Arhiva za kategoriju Obavijesti

Kako su u petak potvrdili u HŽ Infrastrukturi, trenutačni postotak završenosti radova je oko 80 posto.

“Do kraja godine bit će završeni svi radovi za koje je potrebno odobravanje zatvora pruge. A tijekom iduće dovršit će se preostali radovi na prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu, rekonstrukciji kolodvora Koprivnica. Potom slijedi ishođenje potrebnih dozvola”, ističu.

Liftovi na peronima

Obnova kolodvora Koprivnica je u punom zamahu i trenutačno se izvodi rekonstrukcija skupine kolosijeka 4 – 15. Izgrađen je pothodnik ispod Zagrebačke ulice i skupine kolosijeka 9 -15 te se nastavlja njegova izgradnja u dijelu skupine kolosijeka 4 – 8.

Između petog i šestog kolosijeka bit će izgrađen otočni peron koji će biti povezan s pothodnikom. Planirani završetak rekonstrukcije skupine kolosijeka 4 – 8 je kraj ove godine, nakon čega će započeti rekonstrukcije skupine kolosijeka 1 – 3, jednog otočnog i bočnog perona i nastavak rekonstrukcije pothodnika ispod kolosijeka 1 – 3.

“Planirani završetak radova na navedenoj skupini kolosijeka je početkom iduće godine. Pothodnikom će međusobno biti povezani svi peroni, do kojih će uz stubišta voditi i dizala kako bi se osobe smanjene pokretljivosti što lakše kretale prema peronima ili prešle s jedne na drugu stranu kolodvora.

Otežani uvjeti

Za vrijeme izvođenja radova, promet u kolodvoru Koprivnica organizira se u otežanim uvjetima i sa smanjenim kolosiječnim kapacitetima, te se promet u kolodvoru Koprivnica trenutno odvija preko skupine kolosijeka od 1 – 3.

Dio operativnih radnji vezanih za regulaciju prometa preuzeo je novoizgrađeni kolodvor Novo Drnje u kojemu se trenutačno zadržava najveći broj teretnih vlakova.

Nakon završetka radova u kolodvoru Koprivnica, kolodvor će imati 15 prijemno-otpremnih kolosijeka osiguranih novim elektroničko signalno-sigurnosnim uređajem (ESSU)”, tumače u HŽ Infrastrukturi.

Kad je riječ o kapitalnim objektima na trasi pruge, dovršeni su svi cestovni nadvožnjaci i podvožnjaci te su pušteni u promet. Vijadukti su izgrađeni u cijelosti i preko njih teče željeznički promet. U cijelosti je izgrađen kolodvor Novo Drnje.

Sedam mostova

Kolodvor Lepavina će biti rekonstruiran u drugoj polovici godine, nakon čega slijedi i implementacija ESSU-a. Ide izgradnja desnog perona u stajalištima Sokolovac i Carevdar te obaju perona u stajalištu Mučna Reka, potom završni radovi na pothodnicima, nadstrešnicama i ugradnji dizala.

U ostalim stajalištima (Majurec, Vojakovački Kloštar i Peteranec) preostaju završni radovi na pothodnicima, nadstrešnicama i ugradnji dizala, zaključuju u HŽ Infrastrukturi.

Dionica nove pruge od Križevaca do mosta na Dravi duga je više od 43 kilometra. Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU. Vlakovi će moći juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Na trasi je sagrađeno čak sedam novih mostova, četiri željeznička vijadukta i galerije, deset nadvožnjaka i podvožnjaka, obnovit će se ili sagraditi devet kolodvora i stajališta, a u sklopu velike rekonstrukcije kolodvora u Koprivnici gradi se novi pothodnik dužine 150 metara.

IZVOR

U idućim godinama u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti gotovo šest milijardi eura

Javnosti je već dobro poznato da se danas u željeznicu ulaže jako puno i da je u planu njezina transformacija, a kako koji projekt završava tako krajnji korisnici, putnici i prijevoznici, to vide i osjete.

Iz najveće željezničke tvrtke u Hrvatskoj, HŽ Infrastrukture, objašnjavaju da je na terenu napredak naočigled vidljiv te je situacija sve bolja nakon završetka svakog projekta, odnosno nakon svake obnovljene dionice. Istodobno je situacija sve izazovnija jer se na brojnim lokacijama izvode radovi. Zato pružaju uvid u to što se sve radi na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga kojima je protkana Hrvatska.

Najveća ulaganja dosad

Trenutačno se izvodi nekoliko desetaka projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture koji se financiraju iz raznih izvora, a među kojima je 14 kapitalnih projekata koji se sufinanciraju iz fondova EU. Zbog toga je i ta državna tvrtka trenutačno najveći korisnik europskog novca u prometnom sektoru u državi koja je, moglo bi se reći, jedno veliko željezničko gradilište. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza obnove – bilo u fazi izrade dokumentacije, bilo natječaja za radove, bilo izvođenja radova.

U idućim godinama u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti gotovo šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisuću kilometara pruga, odnosno polovinu postojeće mreže. Zato se može reći da se u željeznicu trenutačno ulaže više nego ikada u povijesti Republike Hrvatske.

Glavnina ulaganja usmjerena je na projekte na dvama međunarodnim koridorima Transeuropske prometne mreže (jedinstvene mreže europskih prometnica): koridoru RH1 od Slovenije preko Zagreba do Srbije te koridoru RH2 od Rijeke do granice s Mađarskom (dio Mediteranskog koridora). Treba spomenuti i brojne projekte koji se financiraju iz drugih izvora poput kredita Europske investicijske banke od 900 milijuna eura, koji je Vlada RH osigurala za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj. Tim novcem već se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale međunarodne pruge koje su jako važne za stanovništvo, odnosno za povezivanje manjih mjesta s većim središtima, čime se podiže kvaliteta života.

Sva ta ulaganja omogućit će bolju propusnu moć pruga te sigurnije, ugodnije i brže putovanje brzinama do 160 km/h na međunarodnim prugama, 120 km/h na regionalnim i 80 km/h na lokalnim prugama.

Prošle godine obnovljene pruge

Putnici i prijevoznici (18 teretnih i jedan putnički) najviše primjećuju završene projekte i one na kojima su u tijeku radovi. Posljednji je završen europski projekt modernizacije i elektrifikacije 19 kilometara pruge od Vinkovaca do Vukovara. Također, prošle je godine obnovljena pruga u središtu glavnog grada, na dionici Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, odnosno na tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim prođe oko 150 vlakova na dan. Obnovljena je i pruga između Zaboka i Krapine, nastavno na obnovljenu dionicu Zaprešić – Zabok, pa su oba pravca od Slovenije (točnije, Savskog Marofa) do Zagreba te od Krapine do Zagreba obnovljena. Niti jednom vrstom prijevoza sada se ne može stići brže iz tih smjerova do glavnoga grada nego željeznicom.

Što se tiče teretnog prijevoza, najveći je benefit ostvaren u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskom koridoru – Rijeci. U suradnji s Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastruktura završila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, čime je olakšan transport tereta između luke i željeznice.

Što se trenutačno radi?

U fazi najaktivnijih radova je dionica Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, duga 42 kilometra, gdje je najveće željezničko gradilište u zemlji i u sklopu kojeg se izvodi rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura. Intenzivno se gradi novi kolosijek te obnavlja postojeći i na dionici Dugo Selo – Križevci te bi oba projekta trebala biti završena 2026. godine. Radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

Od manjih projekata na kojima su u tijeku radovi, ističu obnovu pruge Knin – Zadar, koja je počela nedavno, te obnovu pruge Pitomača – Kloštar, koja se uskoro završava. Radovi počinju na dionicama Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar i Banova Jaruga – Daruvar te do kraja godine na dionicama Osijek – Koška, Sveti Ivan Žabno – Bjelovar te u Istri od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi.

Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna mnogo jer se još ne vide promjene na terenu, odnosno u fazi su izrade studijske/projektne dokumentacije ili nabave za radove. HŽ Infrastruktura nedavno je raspisala najveći natječaj za radove u povijesti tvrtke, vrijedan 620 milijuna eura, za modernizaciju dionice Dugo Selo – Novska, duge 83 kilometra. U tijeku je izrada dokumentacije za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za prugu od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac, Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Sigurnije preko prijelaza

Na željezničkoj mreži postoji više od 1400 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP), a neprestano se radi na podizanju razine njihove sigurnosti ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme, odnosno polubranika i svjetlosno-zvučne signalizacije. Osim što se ugrađuju suvremeni uređaji, u sklopu velikih projekata modernizacije pruga na koridorskim pravcima ukidaju se željezničko-cestovni prijelazi te se umjesto njih grade podvožnjaci ili nadvožnjaci. Time se, osim bolje protočnosti prometa, postiže najviša moguća razina sigurnosti. Ove je godine završen projekt osiguranja i modernizacije 50 prijelaza te su svi pušteni u rad. Trenutačno se modernizira više od stotinu prijelaza.

Mnogo izazova, ali i benefita

Bit će potrebno još desetak godina dok svi ti radovi ne budu završeni i dok se u cijelosti ne promijeni slika željeznice i putovanja vlakom u Hrvatskoj. U provođenju tako velikih projekata mnogo je izazova, što se posljedično odražava i na tijek prometa pa dolazi do kašnjenja i zamjenskih prijevoza autobusima. Željeznica je specifična jer se radovi izvode paralelno uz promet. Naime, pruga se ne može zatvoriti na nekoliko mjeseci ili godina dok traje obnova kao što je to moguće na cestovnoj infrastrukturi. Iako se promjene vide sa svakim obnovljenim kilometrom pruge, potrebno je još malo strpljenja i razumijevanja do potpune transformacije – modernije, brže i dostupnije željeznice.

IZVOR

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas je obišao radove na izmjeni kolosijeka na željezničkom kolodvoru Varaždin, koji se obavljaju u sklopu obnove dionice željezničke pruge u ukupnoj duljini od 90 kilometara i u vrijednosti 190 milijuna eura.

Radovi su počeli tijekom ožujka i uključuju 74.7 kilometara dionice Kloštar – Koprivnica – Varaždin te 11.8 kilometara dionice Varaždin – Čakovec, što se financira uz pomoć kredita realiziranog s Europskom investicijskom bankom.

Potpredsjednik Vlade i ministar Butković kazao je da je u Hrvatskoj pokrenut veliki investicijski ciklus u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture. “U neposrednoj blizini gradi se veliki projekt na mediteranskom koridoru – Križevci – Koprivnica – mađarska granica koji će biti gotov do kraja godine. Obnova regionalne pruge pomoći da Varaždin bude što prije na tome koridoru”, rekao je Butković.

Ulaganja u željeznicu veća od 1.5 milijardi eura

Istaknuo je i da su ulaganja u željezničku infrastrukturu veća od 1.5 milijardi eura te uglavnom iz Europskih fondova.

Butković je naglasio da se radi na obnovi “jako puno lokalnih i regionalnih pruga” te napomenuo da će taj investicijski ciklus, odnosno obnova cjelokupne željezničke infrastrukture, trajati sljedećih desetak godina.

Paralelno s time, dodao je, nabavljaju se novi vlakovi.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak rekao je da se značajnim ulaganjima državnih tvrtki na području Varaždinske županije – Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama – sada pridružila i HŽ infrastruktura.

Od Varaždina do Zagreba vlakom za sat i pol, a možda i brže

“Za sve nas je ovo ulaganje također važno jer će omogućiti kraće putovanje vlakom od Varaždina i Ludbrega do Koprivnice, a potom i prema Zagrebu”, rekao je Stričak.

Podsjetio je da je Županijska skupština prošli tjedan usvojila izmjene i dopune Prostornog plana Varaždinske županije kojima je u prostorno-plansku dokumentaciju uvrštena trasa brze pruge, tzv. Lepoglavska spojnica.

“Ujedno je sada dana mogućnost izgradnje dodatnog industrijskog kolosijeka u Brezju, uz prugu Zaprešić – Čakovec, a za utovar i istovar robe za potrebe gospodarstva. Sve te investicije su bitne i na korist našim građanima”, dodao je.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj rekao je da će se spojem na mediteransku spojnicu Varaždin približiti Zagrebu na otprilike sat i pol vremena, a možda i kraće.

“Pozdravljam tu investiciju, kao i suradnju s Ministarstvom prometa i infrastrukture i Upravom HŽ-a s kojima smo zajednički dvije godine radili i projektirali kako bismo riješili ključni infrastrukturni problem u Varaždinu, a to je kućanska rampa te smo uskoro pred izdavanjem građevinske dozvole”, rekao je Bosilj.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić rekao je da će se ovih dana raspisati natječaj za idejna rješenja modernizacije pruge od Zaboka do Varaždina.

“Nismo odustali ni od Lepoglavske spojnice. Napravili smo studijsku dokumentaciju koja je sada malo stavljena sa strane jer želimo prvo riješiti sve glavne koridore i regionalne pruge, a nakon toga gradit ćemo i to”, rekao je Kršić.

IZVOR

Prema podacima Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), vlakovima Hrvatskih željeznica (HŽ) u posljednjem tromjesečju prošle godine prevezeno je gotovo milijun putnika više nego u istom razdoblju 2023. godine.

U posljednjem lanjskom tromjesečju vlakovima HŽ-a prevezeno je 7,5 milijuna putnika, dok ih je u istom tromjesečju pretprošle godine prevezeno 6,6 milijuna, stoji u izvješću HAKOM-a.

Rast broja putnika još uvijek ne znači da je naraslo i zadovoljstvo putovanjem vlakovima. Domaći putnički vlakovi i dalje slove za spore i netočne u dolasku ili odlasku.

Trećina putnika vlakom ide na posao

Pisali smo nedavno o jednom istraživanju o prosječnim brzinama vlakova u europskim zemljama prema kojemu je Hrvatska, s prosječnom brzinom putničkih vlakova od 58,2 kilometra na sat, na 30. mjestu među 35 europskih zemalja. Prema tom istraživanju, najsporiji su vlakovi u Albaniji s prosječnom brzinom 27,6 kilometara na sat, a najbrži u Španjolskoj s prosječnom brzinom od 199,4 kiometra na sat.

No, nije brzina jedini kriterij kvalitete putničkog prijevoza vlakovima Hrvatskih željeznica.

HAKOM je ovih dana objavio rezultate ankete o zadovoljstvu korisnika uslugom željezničkog prijevoza. Trećina ispitanika, njih 33 posto, kazala je da koriste vlak kao prijevozno sredstvo za odlazak na posao. Također ih 33 posto koristi vlak i u slobodno vrijeme. U svrhu odlaska na fakultet vlakom putuje 12 posto ispitanika,

za putovanje u drugi grad radi zdravstvenih usluga njih 9 posto, dok samo 2 posto ispitanika putuju vlakom radi odlaska u školu. Putovanje vlakom najčešći je odabir zbog povoljne cijene (25 posto) te zbog dostupnosti prijevoza (15 posto).

“Neatraktivan i nekonkuretan prijevoz”

“Podatak da samo 4 posto ispitanika odabire vlak zbog učestalosti usluge pokazatelj je neprikladne učestalosti polazaka, što prijevoz željeznicom čini neatraktivnim i nekonkurentnim u odnosu na osobno vozilo. Udobnost i brzina prijevoza su kao razlog odabira putovanja vlakom zastupljeni s 13, odnosno 10 posto što je prema navodima korisnika posljedica radova i redovitih supstitucija prijevoza autobusima s presjedanjima na vlak. Tek 5 posto anketiranih putnika je odabralo prijevoz vlakom zbog mogućnosti prijevoza bicikla, a kao razlog tomu navode visoku cijenu prijevoza s obzirom na relativno kratke udaljenosti prijevoza te neprikladan prostor i broj mjesta predviđenih za prijevoz bicikala”, stoji u HAKOM-ovom obrazloženju rezultata ankete.

Prilično visokih 53 posto ispitanih zadovoljno je cijenom prijevozne karte, dok 19 posto smatra da cijena ne opravdava kvalitetu usluge. Nadalje, 55 posto anketiranih smatra da treba povećati učestalost polazaka ili reorganizirati vrijeme polazaka vlakova i uskladiti ga s potrebama prijevozne potražnje.

Mnogi nezadovoljni trajanjem putovanja

Što se tiče udobnosti putovanja vlakovima, 50 posto putnika je zadovoljno, a 26 posto nije, i to opet zbog čestih presjedanja i nadomještanja prijevoza autobusima. Visokih 70 posto anketiranih nezadovoljno je i vremenom trajanja putovanja željeznicom.

“To je pokazatelj nekonkurentnog prijevoznog vremena, a prema mišljenju putnika uzrokuju ga radovi na infrastrukturi i neprikladna organizacija prijevoza”, tumače u HAKOM-u.

Jedan od slabije ocjenjenih pokazatelja kvalitete prijevoza željeznicom u ovoj anketi je točnost vlakova. Više od 75 posto anketiranih nije zadovoljno točnošću vlakova.

Veliko je, također 70-postotno nezadovoljstvo anketiranih putnika zbog nepravodobnog pružanja informacija prije i tijekom putovanja.

Sve više putnika podnosi prigovore

Čistoćom sanitarnih čvorova u vlaku zadovoljno je tek 27 posto anketiranih putnika. Temperaturom zraka u vlakovima HŽ-a zadovoljno je 48 posto putnika, dok ih je više od 30 posto i dalje nezadovoljno.

U anketi je 58 posto ispitanika reklo da su, kao putnici HŽ-a, upoznati sa svojim pravima, dok je 42 posto njih koristilo pravo na reklamaciju i prigovor prijevozniku, što je čak 25 posto više u odnosu na anketu iz 2022. godine.

“Značajno je povećan broj putnika koji aktivno sudjeluju u ostvarivanju svojih putničkih prava te se odlučuju na podnošenje reklamacije i prigovora željezničkom prijevozniku”, kažu u HAKOM-u.

Desetak najčešćih prigovora

Neki od najčešćih prigovora putnika su:

• kašnjenja vlakova zbog dugotrajnih trajanja laganih vožnji i provedbe radova
• organizacija rada u kolodvoru kod provedbe križanja vlakova na jednokolosiječnim prugama
• neadekvatna pristupačnost i dostupnost službenih mjesta, posebice za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću
• nedostatak čekaonica na stajalištima
• neprimjerena čistoća sanitarnih čvorova i čekaonica u službenim mjestima
• nedovoljan broj predviđenih površina i stalaka za bicikle u vlakovima
• zapušten izgled službenih mjesta i okoliša na kolodvorskom području (s naglaskom na kolodvor Sesvete, Glavni kolodvor Zagreb te Zagreb Zapadni kolodvor)
• nefunkcionalni razglasni sustavi za pružanje informacijama na službenim mjestima
• izostanak pružanja informacija o kašnjenjima na službenim mjestima
• neprimjerena čistoća vlakova, temperatura i kvaliteta zraka u vlakovima
• nepridržavanje vremena vožnje po voznom redu iako nema radova
• nedovoljan broj vagona u vlaku (putnici sjede po podu i prolazima pogotovo za vrijeme turističke sezone)

HAKOM na koncu navodi da je do značajnijeg povećanja putovanja vlakovima došlo jer je omogućen besplatan prijevoz vlakom na području Republike Hrvatske za nekoliko skupina putnika kao što su učenici srednjih škola, redoviti studenti i umirovljenici.

IZVOR

Turska kompanija Dogus Insaat zajedno s tvrtkom Montaža iz Zagreba predala je najpovoljniju ponudu za izgradnju trase Nizinske pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Na natječaj je pristiglo ukupno pet ponuda, a procijenjena vrijednost radova je 255 milijuna eura bez PDV-a. Napovoljnija tursko-hrvatska ponuda iznosi 225,9 milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu predala je tvrtka Strabag, i to 367,6 milijuna eura. Dakle, raspon ponuđenih cijena je iznimno velik i iznosi oko 140 milijuna eura. Prvi put na natječaj za neki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj javila se i tvrtka iz Indije. Ponuda kompanije Afons Infrastrustructure iz Mumbaija iznosi 298,4 milijuna eura. Ponude su predale i turska tvrtka Cengiz Insaat i španjolska Comsa.

Ovo je već drugi natječaj za ovu dionicu. Onaj prvi za trasu i objekte bio je raspisan još 2020., a ugovor sa Strabagom potpisan je u srpnju 2022. Početak radova kasnio je devet mjeseci jer nisu bile ishođene sve građevinske dozvole za gradnju trase pruge. Strabag je tada zaprijetio raskidom ugovora, ali je u konačnici postignut dogovor da Strabag gradi objekte, dok će se za izvođača trase pruge raspisati novi natječaj. Novi natječaj objavljen je tek potkraj prošle godine.

Procijenjena vrijednost novog natječaja ne samo da je za 50 milijuna eura veća od vrijednosti ugovora koji je za gradnju ove dionice HŽ Infrastruktura 2022. potpisala sa Strabagom, nego je i narasla za deset milijuna eura u odnosu na objavljenu procjenu u procesu prethodnog savjetovanja koje je održano od 23. travnja do 23. svibnja prošle godine. Zbog tog povećanja na više od 250 milijuna eura svi sudionici, uz svoju ponudu, morali su dostaviti i obavijest ili izjavu primaju li državne subvencije. HŽ Infrastruktura te izjave mora proslijediti Europskoj komisiji na procjenu te ne mogu potpisati ugovor s odabranim izvođačem dok Komisija ne obavi pregled. Kako doznajemo, dokumentacija bi već danas trebala biti upućena u Bruxelles. Naime, cijeli projekt Europska komisija sufinancira sa 85 posto potrebnih sredstava.

Osim ove financijske promjene, u odnosu na prvi natječaj izmijenjen je i rok trajanja izgradnje. Sada je rok gradnje 36 mjeseci, odnosno šest mjeseci dulji nego na prvom natječaju. U HŽ Infrastrukturi tvrde da su rok gradnje produljili “sukladno iskustvima u provedbi na ovom projektu i na ostalim sličnim projektima koje provode te je izvršena optimizacija roka završetka kako bi se smanjili utjecaji rizika produljenja roka izvođenja”.

U HŽ Infrastrukturi nadaju se da bi ugovor s odabranim izvođačem mogli potpisati tijekom ljeta, a najkasnije ujesen kako bi radovi započeli još ove godine. U tom slučaju ova dionica Nizinske pruge mogla bi biti završena do kraja 2028. Osim natječaja za izgradnju, HŽ Infrastruktura mora provesti i natječaj za odabir tvrtke koja će provoditi nadzor nad radovima na ovoj dionici.

IZVOR