Arhiva za kategoriju Obavijesti

Na dvije dionice na sjeveru Hrvatske za pola milijarde eura već se provode veliki projekti modernizacije željezničke pruge. Posao se nastavlja na dionici od 30-ak kilometara u Krapinsko-zagorskoj županiji. Jedan dio netom je dobio ušminkavanje od 15 milijuna eura, no tek mu se sprema opasan upgrade. Samo izrada dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole moglo bi koštati više od milijun eura. Detalje otkriva projektni zadatak.

Traži se izrada projekta za modernizaciju još jedne pruge i to opet na sjeveru Hrvatske. Značajni pothvati modernizacije pojedinih željezničkih dionica u kontinentalnoj Hrvatskoj već su krenuli, a nedavno je nakon manjih radova otvorena pruga od Zaboka do Krapine.

Sada se traži izrada projektne dokumentacije za elektrifikaciju i obnovu tog dijela pruge, preko Đurmanca pa do državne granice. Samo izrada dokumentacije koja je potrebna da bi se ishodila lokacijska dozvola, procijenjena je na vrijednost 1,1 milijuna eura. Podsjećamo, radi se o jednom od brojnih projekata planiranih u sklopu plana obuhvatne modernizacije željeznice diljem Hrvatske u koju bi se trebalo uložiti milijarde.

Brže putovanje

Početkom rujna 2024. godine u promet je puštena obnovljena dionica željezničke pruge Zabok-Krapina, nakon čega su vlakovi trasom ponovno provozili prema redovnom voznom redu. Obnova 16 kilometara duge dionice obuhvatila je kompletnu zamjenu tračnica i pragova, podloge na 22 željezničko-cestovna prijelaza, te ugradnju novih pružnih oznaka. Provodili su se i prateći radovi na elektroinstalacijama, a nakon obnove brzina vlakova podignuta je na 80 kilometara za sat.

Nakon tog uređenja od 15-ak milijuna eura, financirano iz državnog proračuna, u planu su novi, obuhvatniji radovi, za koje je tek potrebno ishoditi dozvolu, a prema opisu će uključiti i netom sređenu dionicu. No, prije dozvole, treba izraditi potrebnu projektnu dokumentaciju u skladu sa zadatkom koji je objavila HŽ Infrastruktura. Naručili su kako za nove radove treba izraditi studijsku dokumentaciju i idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole za elektrifikaciju željezničke pruge, i to, od Zaboka, preko Đurmanca do državne granice.

Veza sa Zagrebom

Iz HŽ-a naglašavaju kako treba elektrificirati i potpuno modernizirati prugu koja prolazi Krapinsko-zagorskom županijom. Pruga je to koja prolazi područjem Zaboka i Krapine, a potom općinama Sv. Križ Začretje i Đurmanec.

– Zahvaljujući kretanjima broja stanovništva i snažnim vezama sa gradskim regijama unutar hijerarhijske mreže centralnih naselja, pruga R106 ima značajnu prometnu funkciju u ispunjavanju potreba stanovništva za dnevnim migracijama te povezivanja sa Gradom Zagreba, pojašnjena je funkcija ove važne pruge na sjeveru Hrvatske u projektnom zadatku.

Ništa bez dozvole

U trenutnom pak stanju, željeznička pruga R106 Zabok-Krapina-Đurmanec-državna granica (do Rogateca) regionalna je jednokolosiječna neeelektrificirana pruga duljine 27,188 kilometra. Radovi na 16 kilometara trase između Zaboka i Krapine, uključili su manje obuhvatne radove u odnosu na elevaciju koju bi predmetna pruga trebala doživjeti sada planiranim izmjenama.

Na pruzi na drugoj dionici, između Đurmanca i državne granice, vrijedi spomenuti, promet je uopće tek ponovno uspostavljen 2014. godine nakon duljeg vremena. Za cjelokupnu dužinu pruge sada treba izvesti Studiju izvodljivosti, Analizu troškova i koristi, Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene utjecaja na okoliš te pripadajući Idejni projekt, i sve to za okvirno 1,1 milijuna eura.

Izrađen Elaborat bit će podloga rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš, dok će se nakon izrađene i prihvaćene studije izvodljivosti varijantno rješenje moći razraditi do razine idejnog projekta. Izrađeni idejni projekt bit će podloga za ishođenje pravomoćne lokacijske dozvole za predmetne radove. Ishođenje pravomoćne, odnosno izvršne lokacijske dozvole obveza je Pružatelja usluge, navodi Projektni zadatak.

Tri kolodvorske zgrade

U trenutnom stanju, željeznička pruga R106 regionalna je neeelektrificirana pruga, na kojoj vlak najbrže vozi 80 kilometara na sat. Elektrifikacijom i dogradnjom od Zaboka do državne granice ubrzao bi se vlak. Radovi bi zahvatili ukupno skoro 30 kilometara željezničke trase.

Duž pruge, inače su i tri kolodvorske zgrade, a tek treba vidjeti hoće li i njihova obnova biti uključena u projekt modernizacije. To su kolodvori Sveti Križ Začretje, Krapina i Đurmanec, no projektna dokumentacija ne otkriva detalje o stanju tih kolodvorskih zgrada. Više o planovima obnova kolodvora diljem Hrvatske pročitajte ovdje.

IZVOR

Za ostvarenje punog potencijala Luke Rijeka od iznimne je važnosti izgradnja nizinske pruge, što bi se trebalo dogoditi najkasnije do 2036. godine, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji “Brod, vlak, pogodak” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Profesori Davor Dujak s osječke Ekonomije i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta su prezentirali studiju “Ekonomski učinci riječke luke”, po kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka-Zagreb do 2035. godine.

Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju.

Prema optimističnom scenariju, pak, koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb-Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8.600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.

Pesimistični scenarij, po kojem pruga nije dovršena 2035. i njena puna modernizacija je prolongirana, realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi na oko 1,72 milijarde eura.

Inače, prema brojkama iz 2023. godine, ukupni “output” riječke luke na hrvatsko gospodarstvo iznosi oko 740 milijuna eura, pri čemu je u njoj zaposleno oko 2.500 ljudi, dok, kada se uključe dobavljači i ostali na koje njeno poslovanje utječe, ta brojke raste do oko 5.600.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je da nova pruga Rijeka – Zagreb uključuje izgradnju i rekonstrukciju više dionica – Hrvatski Leskovac – Karlovac, zatim Karlovac – Oštarije, pa Oštarije – Škrljevo, te naposljetku Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Upitan o optimističnom i pesimističnom scenariju završetka cijele dionice, Kršić je kao najraniju apostrofirao 2032., dok bi najkasnije pruga trebala biti gotova do 2036. godine.

Na isto pitanje, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je odgovorio da je on uvijek optimist. “Uvijek ‘guram i stišćem’ da to bude što prije”, poručio je.

Rijeka na tri prometna koridora

Ustvrdio je da Luka Rijeka ima dugoročni potencijal postati još veći generator rasta i konkurentnosti, pri čemu će donijeti nove prilike za zapošljavanje, povećanje izvoza i jačanje regionalne trgovine. Pritom, i on je naglasio, ključna ostaje izgradnja nizinske pruge od mađarske granice, preko Zagreba do Rijeke.

Podsjetio je na lanjsku izmjenu uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) po kojoj se Hrvatska našla na četiri prometna koridora, od čega se Rijeka nalazi na čak tri, što otvara mogućnosti za daljnja ulaganja.

Uz kontenjerski terminal Brajdica, na kojem se promet povećava iz godine u godinu, Butković je podsjetio i na Zagrebačku obalu, terminal koji će, kada bude završen i počeo s radom, riječku luku približiti “korak bliže zauzimanju vodeće uloge u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu”. Naime, koncesiju za izgradnju i upravljanje tim terminalom dobile su tvrtka ENNA Logic i APM Terminals, sestrinska tvrtka Maerska, globalnog logističkog diva.

“Svaki uloženi euro u riječku luku generira 1,4 eura gospodarske aktivnosti te 1,55 eura dodane vrijednosti”, istaknuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Između ostalog, rekao je i da je “Ministarstvo gospodarstva dosad donijelo odluke koje riječkoj luci omogućavaju brže manipuliranje teretom, na taj način ostvarivanje većih količina pa samim time i veću profitabilnost”.

Hrvatska u prilici osnažiti geostrateški položaj

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj istaknula je da riječka luka ima poseban značaj za zemlje bez izlaza na more u okruženju, pri čemu je Hrvatska u prilici osnažiti svoj geostrateški položaj i značaj u europskim opskrbnim lancima.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa izjavio je da riječkoj luci iz godine u godinu rastu prihodi i dobit, a da kašnjenja u izgradnji pruge “od godinu ili dvije” ne znače ništa negativno jer prije desetak godina nitko nije vjerovao u ovakav razvoj luke. “To smo mogli samo sanjati”, ustvrdio je Vukorepa, inače i kandidat HDZ-a za gradonačelnika Rijeke.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja je naglasio važnost ulaganja u infrastrukturu kao temelja kojima se otvara prostor privatnom sektoru za razvoj i ostvarenje svojih ciljeva.

IZVOR

Riječ je o dionici dugoj 50 kilometara za čiju su obnovu predstavnici HŽ Infrastrukture i Strabaga, izvođača radova, u ponedjeljak potpisali ugovor vrijedan 55 milijuna eura.

Za mjesec dana trebali bi početi radovi na obnovi željezničke pruge Buzet – Sveti Petar u Šumi. Riječ je o dionici dugoj 50 kilometara za čiju su obnovu predstavnici HŽ Infrastrukture i Strabaga, izvođača radova, u ponedjeljak potpisali ugovor vrijedan 55 milijuna eura.

U sklopu radova koji će trajati tri godine bit će obnovljen kompletan gornji pružni ustroj, odnosno tračnice i pragovi, skretnice, odvodnja, mostovi i propusti, signalno-sigurnosni i prometno-upravljački podsustav te podloge na 21. željezničko-cestovnome prijelazu, objasnio je Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture. Usto bit će modernizirano 16 željezničko-cestovnih prijelaza u Istri.

Kršić je najavio da se radi na studiji modernizacije i elektrifikacije kompletne dionice od slovenske granice do Pule, dok je studija za dionicu od Lupoglava do Raše završena.

“Uvrštavanjem pruga u Istri na sveobuhvatnu mrežu otvaraju nam se vrata prema korištenju EU-ovih fondova. Kako u cijeloj Hrvatskoj tako i u Istri, nema dijela pruge koji nije u nekoj od faza bilo radova bilo izrade dokumentacije bilo natječaja za radove”, ustvrdio je Kršić.

Što se tiče spoja željeznica u Istri s ostatkom željezničke mreže u Hrvatskoj, HŽ Infrastruktura izradila je projektni zadatak i pripremila natječaj za izradu studijske dokumentacije koji će biti objavljen u travnju.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da se, što se tiče željeznica, nalazimo u investicijskom ciklusu vrijednom više od 1,5 milijardi eura. Najviše projekta, kaže, financira se iz europskih fondova, ali i kredita Europske investicijske banke (EIB), iz kojega se financira i projekt obnove pruge Buzet – Sveti Petar u Šumi koji čini trećinu željezničke pruge u Istri.

“Ovo je deseti ugovor koji potpisujemo od ukupno 14 kada govorimo o EIB-ovom kreditu. Nalazimo se u velikom investicijskom ciklusu. Obišli smo lokaciju početka radova na pruzi Varaždin-Koprivnica, projekt vrijedan 190 milijuna eura, a danas smo u Istri. Radova će biti još”, poručio je Butković.

IZVOR

Prugu u Istri obnavljat će sestrinske tvrtke STRABAG i STRABAG Rail a.s iz matične grupacije Strabag SE, odabrane u godinu dana dugom postupku javne nabave, potvrđeno nam je iz HŽ infrastrukture. Za radove na 50-kilometarskoj dionici od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, na pruzi državna granica – Buzet – Pula, konzorcij jedne od najvećih građevinskih tvrtki u Europi ponudio je cijenu od 68,7 milijuna eura (s PDV-om).I

Potpisivanje ugovora predviđeno je za ponedjeljak, 31. ožujka, u Sv. Petru u Šumi, u prisustvu potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

Radovi obuhvaćaju obnovu tračnica i pragova, prolaznih skretnica i prolaznih kolosijeka kroz kolodvore te podloga na cestovnim prijelazima. To će omogućiti povećanje brzine vlaka s trenutne 50–60 na 80 kilometara na sat, za koju je pruga projektirana, što će doprinijeti kvaliteti prometa.

Rekonstrukcija će trajati tri godine. Za to vrijeme promet će biti prilagođen, što uključuje prijevoz putnika autobusima i uvođenje la②ganih vožnji kada se bude radilo usporedo s prometovanjem..

IZVOR

Najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj dobio je svoj epilog. Riječ je o rekonstrukciji željezničke pruge od Križevaca, preko Koprivnice, do državne granice s Mađarskom. Projekt vrijedan 350 milijuna eura prešao je u novu fazu, a dosad je obnovljeno 80 posto ukupne dionice. Sada se kreće u nove radove – uklanjanje velikog broja objekata u sklopu projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka spomenute dionice. Za tu potrebu raspisan je javni natječaj za izvođača radova u vrijednosti od 400.000 eura. Najviše će rušenja biti u Koprivnici, njih čak sedam. Uz to, naselja Drnje i Reka ostat će bez dvije kolodvorske zgrade.

Najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj ulazi u novu fazu. Riječ je o rekonstrukciji dionice željezničke pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, vrijednoj 350 milijuna eura. Do sada je izgrađeno 80 posto ukupne dionice, odnosno 35 kilometara od ukupno 42 kilometra.

Hrvatske željeznice sada započinju s uklanjanjem objekata u sklopu projekta ‘Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka’ spomenute dionice, dok je istovremeno raspisan javni natječaj za izvođača radova vrijednih 400.000 eura. Također, za provedbu velebnog projekta, ishođene su dvije lokacijske dozvole.

Etape izgradnje

Prvom lokacijskom dozvolom obuhvaćena je cjelokupna trasa pruge, koja je podijeljena u četiri etape. Prva etapa obuhvaća dionicu od kolodvora Križevci do kolodvora Lepavina, gdje će se rekonstruirati željeznički infrastrukturni sustavi i izgraditi nekoliko ključnih objekata – nadvožnjaci Križevci, Vuk, Lepavina 1 i Lepavina 2, kao i podvožnjak Vojakovački Kloštar.

Druga etapa, koja se proteže od kolodvora Lepavina do kolodvora Koprivnica, uključuje modernizaciju željezničke infrastrukture te izgradnju nadvožnjaka Sokolovac i podvožnjaka Ivanečki. Na dionici od kolodvora Koprivnica do kolodvora Novo Drnje, koja čini treću etapu, predviđena je rekonstrukcija željezničkih sustava te izgradnja pothodnika Danica, nadvožnjaka Danica i Novo Drnje. Četvrta etapa, koja obuhvaća dionicu od kolodvora Novo Drnje do državne granice, uključuje obnovu željezničkih infrastrukturnih podsustava, izgradnju nadvožnjaka Šoderica te ključan infrastrukturni zahvat – izgradnju novog mosta Drava, uz uklanjanje postojećeg mosta.

Drugom lokacijskom dozvolom predviđena je izgradnja Elektrovučne podstanice (EVP) Koprivnica, koja će osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom za željeznički sustav. Ovaj segment projekta odvija se u dvije faze. Prva faza obuhvaća rekonstrukciju postrojenja EVP 110/25 kV Koprivnica, s ugradnjom nove opreme u sklopu postojećeg transformatora TS 110/35/10 kV Koprivnica te izgradnju kabelskog spoja do podstanice EVP 25 kV Koprivnica. U drugoj fazi provest će se dodatna modernizacija elektroenergetskih sustava u dijelu koji pripada Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS), čime će se osigurati pouzdan prijenos električne energije na cijeloj trasi pruge.

Uklanjanje objekata

U sklopu priprema za realizaciju projekta nužno je ukloniti objekte koji se nalaze na planiranoj trasi novog kolosijeka. Ovaj projektni zadatak obuhvaća izvođenje tih radova uz izradu potrebne tehničke dokumentacije, uključujući elaborate i projekte uklanjanja. Uklanjanje će se provoditi u skladu s planom građenja kako bi se osigurao nesmetan nastavak radova na rekonstrukciji i izgradnji željezničke infrastrukture.

U Drnju će se ukloniti četiri objekta – dvije kuće i dvije zgrade, od kojih je jedna kolodvorska, dok će Torčec ostati bez jedne stambene zgrade i skladišta. U Koprivnici će se ukloniti sedam zgrada, uključujući nekoliko stambenih objekata i jedan vodotoranj, dok će se u Reci ukloniti dva objekta, a u Kloštru Vojakovačkom jedan.

Paneuropski koridor

U sklopu projekta Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, 6. listopada 2016. potpisan je Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Sporazumom je osigurano financiranje u iznosu od 85 posto prihvatljivih troškova, pri čemu ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 289.936.727 eura, dok maksimalni iznos bespovratnih sredstava doseže 241.346.218 eura. Potpisnici sporazuma su HŽ Infrastruktura, kao korisnik, i Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA), koja djeluje u okviru ovlasti prenesenih od Europske komisije.

Postojeća jednokolosiječna željeznička pruga M201, koja povezuje državnu granicu s Dugim Selom preko Botova, Koprivnice i Križevaca, od iznimne je važnosti za međunarodni promet. Ova pruga dio je ogranka RH2 paneuropskog željezničkog prometnog koridora, koji povezuje Budimpeštu s lukom Rijeka.

Projekt traje godinama

Kad radovi budu gotovi, brzina vožnje bit će do 160 kilometara na sat, s ograničenjem od 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici, s obzirom na to da se na tom dijelu radi o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Inače, najbrži vlak na svijetu je Shanghai Maglev, koji može doseći brzinu od 460 km/h.

Kao podsjetnik, rekonstrukcija stare pruge te izgradnja drugog kolosijeka od Križevaca do granice s Mađarskom traje već više od četiri godine. Radove izvodi turska tvrtka Cengiz Insaat, koja gradi i obnavlja četrdesetak drugih objekata slične namjene.

IZVOR