Arhiva za kategoriju Obavijesti

Poštovani,

kolektivni pregovori oko 3. aneksa Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture su u završnoj fazi. Dosadašnji tijek pregovora iskristalizirao je stavke ispunjenje kojih predstavlja sindikalni uvjet sklapanja 3. aneksa KU HŽ Infrastrukture.

Naglašavamo da smo od strane Uprave obaviješteni da su za ispunjenje svih zahtjeva nužna dodatna financijska sredstva koja trenutno nisu osigurana proračunom HŽ Infrastrukture, te stoga očekujemo da Uprava HŽ Infrastrukture u suradnji s nadležnim ministarstvom poduzme potrebne korake kako bi se osigurala sredstva potrebna za završetak ovih pregovora i u konačnici, sklapanje ovog aneksa.

Između svih odredbi o kojima se vodili pregovori ističemo najznačajnije:

• Rast cijena sata rada od najmanje 25%
• Promjena odredbi o bolovanju, GO, dodacima za otežane uvjete rada,…
• Dodatni ugovoreni rast cijena sata rada u 2026. godini
• Vezanje materijalnih prava radnika HŽ Infrastrukture uz inflaciju odnosno indeks rasta potrošačkih cijena
• Primjena 3. aneksa od 1. travnja 2025. godine

O ostalim ne manje značajnim detaljima (a ima ih…) kao i o samom tijeku kolektivnih pregovora ćemo Vas detaljno informirati nakon što aneks bude i službeno potpisan.

Kao i u svim dosadašnjim kolektivnim pregovorima, i ovoga puta svjedočimo pojavi raznih “spasitelja”, “stručnjaka” i “onih koji bi to bolje”, koji putem raznih kanala plasiraju dezinformacije, u pravilu zbog ostvarivanja svojih pojedinačnih interesa.

Podsjećamo da su reprezentativni sindikati jedini legitimni pregovarači, jer su im radnici HŽ Infrastrukture svojim članstvom dali pravo da pregovaraju u njihovo ime i jedino od predstavnika reprezentativnih sindikata možete dobiti točne informacije o tijeku pregovora i sindikalnim zahtjevima. Sve ostalo su isprazne priče…

Pred nama je Međunarodni praznik rada i vjerujemo da ćete se složiti kako nema bolje čestitke od rasta plaća i unapređenja materijalnih i drugih radničkih prava. Dok se to ne dogodi (kao što rekosmo – ovih dana) koristimo priliku da Vam od srca čestitamo 1. svibnja – Međunarodni praznik rada.

Zahvaljujemo svim članovima na ukazanom povjerenju bez imalo sumnje da ćemo doći do cilja koji smo si zacrtali – što god neki pričali o tome.

S poštovanjem,

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

PRIOPĆENJE

Zagrebački Ranžirni kolodvor, specijalizirani kompleks za prihvat, razvrstavanje i otpremu teretnih vlakova, uskoro kreće u opsežnu rekonstrukciju. U sklopu kolodvora nalazi se i depo za električne i dizelske lokomotive, a za izvođenje radova raspisan je javni natječaj ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura. Također, neposredno iznad Ranžirnog kolodvora, tvrtka GIP Pionir uskoro započinje s izgradnjom vijadukta, kao dijela velikog infrastrukturnog projekta – izgradnje novog južnog ulaza u Zagreb. Konkretno, riječ je o izgradnji sjevernog kraka prometnog čvora Jakuševec, koji će omogućiti kvalitetnije povezivanje prometnog pravca Držićeva avenija – Most mladosti – Sarajevska cesta sa zagrebačkom obilaznicom i autocestom A11 Zagreb – Sisak.

Nakon što su Hrvatske ceste odabrale tvrtku GIP Pionir za izvođača radova na izgradnji vijadukta iznad Ranžirnog kolodvora na autocesti Zagreb – Sisak, sada je raspisana i javna nabava za izvođača radova njegove rekonstrukcije vrijedne 4.200.000 eura. Inače, zagrebački Ranžirni kolodvor predstavlja kompleks namijenjen prihvatu teretnih vlakova, njihovom razvrstavanju i otpremi, a u sklopu kolodvora smješten je i depo za električne i dizelske lokomotive.

Na zapadu graniči s naseljem Sveta Klara, a na istoku s Mičevcem, dok se uz njegovu sjevernu stranu protežu naselja Otok (od 1979. dio Sloboštine) i Jakuševec. Također, kolodvorski kompleks dugačak je 4,1 kilometar, a širok 1,1 kilometar.

Velika rekonstrukcija

Ono najvažnije, Ranžirni kolodvor će uskoro biti temeljito obnovljen u sklopu velikog infrastrukturnog zahvata koji obuhvaća rekonstrukciju gornjeg i donjeg ustroja željezničke pruge. Riječ je o strateškom projektu koji se provodi prema najvišim tehničkim i sigurnosnim standardima, u skladu s europskim direktivama i domaćim zakonodavstvom.

Središnji dio radova čini ugradnja novih tračnica tipa 49E1-R260, proizvedenih modernom tehnologijom kontinuiranog lijeva, duljine minimalno 100 metara. Zavarivanje se obavlja elektrootpornim i aluminotermijskim metodama, prema strogim tehničkim i temperaturnim zahtjevima. Tračnice se polažu na prethodno pripremljene betonske pragove, a radovi uključuju i regulaciju kolosijeka, oslobađanje naprezanja te formiranje dugih trakova tračnica (DTT).

Za stabilizaciju kolosijeka koristi se željeznički tucanik granulacije 31,5 – 63 milimetara, visoke čvrstoće i otpornosti na drobljenje, habanje te s jasno definiranim oblikom i čistoćom. Kamen se dobiva isključivo iz jednog geološkog izvora radi osiguravanja ujednačene kvalitete. Slično vrijedi i za prirodni drobljeni agregat koji se koristi na manevarskim stazama (granulacije 8 – 16 milimetara).

Drveni pragovi

Poseban fokus rekonstrukcije stavljen je na drvene pragove izrađene od bukovine, koji se impregniraju ekološki prihvatljivim sredstvima. Prije impregnacije provodi se njihovo sušenje, a svaki prag mora biti označen godinom proizvodnje i proizvođačem. Tehnički propisi jasno definiraju sve postupke i dokumentaciju, a zaštita od pucanja osigurava se metalnim okovima.

Svi dijelovi kolosijeka – od tračnica, tucanika i pragova do pričvrsnog pribora – prolaze kroz strogu kontrolu kvalitete. Pribor mora biti elastičan, neizravno pričvršćen s podložnim pločama te otporan na dinamička opterećenja.

Završni radovi uključuju precizno zavarivanje, brušenje i stalno praćenje temperature tračnica kako bi se spriječile deformacije i povećala sigurnost željezničkog prometa. Projekt nije samo tehnička modernizacija, već i ulaganje u sigurniju i učinkovitiju hrvatsku željeznicu u godinama koje dolaze.

Novi južni ulaz u Zagreb

Važno je istaknuti kako će se iznad Ranžirnog kolodvora graditi vijadukt, kao jedan je od važnijih dijelova kapitalnog projekta koji uključuje izgradnju sjevernog kraka iza čvora Jakuševec. Time će se omogućiti kvalitetnije povezivanje prometnog pravca Držićeva avenija – Most Mladosti – Sarajevska cesta sa zagrebačkom obilaznicom i autocestom A11 Zagreb – Sisak.

Na području Sarajevske ceste planira se i izgradnja nove tramvajske zone, za koju će tračnice izvoditi austrijska tvrtka Strabag. Predviđena duljina cijelog zahvata iznosi 1 kilometar, od čega će čak 700 metara biti izvedeno vijaduktom preko ranžirnog kolodvora. Projekt će dodatno poboljšati povezanost Zagreba i Velike Gorice te omogućiti brži i sigurniji pristup Zračnoj luci Franjo Tuđman. a više o svemu tome pročitajte ovdje.

Bageri na Sarajevskoj

Grad Zagreb je krajem svibnja zaključio natječaj za odabir izvođača radova za prvu etapu realizacije Sarajevske ceste s komunalnom infrastrukturom. Početak radova isprva je bio najavljen za rujan 2024. godine, no prvi bageri i kamioni stigli su na novo gradilište krajem listopada, o čemu smo pisali ovdje.

Tako su krenuli radovi na aveniji koja bi se na kraju trebala povezati s autocestom do Siska, ali za taj dio su zadužene Hrvatske autoceste. Za radove koji će dovesti tramvaj u krajnji zapad Novog Zagreba sada su odabirom izvođača radova napravljeni ključni koraci prema daljnjem rješavanju projekta. Kako napreduju radovi na Sarajevskoj cesti, možete saznati i u našoj bauštelskoj reportaži.

IZVOR

Privatne tvrtke neosnovano optužuju HŽ Infrastrukturu za nedostatni propusni kapacitet pruge od Luke Rijeka do unutrašnjosti, a zapravo žele na tu državnu tvrtku prebaciti trošak nabave dodatnih lokomotiva za prijevoz većeg tereta iz nove luke na Zagrebačkoj obali

Nekoliko privatnih tvrtki za prijevoz tereta željeznicom koje posluju u Hrvatskoj više od godinu dana inzistiraju da državna tvrtka HŽ Infrastruktura (HŽI) preuzme dio njihova poslovanja vuče vlakova na dionici pruge Rijeka – Lokve iako su svjesne da ona nema ovlasti za poslove vuče vlakova i da je takav zahtjev suprotan zakonu. Visoki izvor blizak Upravi HŽ-a za Business&Banking je potvrdio da pritiscima na HŽI privatni prijevoznici žele osigurati da im državna tvrtka snosi trošak koji oni ne žele prihvatiti.

Te tvrtke već duže vrijeme HŽ Infrastrukturu, na čijem je čelu predsjednik Uprave Ivan Kršić, optužuju za navodni nedostatni propusni kapacitet željezničke pruge koja vodi od Luke Rijeka prema unutrašnjosti, koja je vrlo frekventna upravo za teretni prijevoz. Privatni kargo prijevoznici – ENNA Transport, hrvatska podružnica švicarskog prijevoznika Rail Cargo Carrier, riječki Transagent, švicarski Trans Rail AG i mađarski Trail Hungary – tvrde da im HŽI prema sadašnjem stanju željezničke pruge od riječke luke prema unutrašnjosti ne može osigurati transport broja vlakova potrebnih za prijevoz kontejnera spomenutom dionicom.

Više na sljedećoj poveznici.

Dobro se sjećam, bila je negdje 2007. godina kad je tadašnja kineska administracija tadašnjeg premijera Hu Jintaoa ponudila Ivi Sanaderu da će Kina izgraditi nizinsku prugu, traživši za nju koncesiju. Tada to iz geopolitičkih razloga nije bilo moguće. Kao zemlja kandidat, Hrvatska je bila itekako podložna pritiscima iz Berlina i Bruxellesa. Angela Merkel jednim je telefonskim pozivom spriječila realizaciju te ideje.

“Herr Ivo, dopustite da vam Deutsche Bahn izgradi tu prugu, ona je važna za naše kompanije”, rekla je tada Merkel Sanaderu. Nisu je nikad izgradili, dapače nikad tom projektu nisu ozbiljno ni pristupili. Gotovo dva desetljeća kasnije, opet smo na početku. Nizinska pruga i njezina važnost sada su dobili dodatnu dimenziju. Rijeka Gateway, projekt koji bi trebao biti završen u drugoj polovini godine, nikad neće ispuniti svoj puni potencijal bez takve pruge.

Čini se kako bi se stvari napokon mogle pomaknuti s mrtve točke. Dvokolosiječna željeznička pruga između Karlovca i Rijeke u optimističnom scenariju mogla bi biti izgrađena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, odgovorio je na pitanje novinara Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, na ovotjednoj konferenciji “Brod, vlak, pogodak – Kako do punog potencijala Luke Rijeka?”, održane u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić je na pitanje koja su uska grla u realizaciji željezničkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu poteškoće s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za ishođenje potrebne dokumentacije za gradnju. Najavljeno je i donošenje posebnog zakona o infrastrukturnim projektima, u prvom redu na željeznici, ali i drugim linijskim projektima od strateškog značaja. On se neće odnositi na manje projekte, unutar jedne općine, nego na velike zahvate, poput gradnje pruge.

Profesori Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta prezentirali su studiju “Ekonomski učinci riječke luke”, po kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka -Zagreb do 2035. godine.

Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju.

Prema optimističnom scenariju, pak, koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb – Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.

Pesimistični scenarij, po kojem pruga nije dovršena 2035. i njena puna modernizacija je prolongirana, realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi na oko 1,72 milijarde eura.

Inače, prema brojkama iz 2023. godine, ukupni “output” riječke luke na hrvatsko gospodarstvo iznosi oko 740 milijuna eura, pri čemu je u njoj zaposleno oko 2500 ljudi, dok, kada se uključe dobavljači i ostali na koje njeno poslovanje utječe, ta brojke raste do oko 5600 zaposlenih.

Nizinska pruga, dakle, napokon bi trebala postati stvarnost. Suprotno tome, kašnjenja ili neostvarenje ključnih projekata ograničila bi potencijal rasta, svodeći ukupne učinke luke na razinu bližu pesimističnom scenariju s bitno manjim doprinosom nacionalnom razvoju i konkurentnosti. U postojećim geopolitičkim okolnostima takav bi scenarij u svakom slučaju valjalo izbjeći.

IZVOR

Još jedna novost stiže po pitanju modernizacije željezničke mreže u Hrvatskoj. Dio važne pruge između Oštarija i Knina, koja između ostalog prolazi Splitom dobiva ‘pojačanje’. U planu je milijunsko uređenje infrastrukture oko kolodvora u Drnišu, za što se traži izvođač. No, predviđene rekonstrukcije i dogradnje neće zahvatiti i samu zgradu kolodvora.

Još jedan novi projekt koji sprema HŽ Infrastruktura uređenje je kolodvora u Drnišu, ali se ne odnosi na kolodvorsku zgradu. Kolodvor sa svom infrastrukturom koja će u rekonstrukciju nalazi se na pruzi Oštarije-Knin-Split (M604), a za 7 milijuna eura, štošta bi se na njoj sada trebalo urediti.

Elektrifikacija pruge

Radovi na prostoru kolodvora Drniš predviđeni su u svrhu poboljšanja usluga, modernizacije i očekivanja elektrifikacije pruge M604. Svašta se sprema, između ostalog rekonstrukcija kolosiječne slike i pružnog tijela te izgradnja odvodnje na kolodvoru. Između ostalog će se rekonstruirati pješački prilaz, izgraditi novi propust i nove svodne ceste, te rekonstruirati pružne i lokalne kabele.

Od preostalih radova, u planu je ugradnja novog kolodvorskog TK uređaja, a kolodvor bi trebao dobiti i novi sustav za informiranje putnika. U pripremi su i izgradnja bočnog perona i rekonstrukciju uređenih površina, a na višu razinu sve će dodatno podići rekonstrukcija rasvjete kolodvora novim rasvjetnim tijelima.

Spremanje radova

Nove tračnice trebale bi biti proizvedene odgovarajućom tehnologijom, da bi se dostigla visoka kakvoća propisane mjere u okviru dopuštenog odstupanja te otpornost na opterećenje i zamor. Svi predviđeni radovi definirani su tehničkim uvjetima, a radit će se temeljem lokacijske dozvole ishođene 20. svibnja 2022. godine. Dozvolu je izdao Upravni odjel za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, ispostave Drniš.

Po izdavanju dozvole, prišlo se izradi Glavnog projekta. U sklopu rekonstrukcije, a u svrhu modernizacije čitave pruge predviđa se produljenje kolosijeka za prihvat vlakova duljine 500 metara.

– Terenski uvjeti diktiraju produljenje prema Kninu, a projektom su obuhvaćeni svi potrebni radovi, od građevinskih, geodetskih do elektrotehničkih, stoji u projektnoj dokumentaciji.

Odvajanje kolosijeka

Produljenje kolodvora predviđeno je na jednu stranu u smjeru Knina radi konfiguracije terena i postojeće pruge te smještanje kolodvora Drniš u prostoru. Kolosijeci 1., 2. i 3. produljuju se prema Kninu. Zatim će se prvi kolosijek biti produžen i u nastavku priključen na industrijski kolosijek. Isto tako će se rekonstruirati postojeće skretne likre na oba kolodvora.

Od drugog kolosijeka odvojit će se industrijski kolosijek ‘GIRK Kalun’, a korisne duljine prijemno-otpremnih kolosijeka su manje od 400 metara. Razmaci kolosijeka pritom nisu jednaki niti konstantni na cijeloj duljini. Inače, na kolosijecima se nalazi 13 skretnica.

Rekonstrukcijom se planira produljiti i drugi i treći kolosijek prema Kninu kako bi se dobila tražena korisna dužina. Svi kolosijeci projektirani su na istoj visini i s istim uzdužnim nagibom, osim industrijskog kolosijeka ‘GIRK Kalun’ koji je uklopljen na postojeće stanje.

Zamjena cijevi

Nadalje, budući da u kolodvoru trenutno nema drenažnog sustava, a postoji određen broj odvodnih kanala uz prugu, i za te probleme postoje rješenja za rekonstrukciju. Odvodnja kolodvorskog platoa riješena je novim pružnim jarcima, betonskim kanalicama, drenažom i odvodnim kolektorima, kao i novim propustom.

Na koncu, projektom je predviđena i izgradnja novog drenažnog sustava, što će se raditi od perforiranih PVC cijevi promjera od 150 te odvodnim cjevovodima promjera 200 centimetara. Voda iz drenaža vodit će se drenažnim cijevima i ispuštati se u propuste ili pak u okolni teren, odnosno kanale. Ukupno bi trebalo izgraditi oko 1.350 metara drenažnih cijevi.

Koje tri nove stanice za vlak bi trebao dobiti Zagreb, a što sve prije njihove realizacije valja riješiti, pročitajte ovdje.

IZVOR