Arhiva za kategoriju Obavijesti

Kolika je važnost željezničkog prometa za povećanje konkurentnosti RH i kvalitetu života svakog od nas pojedinačno? Što nam donosi izmjena uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), kojom je Hrvatska, uz postojeća dva (mediteranski koridor i koridor Rajna-Dunav), prepoznata u dva nova europska koridora (Baltičko more – Jadransko more, Zapadni Balkan – Istočni Mediteran)? Zbog svega navedenog ove će godine središnja tema događaja biti “Željeznice”, ključni aspekt u razvoju održive i efikasne prometne infrastrukture koja povezuje naše gradove, regije, pa i cijelu Europu. O svemu tome bit će riječi na 8. Danima otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera Zagreb, koji će početi u petak, 20. rujna, u 12 sati u Berislavićevoj 6 u Zagrebu. 

Željeznica, kao jedan od najstarijih i najvažnijih oblika prijevoza, doživljava značajne promjene i inovacije. U vremenu u kojem se suočavamo s izazovima urbanizacije, zagađenjem te potrebom za bržim i sigurnijim transportnim rješenjima, modernizacija željezničkog sustava postaje imperativ. 

Događaj će uključivati četiri izuzetna predavanja, koja će održati vrhunski stručnjaci iz područja željeznica, koji će podijeliti svoje znanje, iskustva i vizije. Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., predsjednik DGIZ-a, predsjednik HIS-a, obratit će se okupljenima u pozdravnom govoru, a predavanje će održati Tomislav Mihotić, dip. ing. građ., državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zračni prometu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dipl. ing. građ., rektor Sveučilišta u Zagrebu, Marko Car, dipl. ing. prom., umirovljeni član uprave HŽ Infrastrukture, Danijel Bicak, mag. ing. aedif., voditelj projekta HŽ Infrastrukture. 
– Željeznice su naša nedovršena priča. Puno smo investirali u autoceste, a premalo gledali što se događa sa željeznicama. Otvoren je  fond europskog novca za financiranje željeznica, natječaji, izvođenje, ali to nije dovoljno prepoznato u razvojnim planovima mnogih županija, gradova i općina  – govori nam Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., predsjednik DGIZ-a, i napominje da kao stručnjaci žele pokazati kako željeznice mogu pridonijeti u životu Hrvatske, ali i kako mogu pridonijeti životu svakog od nas. Dolazi do velikih globalnih i lokalnih pomaka. Za budućnost Hrvatske, ističe, jedna od najznačajnijih nezavršenih vizija je izgradnja Jadransko-jonskog koridora, a tu se  misli i na povezanost željeznicom, na plovne i zračne putove, autoceste.

To otvara nove prilike za ulaganja u pomorsku, željezničku, cestovnu, zračnu i riječnu infrastrukturu. Hoćemo li prespavati zimski san ili znati iskoristiti pruženu nam priliku? Željeznička infrastruktura tu je iznimno važan čimbenik, pa nam  je želja upozoriti na projekte koji su već u realizaciji, kao i na one koji su u planu.
– Mi smo još prije na našim skupovima govorili da bi saživljavanje Jadransko-jonskoga koridora od Splita napravilo Barcelonu Jadrana – govori Jurčec. Željeznica je premalo korištena  u lokalnom prometu.

– Željeznice povećavaju radni radijus, a, primjerice, u Münchenu je radni radijus 150 km. Možete zamisliti koliko bi to kod nas pridonijelo razvoju svega. Ljudi bi mogli živjeti u Krapini ili Varaždinu i bez problema dolaziti na posao u Zagreb. S dobrom željezničkom infrastrukturom nemate provincije. Tako bi se oslabio pritisak na izgradnju u užem centru Zagreba i stvorile bi se prilike za prihvatljive modele priuštivog stanovanja – objašnjava Jurčec. 
Ulaganja su počela, Europa je otvorena. U tijeku je gradnja mnogih koridora  (Dugo Selo – Križevci – Koprivnica), u planu je nizinska pruga Zagreb – Rijeka… 
– Sve su to gotovi projekti, a problem je dinamika kojom se oni realiziraju. S obzirom na to da je novac osiguran, ta dinamika nije zadovoljavajuća. Mi kao društvo razlog za sporost vidimo u Zakonu o javnoj nabavi. Druga je stvar zakon o javnoj nabavi jer cijela procedura predugo traje. To su strateški projekti i moraju biti od interesa za državu, a velike su zapreke i u sporosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. 
U okviru 8. Dana otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera Zagreb u subotu, 21. rujna, posjetitelji i inženjeri vlakom će posjetiti Ljubljanu. 
– To je putovanje od dva i pol sata, a automobilom vam treba sat i 20 minuta do Ljubljane. To nam sve govori o stanju naših željeznica – objasnio je Jurčec i pozvao sve da im se pridruže na 8. Danima otvorenih vrata. 

Dani otvorenih vrata tradicionalno okupljaju stručnjake, inženjere, studente i širu javnost te pružaju platformu za razmjenu znanja i iskustava u području građevinarstva. 

IZVOR

Pruga L204, koja povezuje Banovu Jarugu i Daruvar, uskoro će biti obnovljena kako bi se povećala sigurnost i omogućila brža putovanja. Dionica od Banove Jaruge do Daruvara dugo je u nezadovoljavajućem stanju, a zadnji remont je obavljen u razdoblju između 1976. i 2013. godine.

Radove na obnovi 53,4 kilometra pruge, u vrijednosti od 51,2 milijuna eura bez PDV-a izvodit će austrijska tvrtka Swietelsky, jedna od vodećih građevinskih kompanija u sektoru infrastrukturnih radova. Zbog lošeg stanja tračnica, drvenih i betonskih pragova te zablaćenja zastorne prizme, nužno je izvršiti temeljitu obnovu. Radovi će uključivati zamjenu dotrajale kolosiječne opreme, ugradnju novih tračnica i pragova te poboljšanje odvodnje na pružnim dijelovima. Poseban naglasak stavit će se na sanaciju mostova i propusta duž pruge. Sve zajedno, rok za izvođenje radova iznosi 36 mjeseci.

Po završetku radova, dopuštena brzina vlaka bit će povećana na 80 km/h, čime će se skratiti vrijeme putovanja. Tijekom radova bit će korišten novi zastorni materijal, a posebna pažnja posvetit će se i željezničko-cestovnim prijelazima, gdje će se ugraditi nova sintetička popođenja i poboljšati sigurnost.

Ova obnova, koja obuhvaća radove na gornjem i donjem ustroju, uključivat će krčenje pružnog pojasa, sanaciju mostova i propusta, te ugradnju nove željezničke opreme.

„Ovo je rezultat suradnje Bjelovarsko-bilogorske županije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture koja je preduvjet za modernizaciju i bolju prometnu povezanost svih dijelova naše Bjelovarsko-bilogorske županije s ostatkom Hrvatske. Na ovaj način doprinosimo razvoju gospodarstva u našoj županiji i osiguravamo bolje uvijete za naše putnike”, istaknuo je župan Marko Marušić povodom otvaranja međunarodnog javnog natječaja.

IZVOR

U Velikoj vijećnici Grada Karlovca prošlog je tjedna održano javno izlaganje o Studiji o utjecaju na okoliš modernizacije i izgradnje željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica: Karlovac – Oštarije. Nositelj zahvata je HŽ Infrastruktura, a izrađivači studije su Dvokut – Ecro i Ekonerg iz Zagreba. Ovaj projekt bi se nadovezao na projekt izgradnje drugog kolosijeka pruge Karlovac – Hrvatski Leskovac koji je upravo u gradnji. O tome je KAportal već pisao o projektu modernizacije željeznice na karlovačkom području, a više o tome i budućoj nizinskoj pruzi možete pročitati ovdje…

Projektom bi se omogućila izgradnja dvokolosiječne pruge i bolja prometna povezanost lučkog prometa s paneuropskim koridorima – cestovnim i željezničkim, modernizaciju regionalnog i prigradskog željezničkog putničkog prometa, teretnog prometa, posebice međunarodnog.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,3 milijuna eura. Predstavnici nositelja zahvata i izrađivača upoznali su javnost s detaljima projekta, zakonskom procedurom i usklađenosti s prostorno planskim dokumentima. Također, predstavljena je analiza stanja okoliša i utjecaja zahvata na isti. Javnoj raspravi odazvali su se brojni građani kao i predstavnici struke.

Javni uvid u studiju omogućen je do 19. rujna, u prostorijama gradova Karlovca, Duge Rese i Ogulina te općina Barilović, Generalski Stol, Josipdol i Tounj, a studija je objavljena i na poveznici.

IZVOR

Na pružnom prometnom pravcu veliku rekonstrukciju pruge koja povezuje Čakovec, Varaždin, Ludbreg, Koprivnicu i Kloštar Veliki radove će izvoditi austrijska kompanija Swietelsky. Pravac je još poznat i kao pružna ‘Podravska magistrala‘, te je od velikog značaja za sjever zemlje.

Pruga bi kroz naredne 3 godine trebala biti u potpunosti obnovljena, a prema najavama značit će pravi preporod za željeznički promet u Hrvatskoj. Naime, vlakovi bi ovdje trebali prometovati brzinom od 100 km/h.

– Na obje dionice izvodit će se kompletna sanacija gornjeg i donjeg ustroja pruge, obnova uređenih površina za putnike i zamjena popođenja na željezničko-cestovnim prijelazima – naveli su u HŽ Infrastrukturi za podravski.hr.

Obnova pruge od velike je važnosti za stanovnike Čakovca, Varaždina, Ludbrega. Jednom kada projekt bude završen oni će preko Koprivnice do Zagreba moći doći za manje od jednoga sata.  Treba spomenuti kako je za ovu dionicu u planu i nabavka i električnog vlaka koji bi do Koprivnice vozio na baterije, a od Koprivnice do Zagreba na struju uz pomoć patnografa.

Obnova pruge dio je nedavno najavljenog velikog investicijskog ciklusa na pružnoj infrastrukturi mimo strateških dionica koje se uklapaju u europske prometne pravce. Tu se govori o približno 900 milijuna eura koje će zadužiti Hrvatske željeznice.

urci toliko grade u regiji da važnu proizvodnju montažnih konstrukcija sele kod susjeda, doznajte ovdje detalje.

LINK

Odabran je izvođač radova vrijednih 170.000.000 eura, a radi se o projektu u sklopu velikog investicijskog ciklusa u Hrvatskim željeznicama koji se tiče pruga gdje radovi nisu financirani EU projektima. Veliki dio ovih radova bit će realiziran na području Podravine, a posao je dobila austrijska kompanija SWIETELSKY d.o.o. Radi se o obnovi pruga od Čakovca do Kloštra Podravskog. Dakle, pravac Čakovec – Varaždin – Ludbreg – Koprivnica – Kloštar.

Pruga bi u sljedećih dvije ili tri godine trebala biti u potpunosti obnovljena i vlakovi bi na njoj trebali prometovati brzinom od 100 km/h. Ipak, u nekim prijašnjim najavama govorilo se o elektrifikaciji pruge, ali ona za sad još nije u planu. Da su radovi na spomenutoj pruzi u bliskoj budućnosti zaista planirani potvrdili su nam i iz HŽ Infrastrukture, a obnova će biti kompletna.

– Na obje dionice izvodit će se kompletna sanacija gornjeg i donjeg ustroja pruge, obnova uređenih površina za putnike i zamjena popođenja na željezničko-cestovnim prijelazima – naveli su u HŽ Infrastrukturi.

Također, obnovit će se i sigurnosno-komunikacijska oprema. Radi se o pruzi koja je posljednjih godina bila česta tema u javnom prostoru, ali isključivo u negativnom kontekstu. Na toj su se dionici često događali naleti vlaka na automobile zbog pružnih prijelaza koji nisu bili omeđeni polubranicima. Taj je problem riješen, ali ostala je stara pružna infrastruktura koja vlakovima ne dopušta da se kreću brzinama koje bi bile konkurentnije za putnike. Ovom obnovom vlakovi će se moći kretati mnogo većom brzinom, što će skratiti vrijeme putovanja između spomenutih gradova. Podsjetimo, iz Vlade RH nedavno su najavili veliki investicijski ciklus na pružnoj infrastrukturi i to na onim dionicama koje nisu strateške, dakle koje nisu europski prometni pravci.

Za te se investicije ne može dobiti sufinanciranje od strane EU-a, već će se HŽ zadužiti za 900 milijuna eura. Obnova ove pruge bit će posebno važna za stanovnike Čakovca, Varaždina, ali i Ludbrega. Mještani tih gradova na ovaj će način doći do Koprivnice, a završetkom nove pruge do Zagreba, Ludbrežani će ispod sat vremena moći doći do metropole. Također, u planu je nabavka i elektrobaterijskog vlaka, koji bi do Koprivnice vozio na baterije, a onda do Zagreba na struju napajanjem pomoću patnografa.

IZVOR