Arhiva za kategoriju Obavijesti

Hrvatske željeznice stavile su lepoglavsku spojnicu – što je naziv za dio nove pruge koja bi trebala znatno bolje povezati Varaždin sa Zagrebom – u drugi plan. Razlog je novac, rečeno je danas na konferenciji o cestama i željeznici održanoj u Varaždinu.

Predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić, kaže da se od tog projekta nije odustalo, ali da će njegova realizacija pričekati neka druga vremena.

“Nemamo dovoljno sredstava i nema puno smisla da sada ulažemo novac u investicije koje trenutno nisu optimalne”, rekao je Kršić.

Jedan od najskupljih projekata

Kaže da je to jedan od najskupljih projekata koje HŽ trenutno analizira.

“Studijska dokumentacija je gotova, izrađuje se projektni zadatak. No, to je ozbiljan projekt. Ima dosta tunela i drugih objekata. Tridesetak kilometara pruge trebalo bi platiti 700 milijuna eura, i to je najjeftinija varijanta od tri ponuđene”, iznio je brojke predsjednik uprave HŽ Infrastrukture.

Usporedbe radi, naveo je primjer rekonstrukcije pruge i izgradnje novog kolosijeka od Zagreba do Novske. To je koštalo slično, oko 680 milijuna eura, ali za dionicu od 83 kilometra.

“Lepoglavska spojnica treba pričekati da dođe na red”, zaključio je Kršić. Jednog dana, u nekoj budućnosti, kada bude možda gotova, vrijeme putovanja od Varaždina do Zagreba bit će 60 minuta, rečeno je.

Do Zagreba preko Koprivnice

U međuvremenu, čini se da će Varaždinci do Zagreba brže putovati preko Koprivnice. Naime, plan je rekonstrukcija podravske pruge od Kloštra preko Koprivnice i Ludbrega do Varaždina, i dalje do Čakovca. Istovremeno, HŽ u fokusu ima koridor od mađarske granice preko Koprivnice do Zagreba i dalje do Rijeke. Tako da će u tom trokutu Varaždin – Koprivnica – Zagreb trebati tražiti prometno rješenje koje Varaždin povezuje sa Zagrebom u nekom razumnom vremenu.

“Teško mi je reći hoće li to biti sat i pol ili duže ili kraće, ali skratit ćemo putovanje od Varaždina do Zagreba krajem 2026. kada završimo rekonstrukciju pruge od Kloštra do Varaždina i Čakovca te pruge Dugo Selo – Križevci i dalje do mađarske granice”, iznio je rok Ivan Kršić.

Poboljšanje stare pruge preko Novog Marofa

No, zanimljivo je da HŽ traži neka rješenja za postojeću zagorsku prugu od Varaždina do Zagreba, koja ide preko Novog Marofa. Najavljena su određena poboljšanja i na tom potezu.

No, rečeno je da se ta pruga, zbog specifičnosti kraja kroz koji prolazi, ne može rekonstruirati tako da se postigne bitno veća brzina. Varaždinu ostaje, u skoroj budućnosti, putovanje preko Koprivnice, a u nekoj daljoj budućnosti možda dođe na red i nova pruga preko Lepoglave.

IZVOR

U petak 27. rujna 2024. predstavnici Ministarstva, mora, prometa i infrastrukture obišli su radove na obnovi pružne dionice Kutina – Deanovec zajedno s predstavnicima HŽ Infrastrukture i jedinica lokalne samouprave.

Riječ je o obnovi 36 i pol kilometara duge dionice koja se nalazi na međunarodnoj pruzi Dugo Selo – Novska. Obnova je vrijedna 19,6 milijuna eura (+ PDV), a sufinancira se iz Državnog proračuna, odnosno zajma Europske investicijske banke s kojom je sporazum potpisala Vlada Republike Hrvatske. Planirano je trajanje radova devet mjeseci. Brzina će nakon obnove iznositi 80 km/h uz mjestimična ograničenja. Izvođač je tvrtka Swietelsky d.o.o.

U sklopu projekta zamijenit će se, među ostalim, pragovi i tračnice, ugradit će se nova signalizacija uz prugu te sintetička podloga na 18 željezničko-cestovnih prijelaza te prolazni kolosijeci u kolodvorima Novoselec, Ludina, Popovača, Moslavačka Gračenica i Kutina.

Prigodom obilaska državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek izjavio je: „Nakon što je željeznica godinama zbog nedostatka sredstava bila po strani, došlo vrijeme za velika ulaganja u nju. Novac je osiguran i bit će ga. Ovdje smo, jednostavno, primijetili da je pruga došla u takvu poziciju da je njezina brzina pala na razinu koja nije održiva za međunarodni koridor i moramo ju rekonstruirati. Naime, poslije ovoga slijedi poseban veliki projekt rekonstrukcije i izgradnje drugoga kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Novska i to je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u RH.“

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić dodao je: „Paralelno s ovom obnovom u završnoj smo fazi izrade natječajne dokumentacije za projekt Dugo Selo – Novska vrijedan 670 milijuna eura, sufinanciran iz EU-ovih fondova. Krajem ove godine objavljujemo natječaj za izvođenje radova koje planiramo ugovoriti krajem sljedeće godine. Dok će se graditi drugi kolosijek, postojećim će teći promet i zato je potrebno njegovu kvalitetu podići na višu razinu. U sklopu tog velikog projekta denivelirat ćemo većinu željezničko-cestovnih prijelaza ili ugraditi najmoderniju opremu na postojećima.“

Da ova dionica nema samo međunarodnu važnost, već i veliku lokalnu, potvrdio je i zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić: „Iznimno je važna za stanovnike Ludine, Popovače, Novske i Kutine jer mnogo stanovnika radi u Zagrebu i svakodnevno putuje ovom prugom. Od Siska do Zagreba imamo obnovljenu željeznicu, a inputi s terena pokazuju nam koliko je prometna infrastruktura važna i za poduzetničke zone koje pokazuju jako dobar intenzitet razvoja.“

Ovisno o dinamici radova pruga će se povremeno zatvarati za promet. Tada će putnike prevoziti autobusi, a otkazivanja pojedinih vlakova može biti i na drugim, okolnim relacijama. Stoga molimo putnike da prate mrežne stranice HŽ Infrastrukture, gdje se ažuriraju sve obavijesti. Ispričavamo se zbog mogućih kašnjenja i molimo za strpljenje jer će po završetku projekta putovanje biti brže, sigurnije i udobnije.

IZVOR

Započela je obnova željezničke pruge na dionici Kutina – Deanovec, a riječ je o obnovi 36.5 kilometara kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Novska vrijednoj 19.6 milijuna eura, koja se sufinancira iz zajma Europske investicijske banke.

Obnova pruge Dugo Selo – Novska i gradnja drugog kolosijeka na toj dionici neće početi do kraja iduće godine, kada se očekuje izbor izvođača radova na tom velikom infrastrukturnom projektu. U sklopu projekta zamijenit će se pragovi i tračnice te će se ugraditi nova signalizacija, a obnovit će se i 18 željezničko-cestovnih prijelaza te prolazni kolosijeci na kolodvorima Novoselec, Ludina, Popovača, Moslavačka Gračenica i Kutina.

Rekonstrukcija pruge Dugo Selo – Novska

Dotrajali kolosijek na dionici Deanovec – Kutina zamjenjuje se potpuno novim kako bi se omogućila brzina vlakova propisana za međunarodne koridore, koja iznosi 80 kilometara na sat.

“Obnova ove dionice provodi se i kako bi se mogao provesti projekt potpune rekonstrukcije pruge Dugo Selo – Novska”, rekao je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

On kaže da se u željezničku infrastrukturu ulaže više nego ikada prije.

“Projekt rekonstrukcije pruge Dugo Selo – Novska u završnoj je fazi priprema, njegova je vrijednost 670 milijuna eura i to će biti najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj. U sljedećih deset do 12 godina planirano je uložiti približno 5.7 milijardi eura”, rekao je. 

Na pitanje kada će početi gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić rekao je kako je pri kraju izrada projektne dokumentacije za unaprjeđenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge te je krajem godine planirana objava postupka javne nabave za radove, a projektna dokumentacija izrađuje se i za modernizaciju dionice od Okučana do Vinkovaca.

IZVOR

Kolika je važnost željezničkog prometa za povećanje konkurentnosti RH i kvalitetu života svakog od nas pojedinačno? Što nam donosi izmjena uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), kojom je Hrvatska, uz postojeća dva (mediteranski koridor i koridor Rajna-Dunav), prepoznata u dva nova europska koridora (Baltičko more – Jadransko more, Zapadni Balkan – Istočni Mediteran)? Zbog svega navedenog ove će godine središnja tema događaja biti “Željeznice”, ključni aspekt u razvoju održive i efikasne prometne infrastrukture koja povezuje naše gradove, regije, pa i cijelu Europu. O svemu tome bit će riječi na 8. Danima otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera Zagreb, koji će početi u petak, 20. rujna, u 12 sati u Berislavićevoj 6 u Zagrebu. 

Željeznica, kao jedan od najstarijih i najvažnijih oblika prijevoza, doživljava značajne promjene i inovacije. U vremenu u kojem se suočavamo s izazovima urbanizacije, zagađenjem te potrebom za bržim i sigurnijim transportnim rješenjima, modernizacija željezničkog sustava postaje imperativ. 

Događaj će uključivati četiri izuzetna predavanja, koja će održati vrhunski stručnjaci iz područja željeznica, koji će podijeliti svoje znanje, iskustva i vizije. Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., predsjednik DGIZ-a, predsjednik HIS-a, obratit će se okupljenima u pozdravnom govoru, a predavanje će održati Tomislav Mihotić, dip. ing. građ., državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zračni prometu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dipl. ing. građ., rektor Sveučilišta u Zagrebu, Marko Car, dipl. ing. prom., umirovljeni član uprave HŽ Infrastrukture, Danijel Bicak, mag. ing. aedif., voditelj projekta HŽ Infrastrukture. 
– Željeznice su naša nedovršena priča. Puno smo investirali u autoceste, a premalo gledali što se događa sa željeznicama. Otvoren je  fond europskog novca za financiranje željeznica, natječaji, izvođenje, ali to nije dovoljno prepoznato u razvojnim planovima mnogih županija, gradova i općina  – govori nam Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., predsjednik DGIZ-a, i napominje da kao stručnjaci žele pokazati kako željeznice mogu pridonijeti u životu Hrvatske, ali i kako mogu pridonijeti životu svakog od nas. Dolazi do velikih globalnih i lokalnih pomaka. Za budućnost Hrvatske, ističe, jedna od najznačajnijih nezavršenih vizija je izgradnja Jadransko-jonskog koridora, a tu se  misli i na povezanost željeznicom, na plovne i zračne putove, autoceste.

To otvara nove prilike za ulaganja u pomorsku, željezničku, cestovnu, zračnu i riječnu infrastrukturu. Hoćemo li prespavati zimski san ili znati iskoristiti pruženu nam priliku? Željeznička infrastruktura tu je iznimno važan čimbenik, pa nam  je želja upozoriti na projekte koji su već u realizaciji, kao i na one koji su u planu.
– Mi smo još prije na našim skupovima govorili da bi saživljavanje Jadransko-jonskoga koridora od Splita napravilo Barcelonu Jadrana – govori Jurčec. Željeznica je premalo korištena  u lokalnom prometu.

– Željeznice povećavaju radni radijus, a, primjerice, u Münchenu je radni radijus 150 km. Možete zamisliti koliko bi to kod nas pridonijelo razvoju svega. Ljudi bi mogli živjeti u Krapini ili Varaždinu i bez problema dolaziti na posao u Zagreb. S dobrom željezničkom infrastrukturom nemate provincije. Tako bi se oslabio pritisak na izgradnju u užem centru Zagreba i stvorile bi se prilike za prihvatljive modele priuštivog stanovanja – objašnjava Jurčec. 
Ulaganja su počela, Europa je otvorena. U tijeku je gradnja mnogih koridora  (Dugo Selo – Križevci – Koprivnica), u planu je nizinska pruga Zagreb – Rijeka… 
– Sve su to gotovi projekti, a problem je dinamika kojom se oni realiziraju. S obzirom na to da je novac osiguran, ta dinamika nije zadovoljavajuća. Mi kao društvo razlog za sporost vidimo u Zakonu o javnoj nabavi. Druga je stvar zakon o javnoj nabavi jer cijela procedura predugo traje. To su strateški projekti i moraju biti od interesa za državu, a velike su zapreke i u sporosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. 
U okviru 8. Dana otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera Zagreb u subotu, 21. rujna, posjetitelji i inženjeri vlakom će posjetiti Ljubljanu. 
– To je putovanje od dva i pol sata, a automobilom vam treba sat i 20 minuta do Ljubljane. To nam sve govori o stanju naših željeznica – objasnio je Jurčec i pozvao sve da im se pridruže na 8. Danima otvorenih vrata. 

Dani otvorenih vrata tradicionalno okupljaju stručnjake, inženjere, studente i širu javnost te pružaju platformu za razmjenu znanja i iskustava u području građevinarstva. 

IZVOR

Pruga L204, koja povezuje Banovu Jarugu i Daruvar, uskoro će biti obnovljena kako bi se povećala sigurnost i omogućila brža putovanja. Dionica od Banove Jaruge do Daruvara dugo je u nezadovoljavajućem stanju, a zadnji remont je obavljen u razdoblju između 1976. i 2013. godine.

Radove na obnovi 53,4 kilometra pruge, u vrijednosti od 51,2 milijuna eura bez PDV-a izvodit će austrijska tvrtka Swietelsky, jedna od vodećih građevinskih kompanija u sektoru infrastrukturnih radova. Zbog lošeg stanja tračnica, drvenih i betonskih pragova te zablaćenja zastorne prizme, nužno je izvršiti temeljitu obnovu. Radovi će uključivati zamjenu dotrajale kolosiječne opreme, ugradnju novih tračnica i pragova te poboljšanje odvodnje na pružnim dijelovima. Poseban naglasak stavit će se na sanaciju mostova i propusta duž pruge. Sve zajedno, rok za izvođenje radova iznosi 36 mjeseci.

Po završetku radova, dopuštena brzina vlaka bit će povećana na 80 km/h, čime će se skratiti vrijeme putovanja. Tijekom radova bit će korišten novi zastorni materijal, a posebna pažnja posvetit će se i željezničko-cestovnim prijelazima, gdje će se ugraditi nova sintetička popođenja i poboljšati sigurnost.

Ova obnova, koja obuhvaća radove na gornjem i donjem ustroju, uključivat će krčenje pružnog pojasa, sanaciju mostova i propusta, te ugradnju nove željezničke opreme.

„Ovo je rezultat suradnje Bjelovarsko-bilogorske županije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture koja je preduvjet za modernizaciju i bolju prometnu povezanost svih dijelova naše Bjelovarsko-bilogorske županije s ostatkom Hrvatske. Na ovaj način doprinosimo razvoju gospodarstva u našoj županiji i osiguravamo bolje uvijete za naše putnike”, istaknuo je župan Marko Marušić povodom otvaranja međunarodnog javnog natječaja.

IZVOR