{"id":950,"date":"2018-06-27T08:43:34","date_gmt":"2018-06-27T07:43:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=950"},"modified":"2018-06-27T10:28:03","modified_gmt":"2018-06-27T09:28:03","slug":"odrzan-sastanak-sindikata-i-ministra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=950","title":{"rendered":"27.06.2018. – Otvoreno pismo predsjedniku Vlade"},"content":{"rendered":"

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI
\n<\/strong>SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE
\n<\/strong>MATICA HRVATSKIH SINDIKATA
\n<\/strong>HRVATSKA UDRUGA RADNI\u010cKIH SINDIKATA<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE
\n<\/strong>n\/r gosp. Andrej Plenkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

PREDMET: Prijedlog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Po\u0161tovani premijeru, <\/strong><\/p>\n

Obra\u0107amo Vam se u ime svih sindikalnih sredi\u0161njica apelom da zaustavite postupak dono\u0161enja novog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi<\/strong>, u sadr\u017eaju kakav je u formi prijedloga pu\u0161ten u proceduru.<\/p>\n

Naime, Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi nije prihva\u0107en od sindikalnih sredi\u0161njica\u00a0 na Povjerenstvu za socijalnu politiku GSV-a 19. lipnja 2018.godine, niti na sjednici Gospodarsko – socijalnog vije\u0107a odr\u017eanoj 26. lipnja 2018. godine, i to iz nekoliko klju\u010dnih razloga:<\/p>\n

    \n
  1. \u00a0Zakonom se ne\u0107e ostvariti ciljevi zbog kojih je pokrenut postupak izmjene<\/strong>,<\/li>\n
  2. \u00a0o Zakonu nema procjene u\u010dinaka propisa<\/strong>,<\/li>\n
  3. \u00a0Zakon ne po\u0161tuje ustavna i zakonska na\u010dela o zdravstvu kao javnoj slu\u017ebi<\/strong> \u00a0koja treba pru\u017eati dru\u0161tvenu i zdravstvenu skrb stanovni\u0161tvu, nego djelatnost zdravstva pretvara u privatnu praksu i poduzetni\u0161tvo nude\u0107i u njemu turisti\u010dke i ugostiteljske usluge.<\/li>\n<\/ol>\n

    Obrazlo\u017eenje<\/strong>:<\/p>\n

    Nacrt prijedlog zakona je bez socijalnog dijaloga stavljen na e-savjetovanje i prema izjavama ministra zdravstva na njegov sadr\u017eaj pristiglo je vi\u0161e od 5.300 primjedbi. Nikome nije poznat stav Ministarstva zdravstva (MIZ) na pristigle primjedbe, no unato\u010d toj \u010dinjenici, Zakon je s neznatnim izmjenama pu\u0161ten u daljnju proceduru.<\/p>\n

    Sindikati inzistiraju na zakonu koji \u0107e uva\u017eiti interese korisnika\/osiguranika, dakle onih koji financiraju javno zdravstvo. Podsje\u0107amo kako se javne slu\u017ebe ne organiziraju radi profita nego zbog pru\u017eanja usluga gra\u0111anima koji ih financiraju na na\u010delu solidarnosti i neprenosive su. Sustav koji se predla\u017ee ne ja\u010da javno zdravstvo, uklju\u010duju\u0107i primarnu zdravstvenu za\u0161titu niti je \u010dini dostupnijom. Dapa\u010de, sva strana iskustva govore kako svaki privatizirani dio javnog sustava korisnicima postaje nedostupniji, posebice onima u ruralnom podru\u010dju, tako da se bilje\u017ee slu\u010dajevi \u201epovratka na stari\u201c, ali bolje organizirani cjeloviti javni sustav.<\/p>\n

    Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi uvodi veliku novinu na razini primarne zdravstvene za\u0161tite uvo\u0111enjem instituta privatne prakse u ordinaciji. Navedenim institutom napu\u0161ta se sustav koncesija te dodatno privatizira sustav primarne zdravstvene za\u0161tite. Predlo\u017eena promjena pravda se potrebom dokidanja nejednakog polo\u017eaja lije\u010dnika PZZ-a sukladno va\u017ee\u0107em ure\u0111enju, jer neki rade u sustavu koncesija, dok su drugi ostali izvan tog sustava rade\u0107i u sustavu domova zdravlja. Navedena nejednakost o\u010dituje se prije svega u visini njihovih pla\u0107a, odnosno primanja, a poseban problem predstavlja i nemogu\u0107nost ulaska u sustav koncesija, jer iste dodjeljuju \u017eupani.<\/p>\n

    Privatizacija PZZ-a zapo\u010dela je prije 20 godina uvo\u0111enjem sustava zakupa, potom je nastavljena 2008. godine uvo\u0111enjem sustava koncesija, da bismo prema prijedlogu novog Zakona dobili sustav privatne prakse u ordinaciji. Sindikati svih ovih godina upozoravaju kako privatizacija sustava PZZ-a nije prihvatljiva te kako je procese potrebno vratiti na po\u010detak. Naime, pravdaju\u0107i najnoviji prijedlog potrebom da se uklone postoje\u0107e nejednakosti izme\u0111u lije\u010dnika PZZ-a, predlagatelj je iste mogao ukloniti ja\u010danjem domova zdravlja i vra\u0107anjem lije\u010dnika PZZ-a u sustave domova zdravlja. Ne mo\u017eemo prihvatiti tezu prema kojoj se sustav PZZ-a ja\u010da upravo uvo\u0111enjem privatnih ordinacija, jer to nije ja\u010danje sustava s pozicije korisnika, a upravo je ta pozicija trebala biti ishodi\u0161na to\u010dka svih izmjena. Sve dok postoji sustav solidarnog javnog zdravstva nema mjesta privatizaciji kori\u0161tenjem javnog novca. Sindikati se ne protive privatnom zdravstvu koje po\u010diva na poduzetni\u0161tvu, jer smatraju da je ono potrebno i nedvojbeno oboga\u0107uje lepezu zdravstvenih usluga na korist svih onih koji te usluge trebaju\u00a0 i predstavlja neki oblik konkurencije, nadmetanja, \u0161to mo\u017ee djelovati poticajno i na javno zdravstvo, ali ne smije biti zamjena, supstitut javnom zdravstvu. Me\u0111utim, taj sustav pru\u017ea usluge na tr\u017ei\u0161tu, posluje po zakonima tr\u017ei\u0161ta, a svoj profit najve\u0107im dijelom ostvaruje na slobodnom tr\u017ei\u0161tu. Svaki lije\u010dnik ima pravo iza\u0107i na tr\u017ei\u0161te i pru\u017eati svoje usluge na njemu, a dr\u017eava je du\u017ena kroz sustave domova zdravlja osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu za\u0161titu na primarnoj razini. Domove zdravlja treba ja\u010dati, a ne ih svoditi na zgradu, \u0161to oni ve\u0107 danas ve\u0107im dijelom jesu, a sutra \u0107e to postati u cijelosti. Tro\u0161kove koji se danas ispla\u0107uju lije\u010dnicima koncesionarima temeljem ugovora sa HZZO-om mogu\u0107e je osigurati i lije\u010dnicima koji bi radili u sustavu doma zdravlja, samo za to treba prona\u0107i volju.<\/p>\n

    Stoga je jasno kako je Prijedlog zakona rezultat\u00a0 lobiranja udruga pru\u017eatelja usluga u zdravstvu i kao takav nam je neprihvatljiv. Me\u0111utim, ne mogu pru\u017eatelji usluga sebe pozicionirati u sustavu ve\u0107 onaj tko sustav financira postavlja odre\u0111ene uvjete te svatko tko nije zadovoljan i sebe u tome ne vidi, mo\u017ee oti\u0107i u privatnike \u2013 ali to zna\u010di snositi rizike otvorenog tr\u017ei\u0161ta, a ne biti privatnik bez rizika, pla\u0107en iz javnih sredstava. S tim u vezi sindikati ponovno postavljaju svoj zahtjev za razdvajanje javnog i privatnog sustava, kako bi se zaustavilo prelijevanje javnih sredstava privatnicima.<\/p>\n

    Prethodno re\u010deno, me\u0111utim, ne zna\u010di da sustav ne treba urediti, dapa\u010de, ali upori\u0161te mora biti neovisna analiti\u010dka podloga, socijalni dijalog i \u0161iroka javna rasprava te na tome temeljeno odlu\u010divanje. Takva podloga mogla bi pokazati potrebu odustajanja od koncesija i vra\u0107anja na dobro organizirane domove zdravlja sa svim javno zdravstvenim sadr\u017eajima, ili bolje ure\u0111enje sustava koncesija ili ne\u0161to tre\u0107e. Kod dvojbe – koncesija ili\u00a0 privatne ordinacije \u2013 sindikati svakako prednost daju koncesiji zato \u0161to ih se dodjeljuje, ali ih se mo\u017ee i oduzeti (zbog odre\u0111enih razloga). Na taj na\u010din javno zdravstvo zadr\u017eava makar neke ovlasti nad ure\u0111enjem sustava.<\/p>\n

    Iako ova verzija Prijedloga zakona\u00a0 reterira od odre\u0111enih stavova\u00a0 u pogledu promjena u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, ni ovaj sadr\u017eaj Zakona ne ispunjava ciljeve zbog kojih se krenulo u dono\u0161enje novog zakona, a koje ministar zdravstva stalno ponavlja. Dapa\u010de, nakon e-savjetovanja, bez socijalnog dijaloga, predlagatelj uvodi jo\u0161 neke nove institute kojima provodi zdravstvenu za\u0161titu, bez obrazlo\u017eenja.<\/p>\n

    Naime, od obe\u0107ane dostupnosti i cjelovitosti zdravstvene za\u0161tite, kvalitetnije primarne zdravstvene za\u0161tite, ja\u010danja preventivnih djelatnosti, bolje sekundarne zdravstvene za\u0161tite, efikasnije hitne medicine i boljih uvjeta za zdravstvene radnike da ih se zadr\u017ei u sustavu i dalje nema zna\u010dajnijih pomaka. Dakle, Zakon ne ispunjava zadane ciljeve. Retorika MIZ-a kako \u0107e izmjene za posljedicu imati niz pozitivnih pomaka ni\u010dim nisu potkrijepljene jer je ovo jo\u0161 jedan u nizu zakona za koji nije izra\u0111ena procjena u\u010dinaka propisa. Sindikati su ve\u0107 vi\u0161e puta naglasili kako je teret dokazivanja na predlagatelju, odnosno da MIZ mora dokazati opravdanost svojih prijedloga.<\/p>\n

    Definicijama utvr\u0111enim Zakonom, djelatnost zdravstva i dalje je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna slu\u017eba, dom zdravlja i dalje je nositelj zdravstvene za\u0161tite na primarnoj razini zdravstvene za\u0161tite, a primarna zdravstvena za\u0161tita obavljat \u0107e se kao privatna praksa u ordinacijama i zdravstveni turizam uvodi se u sve zdravstvene ustanove zajedno s pru\u017eanjem ugostiteljskih usluga i \/ili usluga u turizmu.<\/p>\n

    Slijedom toga, u Zakonu i dalje ostaju dvije krajnosti i dvije kontradiktornosti.<\/p>\n

    Stoga su na\u0161e klju\u010dne primjedbe da se predlo\u017eenim Zakonom bri\u0161u granice izme\u0111u\u00a0 javnog i privatnog zdravstva,\u00a0 da se u pogledu financiranja\u00a0 izjedna\u010dava rad u mre\u017ei i izvan mre\u017ee, jer se i jedno i drugo mo\u017ee financirati sredstvima iz doprinosa gra\u0111ana i prora\u010duna RH, da se izjedna\u010dava dru\u0161tvena\u00a0 i zdravstvena skrb sa pru\u017eanjem usluga\u00a0 u turizmu kojima je svrha samo ostvarivanje profita.<\/p>\n

    To\u010dno je da se novim tekstom Zakona odstupa od mogu\u0107nosti preno\u0161enja ordinacija, od\u00a0 rada do 70 godina kao pravila ve\u0107 to sada ostaje\u00a0 iznimka,\u00a0 da se DZ obvezuje da do 25% svih djelatnosti PZZ zadr\u017ee u DZ, me\u0111utim i dalje to ostaje kozmeti\u010dka promjena jer do 25% djelatnosti podrazumijeva i 1%, \u0161to je zapravo i dalje veliki korak u korist privatne prakse.<\/p>\n

    Prijedlog novog Zakona sna\u017eno promi\u010de zdravstveni turizam, prije svega kroz mogu\u0107nost da se ovim oblikom turizma bave sve zdravstvene ustanove, a ne kao do sada isklju\u010divo specijalne bolnice i lje\u010dili\u0161ta. Iako sindikati na\u010delno nemaju ni\u0161ta protiv promicanja zdravstvenog turizma, jer Hrvatska zbog vrhunskih stru\u010dnjaka i prirodnih resursa za isti ima sna\u017ean potencijal, izra\u017eavaju svoju skepti\u010dnost na prijedlog sna\u017enog otvaranja cjelokupnog javnog zdravstvenog sustava ovom obliku turizma. Naime, imaju\u0107i u vidu klju\u010dne probleme sustava, koji se o\u010dituju prije svega u nepravovremenoj dostupnosti zdravstvenih usluga zbog duga\u010dkih lista \u010dekanja, a posljednjih godina i nedostatkom lije\u010dni\u010dkog osoblja zbog njihovog odlaska u inozemstvo, smatramo kako bezrezervno okretanje zdravstvenom turizmu, u ovom trenutku, dolazi kao slamka spasa u vidu \u017eeljene financijske injekcije. No, time se ponovno nagla\u0161ava financijski vid, a javni zdravstveni sustav ne bi trebao te\u017eiti stjecanju profita, nego svojoj samodostatnosti.<\/p>\n

    Sindikati podr\u017eavaju ideju promicanja zdravstvenog turizma, ali prije svega tra\u017ee da javni zdravstveni sustav bude dostupan gra\u0111anima za ostvarivanje potrebne zdravstvene za\u0161tite na svim razinama, a tek onda za zdravstveni turizam onih koji \u0107e takve usluge potra\u017eivati. Izra\u017eavamo bojazan, a temeljem ukupnih iskustava, kako \u0107e s vremenom u brojnim zdravstvenim ustanovama javno zdravstvo ustuknuti pred zdravstvenim turizmom, upravo iz financijskih razloga, jer jedan te\u017ei profitu, dok \u0107e drugi, bez odgovaraju\u0107eg upravljanja, i dalje skupljati gubitke. Tra\u017eimo da se javni zdravstveni sustav uredi na na\u010din da se korisnicima po\u010dne osiguravati pravovremena usluga. Medicina danas postaje personalizirana, a hrvatski pacijent nije u mogu\u0107nosti do\u0107i do lije\u010dnika u razumnom vremenu u odnosu na zdravstveno stanje. Sve raspolo\u017eive kapacitete i opremu treba staviti na raspolaganje hrvatskim gra\u0111anima, a tek onaj vi\u0161ak kapaciteta i opreme ponuditi na tr\u017ei\u0161te zdravstvenog turizma.<\/p>\n

    Zbog toga, a bez odgovaraju\u0107ih rje\u0161enja za sada\u0161nje boljke u zdravstvenom sustavu, ne mo\u017eemo podr\u017eati ideju sna\u017enog promicanja zdravstvenog turizma.<\/p>\n

    Prihva\u0107anje ovog Zakona koji je u pojedinim odredbama nedore\u010den (osobito u postupku pravnog rje\u0161avanja prelaska u ordinacije), konfuzan, kontradiktoran, ali i diskriminiraju\u0107i, za sindikate predstavlja \u00a0nered koji \u0107e se te\u0161ko mo\u0107i urediti. Podlegli smo djelomi\u010dnom rje\u0161avanju sustava zbog kojeg smo izgubili iz vida interes sustava u cjelini, a posebice korisnika\/osiguranika. \u010cinjenica je da \u0107e se ovim zakonom u domovima zdravlja obavljati i zdravstvene i nezdravstvene djelatnosti, da \u0107e se u bolnicama pru\u017eati i zdravstvene i turisti\u010dke usluge, da \u0107e u zavodima za javno zdravstvo biti sve djelatnosti osim promicanja zdravlja, a da \u0107e se na svaki zahtjev na koji ministar ne odgovori u roku 30 dana prejudicirati suglasnost.<\/p>\n

    Nema argumenata za ovakvo kaoti\u010dno ure\u0111enje sustava i izostanak socijalnog dijaloga. Sustavu treba pristupiti analiti\u010dki i s jasnim pokazateljima i \u010dinjenicama, a zajedni\u010dkim naporima i radom javnih vlasti i socijalnih partnera sagledati ga u cjelini te donijeti odluku u interesu svih dionika.<\/p>\n

    Stoga smatramo da ovakav prijedlog zakona treba povu\u0107i<\/strong>.<\/p>\n

    S po\u0161tovanjem,<\/p>\n

    v.r. Kre\u0161imir Sever, predsjednik NHS-a
    \nv.r. Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a
    \nv.r. Vilim Ribi\u0107, predsjednik MHS-a
    \nv.r. Miroslav Hra\u0161\u0107anec, predsjednik HURS-a<\/p>\n

     
    \n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE MATICA HRVATSKIH SINDIKATA HRVATSKA UDRUGA RADNI\u010cKIH SINDIKATA\u00a0 OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE n\/r gosp. Andrej Plenkovi\u0107 PREDMET: Prijedlog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi \u00a0 Po\u0161tovani premijeru, Obra\u0107amo Vam se u ime svih sindikalnih sredi\u0161njica apelom da zaustavite postupak dono\u0161enja novog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, u sadr\u017eaju kakav je u formi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/950"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=950"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/950\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6277,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/950\/revisions\/6277"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}