Arhiva za kategoriju Obavijesti

Završeni su radovi na modernizaciju pruge Knin – Zadar koja prolazi kroz Arbanase uz Biogradsku cestu i kod nadvožnjaka.

Stari drveni pragovi zamijenjeni su novim od drva i betona te su postavljene i nove tračnice koje će omogućiti veću brzinu vlakova sa sadašnjih 50 na 80 kilometara na sat.

Radovi na obnovi i modernizaciji željezničke pruge Knin – Zadar, dionice duge 95 kilometara, počeli su u listopadu 2024., a obuhvaćaju kompletnu sanaciju gornjega pružnog ustroja, odnosno tračnica i pragova, prolaznih kolosijeka i skretnica na prolaznim kolosijecima u kolodvorima te sanaciju željezničko-cestovnih prijelaza.

Obnovom pružnih dionica na relaciji Knin – Zadar povećat će se njezina propusna moć, te će se na zahtjevnije dijelove dionice poput krivina malih radijusa i visokih roliranih nasipa ugrađivati novi drveni pragovi, dok će se na ostalim, manje zahtjevnim dijelovima dionica ugrađivati drveni pragovi s remontiranih koridorskih pruga. 

Radove ukupno vrijedne 87 milijuna eura izvodi zagrebačka podružnica austrijske tvrtke Swietelsky koja se bavi izgradnjom velikih infrastrukturnih projekata. Rok završetka radova je 48 mjeseci od uvođenja u posao.

Radovi će započeti iz smjera Zadra te bi do kraja godine trebala biti obnovljena cijela dionica do Benkovca. 

IZVOR

Nakon velikih najava u kojima je HŽ obećao srediti tračnice diljem države i tako vratiti važnost željezničkom prometu, kreće još jedna ozbiljna kupovina. Traže izvođače za ugradnju i usklađenje PU i SS infrastrukturnog podsustava. Najnoviji pothvat će ih stajati 36,5 milijuna eura, a stiže netom nakon najave proširenja pruge na dionici Dugo Selo-Novska vrijedne 620 milijuna eura.

HŽ Infrastruktura nastavlja s velikim ulozima na zastarjelim i degradiranim tračnicama diljem države. Nakon vijesti o pokretanju nabave izgradnje pruge Dugo Selo-Novska duge 83 kilometra za otprilike 620 milijuna eura, pokreću novu nabavu vrijednu više desetaka milijuna eura.

Traže izvođače za ugradnju i usklađenje PU i SS infrastrukturnog podsustava na dionici Sisak Caprag-Novska pruge M502 i Sunja-Volinja-Državna Granica pruge R102 s izradom projektne dokumentacije. Obuhvat predmeta nabave su prometno-upravljački i signalno-sigurnosni te elektroenergetski infrastrukturni podsustav.

Dvije faze radova

Zna se da će se projekt izvoditi u dvije faze, odnosno u tri etape. U prvoj fazi izvodilo se projektiranje i izvođenje radova na željezničkoj pruzi M502, odnosno na dionici Sisak Caprag-Novska. Prva faza u opisu projekta naziva se tehničko-funkcionalnom cjelinom.

Potom će uslijediti projektiranje i izvođenje radova na željezničkoj pruzi R102 Sunja-Volinja-Državna granica (Dobrljin) kao 2 faza, također tehničko-funkcionalna cjelina.  Projekt je podijeljen u manje etape izvedbe. Prema procjeni, radovi bi mogli doseći vrijednost od 36.500.000 eura.

Tijek izvedbe

Provest će se u tri odvojene etape. U početnoj, ‘a’ etapi krenut će se od izrade idejnog rješenja, te će se u istoj etapi realizirati glavne i izvedbene projekte. U idućoj, etapi ‘b’, sprema se dobava, ugradnja i ispitivanje signalno-sigurnosnih, elektroničkih komunikacijskih uređaja, ugradnja uređaja i opreme drugih elektroenergetskih postrojenja. U istoj fazi trebali bi se ugraditi daljinski i mjesno upravljani učinski rastavljači KM s elektromotornim pogonom u izoliranim preklopima KM u kolodvoru Sunja.

U posljednjoj etapi, u planu je uključenje uređaja i opreme u rad osiguranja i regulianja željezničkog prometa. Tu će se raditi i Tehnički pregledi te ishoditi Uporabne dozvole, Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa (ASŽ) i ostale završne aktivnosti. Ovo je još jedna od milijunskih narudžbi kojom se HŽ sprema unaprijediti prometovanje prugama diljem države.

‘Najteža’ nabava dosad

Podsjećamo, posljednja značajna nabava HŽ Infrastrukture odnosila se na izgradnju pruge prema procjeni vrijedne 620 milijuna eura, za što valja pribaviti 42 građevinske dozvole. Radi se o novom mega projektu koji cijenom premašuje dosadašnje najave izgradnje, odnosno proširenja željezničkih pruga, a u skladu je s ciljem modernizacije degradirane pruge kojim bi se trebalo barem na zadanoj dionici iskoristiti potencijal željezničkog prometa na razini države.

Ovim postupkom, HŽ traži izvođače radova za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo-Novska. Riječ je o trasi ukupne duljine 83 kilometra. Radovima bi se jednokolosiječnu prugu učinilo dvokolosiječnom te ju prilagoditi novim normama. Predmetna pruga, podsjetimo, sastavni je dio koridora RH1, inače bivšeg X. paneuropskog koridora koji kreće od Dobove.

Ovdje pogledajte na kojim lokacijama bi Zagreb trebao dobiti nove stanice željeznice. Ako bi se ostvarile, vlakom bi se prema gradu moglo krenuti iz Novog Zagreba.

IZVOR

HŽ Infrastruktura objavila je natječaj za izvođenje radova na rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska, što je najveći željeznički infrastrukturni projekt u povijesti Republike Hrvatske.

Dionica duga 83 kilometra bit će modernizirana kroz projekt vrijedan 620 milijuna eura, a sufinanciran sredstvima Europske unije, putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Programa Konkurentnost i kohezija (PKK).

Po završetku radova, vlakovi će se ovom dionicom kretati brzinom do 160 km/h, što će značajno poboljšati sigurnost i učinkovitost željezničkog prometa, priopćili su iz HŽ Infrastrukture.

Projekt obuhvaća potpunu rekonstrukciju postojeće pruge i izgradnju dodatnog kolosijeka, kao i modernizaciju ključnih kolodvora i stajališta na ruti. Planirana je rekonstrukcija kolodvora Dugo Selo, Ivanić-Grad, Popovača, Kutina i Novska, dok će kolodvori Deanovec, Moslavačka Gračenica, Lipovljani, Novoselec i Ludina biti prenamijenjeni u stajališta ili otpremništva.

Stajališta Ostrna, Prečec, Širinec, Voloder, Repušnica i Stara Subocka također će biti obnovljena, a u sklopu projekta izgradit će se novo stajalište Okešinec dok će se kolodvor Prečec ukinuti.

Nadalje, predviđena je denivelacija ili ukidanje većine željezničko-cestovnih prijelaza, osim nekoliko ključnih točaka u Ostrni, Križu, Lipovici i Voloderu. Projekt uključuje i ugradnju novih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih uređaja, kao i modernizaciju elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava.

Rok za dostavu ponuda traje do 8. travnja 2025., a završetak radova predviđen je za pet godina od uvođenja izvođača u posao. Ovaj projekt ključan je za modernizaciju hrvatske željezničke mreže i unapređenje povezanosti s europskim prometnim koridorima, tvrde u HŽ Infrastrukturi.

IZVOR

Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom do 31. prosinca 2032. između RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i upravitelja infrastrukture, društva HŽ Infrastruktura, a za njegovu provedbu predviđeno je ove godine u državnom proračunu 394,2 milijuna eura, u 2026. iznos od 413,9 milijuna eura, a godinu iza 428,4 milijuna eura

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da višegodišnji ugovor za upravljanje željezničkom infrastrukturom pruža stabilnost i predvidljivost u planiranju i upravljanju infrastrukturnim projektima te omogućuje bolje planiranje financijskih resursa, dugoročne strategije održavanja i modernizacije te olakšava investicije u infrastrukturu.

Naveo je da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu RH, kojom upravlja upravitelj infrastrukture HŽ Infrastruktura. “Održavanje, modernizacija i izgradnja željezničke infrastrukture ključni je uvjet za konkurentno tržište željezničkih usluga”, naveo je Butković.

Taj će pristup, naveo je, stvorit uvjete za postizanje financijske stabilnosti upravitelja željezničke infrastrukture uz istovremenu transparentnost financijskih transakcija od države prema upravitelju željezničke infrastrukture u RH, veću troškovnu učinkovitost i veću odgovornost uprave upravitelja željezničke infrastrukture u RH u izvršenju zadataka.

Sredstva za provedbu višegodišnjeg ugovora osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu na razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Tako je za ovu godinu za tu namjenu planiran iznos od 394,2 milijuna eura, u 2026. projekcija je u iznosu od 413,9 milijuna eura, a u 2027. projekcija iznosi 428,4 milijuna eura.

Sklapanje višegodišnjeg ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom, predstavlja jedan od preduvjeta za ispunjenje ciljeva definiranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti a koji se odnose na reformu željezničkog sektora, odnosno na reorganizaciju upravljanja željezničkim društvima i njihovim poslovanjem.

Prihvaćena i nagodba između RH i HŽPP-a

Vlada je donijela i odluku o prihvaćanju nagodbe između RH i društva HŽ Putnički prijevoz (HŽPP) o uređenju imovinsko-pravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice, a Butković je naglasio da je nakon razdvajanja tog društva na četiri nova društva, imovina izuzeta iz bilance društva ali da nije, prilikom te statusne promjene, prenesena u imovinu četiri novoosnovana društva.

“Cilj nagodbe je da se društvu HŽPP namiri potraživanje za manje preneseni temeljni kapital na ime ulaganja u javno dobro i to kao naknada uloženih vlastitih sredstava iz temeljnog kapitala”, istaknuo je Butković.

Inače, iznos od 157,5 milijuna eura predstavlja dio manjka koji pripada društvu HŽPP i koji predstavlja pravo HŽPP-a na nadoknadu kapitala za dio izuzetog javnog dobra. S druge strane, uzimajući u obzir potraživanje RH od HŽPP u iznosu oko dva milijuna eura koje predstavlja regresno potraživanje Ministarstva financija za otplaćene obveze po Ugovoru o kreditu zaključenom između HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HBOR-a od 28. siječnja 2014., nagodbom se vrši prijeboj tog potraživanja, navedeno je u odluci Vlade.

Nadalje, u svrhu podmirivanja dijela naknade za namiru koju RH ima dati društvu HŽPP, RH odnosno Ministarstvo financija će preuzeti otplatu iznosa nedospjelih neotplaćenih kreditnih obveza društva HŽPP za četiri kreditna zaduženja, počevši od 1. siječnja 2026. pa do kraja otplate, u visini od 152,3 milijuna eura, a koji iznos predstavlja stanje utvrđeno na dan 31. prosinca 2024. Slijedom navedenog, iznos od 3,1 milijun eura predstavlja preostali iznos naknade koji Republika Hrvatska ima namiriti društvu HŽPP isplatom, ističe se u odluci.

IZVOR

Iako je Hrvatska geografski na idealnom mjestu koje povezuje srednju i jugoistočnu Europu s ostatkom kontinenta, čini se da prometni i logistički potencijal nije do kraja iskorišten. Stvari se polako mijenjaju, a velikim ulaganjima u željeznicu i luke, Hrvatska bi se u budućnosti mogla prometnuti u vodeće prometno čvorište u ovom dijelu Europe

Nakon godina ulaganja u autoceste, pred Hrvatskom je desetljeće ulaganja u željeznicu. Planirane su investicije veće od šest milijarda eura za obnovu i revitalizaciju željezničkih pravaca, a projekti će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije.

Ključni građevinski projekt bit će izgradnja nizinske pruge od Rijeke do Zagreba što će, uz otvaranje novog kontejnerskog terminala u Rijeci, omogućiti Hrvatskoj da postane novi logistički hub ovog dijela Europe. U tome svoju ulogu imaju logističke tvrtke ENNA grupe – ENNA Transport i ENNA Logic.

ENNA Transport je prvi hrvatski privatni željeznički cargo prijevoznik koji trenutno pokriva više od 20 posto tržišta teretnog prijevoza u Hrvatskoj, dok ENNA Logic nudi potpunu logističku uslugu. Predsjednik uprave obiju tvrtki Gregor Glušič otkrio nam je može li Hrvatska postati važno europsko željezničko čvorište i hoće li riječka luka s projektom Rijeka Gateway, nakon godina zaostajanja, prestići Koper i Trst.

Hrvatska nije koristila svoj položaj

Koristi li Hrvatska dovoljno svoj geostrateški položaj? Nekako je dojam da zasad služimo samo kao tranzitno čvorište. Treba li mijenjati takvu percepciju, pogotovo u smislu razvoja gospodarstva u cjelini?

Hrvatska u prošlosti možda i nije dovoljno koristila svoj položaj, ali u zadnje vrijeme se to promijenilo. Bitno je da je u reviziji TEN-T pravaca (Transeuropska prometna mreža), Hrvatska od 2024. umjesto na dva, a to su Mediteranski i koridor Rajna – Dunav, sada pozicionirana na još dva koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

Još bitnije, s novom revizijom su luke Ploče i Split postale osnovne luke mreže. To je osnova za daljnji razvoj transporta. Ovdje postoji mogućnost za razvoj svih vrsta transporta, a posebno riječnog i željezničkog u koje će EU najviše ulagati do 2050. godine. Po svemu ovome, Hrvatska je tranzitno čvorište i to je pozitivno, te takvu percepciju ne treba mijenjati. Naime, sama ta činjenica stvara šire prilike za razvoj u logistici, a što može i treba privući i veća ulaganja.

Očekujete li daljnji napredak svog poslovanja kad i ako budu realizirane sve najavljene investicije u željezničku mrežu sukladno revidiranom planu EU o TEN-T pravcima?

Kratki odgovor je – da. Malo duži, kad završe ulaganja, svim željezničkim operaterima će se optimizirati poslovanje. Vlakovi će voziti brže, s istom lokomotivom na istoj relaciji moći ćemo prevesti više vlakova veće duljine. S time ćemo klijentima uštedjeti vrijeme i troškove, što će opet dovesti do veće potražnje.

Kako gledate na stanje željezničke mreže u Hrvatskoj? Do Istre se dolazi kroz Sloveniju, do Ploča kroz BiH, a do Luke Rijeka prugom koja odavno ne može zadovoljiti potrebe teretnog prijevoza. Oslanjanju li se zbog toga logističke tvrtke više na mrežu autocesta?

Generalno stanje na infrastrukturi bi moglo biti bolje, ali to je posljedica prošlosti i neulaganja u infrastrukturu, što nije slučaj samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji. Stanje s ulaganjima se mijenja i u Hrvatskoj pa i u regiji. Neki projekti se već rade, neki i dolaze. Najavljena su ulaganja u iznosu većem od šest milijardi eura, što ohrabruje sve nas u sektoru. Željeli bismo da se na tim stvarima ponekad i brže radi, ali bitno je da se radi.

U ovom je trenutku potrebno odrediti prioritete, a pravac iz Rijeke je sigurno prioritet. U ovoj godini dolazi novi terminal za kontejnere, a koliko čujem i ostali terminali u Rijeci planiraju ulaganja i širenje te investicije u željeznicu moraju pratiti ulaganja u Rijeku, jer ne želimo da taj teret završi na autocestama čime se dodatno zagušuje cestovni promet.

Što se tiče pitanja o Istri i Pločama, geografski su vjerojatno to bile najbolje mogućnosti za te pruge. Podsjećam da te pruge nisu bile međudržavne kada su se gradile, ali sada to jesu. No, Hrvatska i Slovenija su dio Europske unije, u budućnosti će to biti i BiH te bismo umjesto gradnje obilaznih pravaca trebali raditi na zajedničkom ulaganju u te pruge jer će koristiti svim državama koje povezuju.

Posao budućnosti

Čini se da se o željeznici kao važnom faktoru u pokretanju gospodarstva u Hrvatskoj razmišlja sa zakašnjenjem. Primjećujete li to na svome poslovanju? Ometa li vas više loša infrastruktura ili veliki, dugotrajni radovi na njoj?

Mislim da nije iznenađenje da su u prošlosti prednost imali drugi infrastrukturni projekti, a slično je bilo u svim zemljama u susjedstvu; prvo napravimo autoceste pa onda ostalo. Bitno je da se to prepoznalo i da se sad ulaže i u željeznicu koja je prijevoz budućnosti. Radovi na željeznici sigurno ometaju normalno poslovanje i, još gore, povećavaju troškove koje nitko ne pokriva, osim samih operatera. Generalno, u svim zemljama u okruženju se događaju investicije u željeznicu, a ja to ne vidim kao problem, nego kao razvoj. Za šest-sedam godina imat ćemo pruge koje će omogućavati brži i učinkovitiji prijevoz, kako tereta, tako i putnika.

Kako se nosite s manjkom radne snage? Sve je više tvrtki koji se bave željezničkim prijevozom, ali i sve manje đaka koji žele biti strojovođe, mehaničari ili logističari…

…Što je na kraju šteta. Željeznica se percipira kao ‘stari’ zanat, ali u biti je to zanat budućnosti. Europska komisija potiče ulaganja u željeznicu jer je prihvatljiva za okoliš. Zeleni plan EU predviđa da se željeznički teretni promet u EU poveća za 50 posto do 2030. godine, odnosno udvostruči do 2050., u usporedbi s 2015. godinom. Dakle, zaista je riječ o sektoru pred kojim je svijetla budućnost.

Mislim da svi pritom radimo grešku, jer željeznice ne predstavljamo kao posao budućnosti, tako da uz sva silna ulaganja u infrastrukturu, možda ne ulažemo dovoljno u marketing samog posla. Treba to promijeniti i pokazati djeci u osnovnoj školi koliko je to dobar posao. Mi kao ENNA Transport već godinama nudimo stipendije učenicima koji se školuju za strojovođe, no interes je malen. S druge strane, strojovođe zarađuju sve više zbog sve veće potražnje za njima.

Profitiranje kroz suradnju

Što Grad Rijeka, a što Hrvatska dobivaju s otvaranjem Rijeka Gatewayja? Može li time Rijeka postati najznačajnija luka na Jadranu?

Rijeka sigurno dobiva novi kontejnerski terminal, koji će imati godišnji promet veći od 600 tisuća TEU-a. Rijeka će dobiti i više od 300 novih, dobrih radnih mjesta koja nisu bazirana na minimalnoj plaći i imaju multiplikativni faktor 5. To znači da će, ako terminal zaposli 300 ljudi, na povezanim radnim mjestima u drugim tvrtkama i institucijama biti zaposleno 1500 ljudi, što je ogroman značaj za Rijeku i okolicu. Uz terminal Rijeka Gateway, Hrvatska se prepoznaje kao novi logistički hub što će privući nova ulaganja i s time nova radna mjesta.

Nakon proširenja u drugoj fazi, Rijeka će imati mogućnost pretovariti više od milijun TEU-a, što je sigurno bitno za Jadran, ali treba reći da su Koper i Trst blizu ili preko milijuna već sada. No, smatram da se ne smije gledati na Trst i Koper kao konkurenciju, jer je pravac kroz sjeverni Jadran konkurencija pravcu kroz sjeverne luke (Bremerhaven, Hamburg, Rotterdam), i tu će svi terminali, odnosno sve luke na Jadranu profitirati kroz suradnju, a ne kroz natjecanje.

Iako pokrivate prostor od Njemačke i Poljske, preko srednje Europe, Italije, pa sve do Bugarske, vaše se poslovanje temelji na regiji, odnosno susjednim nam državama. Na koji način ćete u budućnosti razvijati svoje poslovanje i o čemu će ovisiti širenje vaše mreže i na regiju?

ENNA Transport trenutno ima oko 200 zaposlenika, imamo 16 lokomotiva i 200 intermodalnih vagona za prijevoz kontejnera i pokrivamo više od 20 posto cargo tržišta u Hrvatskoj. Pored matične tvrtke u Hrvatskoj imamo otvorenu i aktivnu tvrtku u Srbiji ENNA Transport BGD. Prije tri mjeseca dobili smo dozvolu za obavljanje prijevoza u Sloveniji, gdje smo u fazi zapošljavanja i počet ćemo s vlastitim prijevozima brzo. Isto tako smo u procesu otvaranja tvrtke u Mađarskoj.

Naša ponuda bazira se na interoperabilnosti što znači da naši vlakovi s lokomotivama mogu prelaziti u sve zemlje i tako isporučujemo teret našim klijentima s manje čekanja na granici. Sve te navedene države smo definirali kao našu regiju, a izvan toga planiramo suradnju s partnerima.

Naš sektor transporta i logistike ima svijetlu budućnost, velika su ulaganja u tijeku i vjerujemo da ćemo iskoristiti prilike za razvoj našeg poslovanja u Hrvatskoj i šire.

IZVOR