Arhiva za kategoriju Obavijesti

U Velikoj vijećnici Grada Karlovca prošlog je tjedna održano javno izlaganje o Studiji o utjecaju na okoliš modernizacije i izgradnje željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica: Karlovac – Oštarije. Nositelj zahvata je HŽ Infrastruktura, a izrađivači studije su Dvokut – Ecro i Ekonerg iz Zagreba. Ovaj projekt bi se nadovezao na projekt izgradnje drugog kolosijeka pruge Karlovac – Hrvatski Leskovac koji je upravo u gradnji. O tome je KAportal već pisao o projektu modernizacije željeznice na karlovačkom području, a više o tome i budućoj nizinskoj pruzi možete pročitati ovdje…

Projektom bi se omogućila izgradnja dvokolosiječne pruge i bolja prometna povezanost lučkog prometa s paneuropskim koridorima – cestovnim i željezničkim, modernizaciju regionalnog i prigradskog željezničkog putničkog prometa, teretnog prometa, posebice međunarodnog.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,3 milijuna eura. Predstavnici nositelja zahvata i izrađivača upoznali su javnost s detaljima projekta, zakonskom procedurom i usklađenosti s prostorno planskim dokumentima. Također, predstavljena je analiza stanja okoliša i utjecaja zahvata na isti. Javnoj raspravi odazvali su se brojni građani kao i predstavnici struke.

Javni uvid u studiju omogućen je do 19. rujna, u prostorijama gradova Karlovca, Duge Rese i Ogulina te općina Barilović, Generalski Stol, Josipdol i Tounj, a studija je objavljena i na poveznici.

IZVOR

Na pružnom prometnom pravcu veliku rekonstrukciju pruge koja povezuje Čakovec, Varaždin, Ludbreg, Koprivnicu i Kloštar Veliki radove će izvoditi austrijska kompanija Swietelsky. Pravac je još poznat i kao pružna ‘Podravska magistrala‘, te je od velikog značaja za sjever zemlje.

Pruga bi kroz naredne 3 godine trebala biti u potpunosti obnovljena, a prema najavama značit će pravi preporod za željeznički promet u Hrvatskoj. Naime, vlakovi bi ovdje trebali prometovati brzinom od 100 km/h.

– Na obje dionice izvodit će se kompletna sanacija gornjeg i donjeg ustroja pruge, obnova uređenih površina za putnike i zamjena popođenja na željezničko-cestovnim prijelazima – naveli su u HŽ Infrastrukturi za podravski.hr.

Obnova pruge od velike je važnosti za stanovnike Čakovca, Varaždina, Ludbrega. Jednom kada projekt bude završen oni će preko Koprivnice do Zagreba moći doći za manje od jednoga sata.  Treba spomenuti kako je za ovu dionicu u planu i nabavka i električnog vlaka koji bi do Koprivnice vozio na baterije, a od Koprivnice do Zagreba na struju uz pomoć patnografa.

Obnova pruge dio je nedavno najavljenog velikog investicijskog ciklusa na pružnoj infrastrukturi mimo strateških dionica koje se uklapaju u europske prometne pravce. Tu se govori o približno 900 milijuna eura koje će zadužiti Hrvatske željeznice.

urci toliko grade u regiji da važnu proizvodnju montažnih konstrukcija sele kod susjeda, doznajte ovdje detalje.

LINK

Odabran je izvođač radova vrijednih 170.000.000 eura, a radi se o projektu u sklopu velikog investicijskog ciklusa u Hrvatskim željeznicama koji se tiče pruga gdje radovi nisu financirani EU projektima. Veliki dio ovih radova bit će realiziran na području Podravine, a posao je dobila austrijska kompanija SWIETELSKY d.o.o. Radi se o obnovi pruga od Čakovca do Kloštra Podravskog. Dakle, pravac Čakovec – Varaždin – Ludbreg – Koprivnica – Kloštar.

Pruga bi u sljedećih dvije ili tri godine trebala biti u potpunosti obnovljena i vlakovi bi na njoj trebali prometovati brzinom od 100 km/h. Ipak, u nekim prijašnjim najavama govorilo se o elektrifikaciji pruge, ali ona za sad još nije u planu. Da su radovi na spomenutoj pruzi u bliskoj budućnosti zaista planirani potvrdili su nam i iz HŽ Infrastrukture, a obnova će biti kompletna.

– Na obje dionice izvodit će se kompletna sanacija gornjeg i donjeg ustroja pruge, obnova uređenih površina za putnike i zamjena popođenja na željezničko-cestovnim prijelazima – naveli su u HŽ Infrastrukturi.

Također, obnovit će se i sigurnosno-komunikacijska oprema. Radi se o pruzi koja je posljednjih godina bila česta tema u javnom prostoru, ali isključivo u negativnom kontekstu. Na toj su se dionici često događali naleti vlaka na automobile zbog pružnih prijelaza koji nisu bili omeđeni polubranicima. Taj je problem riješen, ali ostala je stara pružna infrastruktura koja vlakovima ne dopušta da se kreću brzinama koje bi bile konkurentnije za putnike. Ovom obnovom vlakovi će se moći kretati mnogo većom brzinom, što će skratiti vrijeme putovanja između spomenutih gradova. Podsjetimo, iz Vlade RH nedavno su najavili veliki investicijski ciklus na pružnoj infrastrukturi i to na onim dionicama koje nisu strateške, dakle koje nisu europski prometni pravci.

Za te se investicije ne može dobiti sufinanciranje od strane EU-a, već će se HŽ zadužiti za 900 milijuna eura. Obnova ove pruge bit će posebno važna za stanovnike Čakovca, Varaždina, ali i Ludbrega. Mještani tih gradova na ovaj će način doći do Koprivnice, a završetkom nove pruge do Zagreba, Ludbrežani će ispod sat vremena moći doći do metropole. Također, u planu je nabavka i elektrobaterijskog vlaka, koji bi do Koprivnice vozio na baterije, a onda do Zagreba na struju napajanjem pomoću patnografa.

IZVOR

HŽ infrastruktura objavila je videosnimku i nove fotografije koji prikazuju današanje stanje na trasi pruge.

“Snimka iz zraka prikazuje stanje radova na terenu početkom kolovoza ove godine na projektu “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica”.

Dionica je duga više od 42 kilometra, a završetak radova očekuje se do kraja 2025. godine”, ističu u HŽ infrastrukturi.

Velike kompozicije

Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU. Ukupna duljina dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom smanjit će se sa 43,2 km na 42,6 km, a vlakovi će pritom juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Značajno će se skratiti vrijeme putovanja vlakom od Koprivnice do Zagreba, za što će trebati otprilike 45 minuta. I ne samo to; novom će prugom moći prometovati najduže kompozicije koje je Hrvatska ikad vidjela.

U HŽ Infrastrukturi navode da će se na novoj pruzi omogućiti i prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 metara najveće dopuštene mase 25 tona po osovini, odnosno vlakova za prijevoz putnika duljine 400 metara.

Osim dvaju kolosijeka i nove elektronaponske mreže, bit će sagrađeno čak sedam novih mostova, od kojih je bio najzahtjevniji onaj čelični preko Drave. Most je već sagrađen, a u tijeku su završni radovi pa se uskoro očekuje prvi promet tom grdosijom dugom oko 340 metara.

Novi vijadukti

Osim dravskog, grade se i mostovi Glogovnica dužine 16 metara, Koprivnica 1 (14 metara), Dobrava (12), Koprivnica 2 (dužine 14 metara), Koprivnica 3 (14 metara) i most Gliboki sjeverno od Drnja dužine 27 metara.

Grade se četiri željeznička vijadukta i galerije, od kojih će dva biti prolazi za životinje: vijadukt Vojakovački Kloštar dužine 49 metara, vijadukt Carevdar od 632 metra, vijadukt Komari od 349 metara i galerija Velika Mučna dužine 170 metara.

Također, obnovit će temeljito ili sagraditi kolodvori Lepavina, Koprivnica i Novo Drnje te stajališta Majurec, Vojakovački Kloštar, Carevdar, Sokolovac, Mučna Reka i Peteranec. Nadvožnjaci i podvožnjaci pak riješit će križanja željezničke pruge s drugim prometnicama jer više neće biti u istoj razini.

To su: nadvožnjak Križevci (65 metara), nadvožnjak Vuk (121), podvožnjak Vojakovački Kloštar (15), nadvožnjak Lepavina 1 (54), nadvožnjak Lepavina 2 (880), nadvožnjak Sokolovac (77), podvožnjak Ivanečki (23), nadvožnjak Danica (41), nadvožnjak Novo Drnje (56) i nadvožnjak Šoderica (65 metara).

Obnova kolodvora

Potpuno je zatvoren željezničko-cestovni prijelaz na Čardi, na prometnici koja središte Koprivnice spaja s industrijskom zonom Danica. Ondje je sagrađen nadvožnjak Danica kao spoj Ulice Čarda s državnom cestom DC-20 prema industrijskoj zoni Danici i Đelekovcu.

Osim nadvožnjaka, na Čardi se trenutno dovršava i pješačko-biciklistički pothodnik Danica koji će prolaziti ispod postojeće pruge, odnosno sadašnjeg željezničko-cestovnog prijelaza. Spajat će Ulicu Čarda i državnu cestu prema Danici.

U sklopu velike rekonstrukcije kolodvora u Koprivnici, koji će postati važno europsko željezničko čvorište, sagrađen je novi pothodnik dužine 140 metara i širine četiri metra koji je već izbio na drugu stranu Zagrebačke ulice.

IZVOR

Do 19. rujna otvorena je javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš modernizacije i izgradnje željezničke pruge Zagreb – Rijeka na dionici od Karlovca do Oštarija. U Karlovačkoj županiji su odredili i datum javnog izlaganja, a to će biti 3. rujna u 16 sati u Velikoj vijećnici Grada Karlovca. 

Što će nam donijeti nova nizinska pruga od Zagreba do Rijeke u javnosti nije baš pretjerano poznato, a trenutno smo svjedoci samo radova na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca gdje se grade infrastrukturni objekti za buduću dvokolosiječnu prugu koja će nas povezati s glavnim gradom Hrvatske. San je mnogih da se iz Karlovca do Zagreba brzom  prugom stigne za pola sata te postoji mišljenje da bi takva veza mogla donijeti Karlovcu novi prosperitet ne samo u prometnoj povezanosti nego i ekonomskom smislu. 

No što će se točno graditi od Karlovca prema Ogulinu i kuda će voditi trasa nizinske pruge. HŽ Infrastruktura je još 2020. godine potpisala ugovor za izradu studijske dokumentacije za projekt modernizacije dionice željezničke pruge od Karlovca do Oštarija u sklopu kojeg su izrađeni studija izvodljivosti, analize troškova i koristi i studija o utjecaju zahvata na okoliš. 

Cilj projekta izrade studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju pruge Karlovac – Oštarije u dužini 40 km jest zadovoljenje tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske pruge za međunarodni prijevoz te povezivanje širega područja Karlovca i Oštarija na koridor RH2. To je, naveli su u HŽ-u, preduvjet je za izvođenje radova na toj pružnoj dionici, kojima će se osigurati veće brzine, skratiti vrijeme putovanja, povećati kapacitet pružne dionice, povećati razina sigurnosti željezničkog prometa i zadovoljiti uvjeti interoperabilnosti na cijelome Mediteranskom transeuropskom željezničkom koridoru, čiji je sastavni dio pružna dionica Karlovac – Oštarije.

– Trenutačno se na koridoru izvode najsloženiji i najzahtjevniji željeznički infrastrukturni projekti. Po završetku radova u sklopu projekata duž toga koridora bit će sagrađena pruga visoke učinkovitosti i zadovoljavajuće propusnosti za prijevoz tereta od luke Rijeka do jedinstvene transeuropske prometne mreže, a putnički će prijevoz biti usklađen s europskim standardima. Ciljevi modernizacije koridora jesu uspostavljanje visokokvalitetnoga željezničkog teretnog i putničkog prijevoza te kvalitetne veze luke Rijeka, grada Rijeke i riječkoga bazena s drugim dijelovima Republike Hrvatske i Europe kao i privlačenje novih prijevoznika na željezničku infrastrukturnu mrežu, što će u konačnici doprinijeti povećanju prihoda, naveli su u HŽ Infrastrukturi. 

Dužina nove dvokolosiječne pruge od Horvata (Zagreb) do Krasice (Rijeka) bit će ukupno 141 kilometar, no u planu je i gradnja jednokolosiječne priključne pruge na području Karlovca i Ogulina a u drugoj fazi i obilazna dvokolosiječna prugu oko Karlovca. 

Što će se točno graditi na karlovačkom području KAportal je pisao u travnju prošle godine, kad su nam iz HŽ Infrastrukture potvrdili da je do sada izrađenom studijskom dokumentacijom planirana rekonstrukcija postojećeg kolosijeka i dogradnja drugog kolosijeka na dionici Karlovac – Mostanje u duljini 3,1 km, izgradnja nove dvokolosiječne elektrificirane pruge na dionici Mostanje – Skradnik duljine 36 km i rekonstrukcija postojeće jednokolosiječne pruge na dionici Mostanje – Duga Resa u duljini 7,8 km. 

– Na navedenim dionicama planira se rekonstrukcija stajališta Karlovac Centar, izgradnja novog kolodvora Mrežnički Brest i stajališta Belaj te rekonstrukcija kolodvora Mrzlo Polje i Duga Resa. Ovaj projekt koji se cijelim svojim zahvatom nalazi na području Karlovačke županije, a koji je usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom županije, trenutačno je u postupku ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, navode u HŽ-u.

Do sada izrađenom studijskom dokumentacijom planirana je izgradnja nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani. Ukupna duljina nove pruge iznosi približno 72 km, od čega na područje Karlovačke županije otpada približno 27 km za koje je trasa usklađena sa prostorno-planskom dokumentacijom Karlovačke županije. 

– Projektom je planirano i spajanje novoplanirane pruge s postojećom prugom preko Josipdola do Ogulina te spajanje s postojećom prugom Oštarije – Knin – Split prema Kninu. Na dijelu pruge koja prema ovom projektu prolazi Karlovačkom županijom planira se izgradnja novih kolodvora Skradnik i Drežnica. Projekt je trenutačno u postupku ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, pojašnjavaju iz HŽ Infrastrukture. 

Za realizaciju cjelokupnog projekta nizinske pruge, uz dionice za koje su već ugovoreni radovi, potrebno je ukupno oko 2,7 milijardi eura. Provedbom svih projekata na trasi povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja putničkih vlakova do 160 km/h, teretnih do 120km/h i skratiti vrijeme putovanja te dodatno podići razina sigurnosti. 

IZVOR