spajat će Ulicu Čarda i državnu cestu prema Danici.

U sklopu velike rekonstrukcije kolodvora u Koprivnici koji će postati važno europsko željezničko čvorište, sagrađen je novi pothodnik dužine 140 metara i širine četiri metra koji je već izbio na drugu stranu Zagrebačke ulice. Kolodvor će se potpuno rekonstruirati.

IZVOR

Vožnja vlakovima koji ne kasne, ne čekaju u zaseocima kako bi propustili “teretnjake” i brzo stižu na odredišta želja je brojnih putnika koji još uvijek biraju ovaj način prijevoza a takvih je, barem na relaciji Karlovac  – Zagreb priličan broj.

Vožnja koja traje više od sat vremena na relaciji od svega pedesetak kilometara zna biti i frustrirajuća, a zbog radova u tijeku promet se po prethodnoj najavi na dijelovima trase odvija i autobusima. Svi sadašnji a i budući putnici jedva čekaju da se izgradi dugoočekivani drugi kolosijek pruge, te na put s novim vlakovima do Zagreba i natrag ne potroše više od pola sata. U HŽ Infrastrukturi, koja je investitor ogromnog projekta revitalizacije hrvatskih željeznica potpomognutoj europskim novcem provjerili smo kako napreduju radovi. 

Jedanaest etapa

Kako su nam rekli, radovi na projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka (RH2)“ izvode se na osam od ukupno jedanaest etapa. Radi se na elektrovučnome postrojenju Mrzlo Polje, nadvožnjacima Pavučnjak, Zdenčina, Cvetković i Domagović kao i na podvožnjacima Lazina i Ribnjak te na lokaciji nerazvrstane ceste Orlovac – Ilovac.

Podsjetimo, projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac odnosi se na prugu dužine 44 kilometra, od kojih 15 prolazi područjem Karlovačke županije.

Kolodvor i stajalište

– Radovi su završeni na nadvožnjaku Pavučnjak i svodnoj cesti Orlovac – Ilovac te se njihovo puštanje u promet očekuje do kraja srpnja. Ove godine planira se završetak radova, tehnički pregledi, ishođenje uporabne dozvole i puštanje u funkciju na etapama elektrovučno postrojenje Mrzlo Polje, podvožnjak Lazina i podvožnjak Ribnjak, dok se na ostalim etapama nastavljaju radovi, kažu nam u HŽ-u na naš upit.

Osim pruge, trebat će obnoviti i karlovački željeznički kolodvor, ali i puno, puno mlađe željezničko stajalište u Novom centru. Planirana je i rekonstrukcija postojećeg i dogradnja drugog kolosijeka na dionici Karlovac – Mostanje u duljini 3,1 km, izgradnja nove dvokolosječne elektrificirane pruge na dionici Mostanje – Skradnik duljine 36 km i rekonstrukcija postojeće jednokolosječne pruge na dionici Mostanje – Duga Resa u duljini 7,8 km.

IZVOR

Odluka o davanju prethodne suglasnosti društvu HŽ Infrastruktura d.o.o., za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, radi financiranja projekata iz CEF programa s ciljem održavanja dinamike ispunjenja financijskih obveza prema izvođačima, a vezano za dinamiku priljeva EU sredstava

Odluka o davanju državnog jamstva u korist Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, za kreditno zaduženje društva HŽ Infrastruktura d.o.o., radi financiranja projekata iz CEF programa s ciljem održavanja dinamike ispunjenja financijskih obveza prema izvođačima, a vezano za dinamiku priljeva EU sredstava

HŽ Infrastruktura odabrao je izvođača koji će raditi na obnovi dionice željezničke pruge Zadar-Knin. Tvrtka registrirana u Zagrebu, Swietelsky d.o.o., podružnica austrijske kuće koja se specijalizirala za provođenje projekata prometne infrastrukture, pobijedila je međunarodnu konkurenciju na natječaju. Naime, njihova je ponuda izabrana kao najpovoljnija, a vrijednost ugovora koji će sklopiti s HŽ-om iznosi 68,7 milijuna bez PDV-a, odnosno 87,1 milijuna eura s PDV-om.

Osim ponude Swietelsky, na natječaj je pristiglo još pet ponuda. Natjecale su se još tri turske tvrtke Cengiz Insaat Sanayi, Doğuş i Yapł Merkezi inșaat ve Sanayi A.ș. koji je ponudu predao s tvrtkom iz Cavtata, španjolska Comska i kineski China Civil Engineering Construction Corporation. Njihove ponude bile su također niže od procijenjene vrijednosti od 90 milijuna eura bez PDV-a, a najvišu je dala tvrtka Doğuş grupe, Zadranima najpoznatije kao investitor Hotela Maraska, koja je tražila 89,8 milijuna eura bez PDV-a.

Obnova pruge duge 95 kilometara financirat će se zajmom Europske investicijske banke. Radovi bi trebali trajati četiri godine, a uključuju obnovu 22 tunela, radove na željezničkim prijelazima te izmještanje na pojedinim dionicama. Završetkom rekonstrukcije pruge, luka Gaženica napokon bi se trebala staviti u punu funkciju, jer bi brodski teret mogao željeznicom dalje biti transportiran po Hrvatskoj i Europi.

Radi se tek o prvoj fazi projekta, nakon koje je najavljivana obnova zgrada željezničkih kolodvora na toj trasi, među kojima je i onaj u Zadru, a zatim i ambiciozniji zahvati poput povezivanja Gaženice prugom do središta grada i zračne luke.

IZVOR