Mu\u0161karci, ali i \u017eene ro\u0111ene 1962. i mla\u0111i od te dobi, u starosnu \u0107e mirovinu sa 65 godina, a oni ro\u0111eni 1964. i mla\u0111i sa 67 godina. To drugim rije\u010dima zna\u010di da \u0107e se do 2027. godine izjedna\u010diti mu\u0161karci i \u017eene u uvjetima za starosnu mirovinu, a od 2031. starosna \u0107e se mirovina stjecati sa 67 godina.<\/p>\n
Umirovljenicima koji su trenuta\u010dno i u drugom stupu i imali bi male mirovine ponudila bi se mogu\u0107nost da imaju ista prava kao oni koji su oti\u0161li u mirovinu iz prvog stupa, \u0161to uklju\u010duje dodatak od 27 posto nakon \u0161to sredstva iz drugog stupa prebace u dr\u017eavni prora\u010dun. Ra\u010duna se da bi se tako rije\u0161ilo pitanje najni\u017eih mirovina. Umirovljenici kojima se to isplati primali bi mirovine i iz prvog i iz drugog stupa.<\/p>\n
Predla\u017ee se i pove\u0107anje polaznog faktora za izra\u010dun starosne mirovine sa 0,15 na 0,34 posto, a stimulirat \u0107e se i ostanak umirovljenika na tr\u017ei\u0161tu rada tako da osim korisnika starosne mirovine \u010detiri sata bez oduzimanja dijela mirovine mogu, primjerice, raditi i korisnici prijevremene starosne mirovine. Dio je to cjelovite mirovinske reforme koja bi trebala za\u017eivjeti od po\u010detka sljede\u0107e godine, a predla\u017ee je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava<\/p>\n
– Predvi\u0111a se promjena pet propisa koji bi na dnevnom redu Vlade trebali biti u rujnu. Dotad \u0107e se provesti i javna rasprava u kojoj su svi konstruktivni prijedlozi dobro do\u0161li – ka\u017ee ministar\u00a0Marko Pavi\u0107<\/strong>. Isti\u010de da je reforma nu\u017ena unato\u010d \u010dinjenici da mirovinski sustav nije ugro\u017een. Naime, sve vi\u0161e je starijih, a tome treba dodati i lo\u0161e demografske trendove, \u0161to nepovoljno utje\u010de na financijske i socijalne sustave. U ovom trenutku prosje\u010dna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2617 kuna i njezin udio u prosje\u010dnoj pla\u0107i je 41,86 posto, a u EU je to 58 posto. Cilj je reforme dugoro\u010dno osigurati mirovinski sustav i primjerenost mirovina.<\/p>\n – Zato se predla\u017ee dulji ostanak u svijetu rada produljenjem radnog vijeka, pro\u0161irenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, ubrzavanje izjedna\u010denja uvjeta za starosnu i prijevremenu mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce i prilago\u0111avanje beneficiranog radnog sta\u017ea 21. stolje\u0107u – ka\u017ee Pavi\u0107.<\/p>\n Hrvatskoj ne ide na ruku broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, koji je trenuta\u010dno jedan naprama 1,23. U prijelaznom razdoblju, to\u010dnije od po\u010detka 2019., umjesto dosada\u0161njeg pove\u0107anja dobi za tri mjeseca godi\u0161nje za starosnu mirovinu za \u017eene, pove\u0107avat \u0107e se za \u010detiri mjeseca kako bi do 2027. mogle u mirovinu kao i mu\u0161karci, sa 65 godina. Da bi se od 2031. dob pove\u0107ala i za mu\u0161karce i za \u017eene na 67 godina u prijelaznom razdoblju od 2028. podizanje dobi bilo bi \u0161est mjeseci godi\u0161nje. Starosne bi se mirovine podigle za 4,08 posto za svaku godinu kasnijeg umirovljenja, odnosno nakon 65. godine \u017eivota i 35 godina radnog sta\u017ea.<\/p>\n I za prijevremenu mirovinu predla\u017ee se pove\u0107anje potrebnih godina \u017eivota pa bi tako 2031. godine i mu\u0161karci i \u017eene mogli u prijevremenu mirovinu sa 62 godine i 35 godina mirovinskog sta\u017ea. No, za prijevremenu starosnu mirovinu za svaki mjesec ranijeg umirovljenja vrijedilo bi linearno umanjenje od 0,34 posto umjesto dosada\u0161njeg rje\u0161enja od 0,10 do 0,34 posto. Maksimalno umanjenje za najvi\u0161e pet godina ranijeg umirovljenja iznosilo bi 20,4 posto, kao i dosad. Za godinu dana produljuje se i dob za starosne mirovine onih koji su se rano uklju\u010dili u rad, i to sa 60 na 61 godinu i najmanje 41 godinu sta\u017ea, ali oni ne bi imali pravo na pove\u0107anje od 0,15 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Od 2027. dob se pove\u0107ava na 62 godine.<\/p>\n Predvi\u0111a se i pro\u0161irenje mogu\u0107nosti rada umirovljenika bez umanjenja mirovine i to tako da to pravo mogu imati i korisnici starosne mirovine za dugogodi\u0161nje osiguranike. To pravo imale bi i vojne osobe, policijski slu\u017ebenici i ovla\u0161tene slu\u017ebene osobe koje imaju starosnu mirovinu i to tako da rade puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine ili da rade \u010detiri sata i primaju punu mirovinu te oni koji su oti\u0161li u prijevremenu starosnu mirovinu. Trenuta\u010dno pravo na rad uz mirovinu u Hrvatskoj koristi oko 10.000 osoba.<\/p>\n Mijenjali bi se i propisi koji reguliraju tzv. beneficirani radni sta\u017e. Naime, u ovom trenutku beneficirani sta\u017e priznaje se za 95 radnih mjesta, odnosno 11 zanimanja, i ima ga 25.000 osiguranika. Nakon \u0161to su stru\u010dnjaci napravili studije pokazalo se da nekih radnih mjesta kojima je priznat sta\u017e s pove\u0107anim trajanjem vi\u0161e nema, a neka su se promijenila zbog promjene tehnologije. Prema novom prijedlogu, postojala bi 52 takva radna mjesta, ali bi se pove\u0107ao broj zanimanja sa 11 na 13. Naime, elaborati su pokazali da bi to pravo trebali imati kabinski djelatnici u zrakoplovima, to\u010dnije stjuardese i stjuardi te njihovi \u0161efovi. I dalje bi radnika s tim pravom bilo oko 25.000.<\/p>\n Ministar Pavi\u0107 ka\u017ee da se istodobno provode mjere poticanja zapo\u0161ljavanja te da se bilje\u017ei rekordno niska nezaposlenost. – U prvom kvartalu ove godine imali smo 71.000 vi\u0161e zaposlenih negoli u istom kvartalu pro\u0161le. Ova mirovinska reforma trebala bi osigurati stabilnost sustava i u kona\u010dnici pove\u0107ati primanja umirovljenika – zaklju\u010duje ministar Pavi\u0107.<\/p>\n Uz podizanje godina kao uvjeta za odlazak u mirovinu najve\u0107i interes javnosti odnosni se na dodatak od 27 posto na mirovine koji se trenuta\u010dno daje za umirovljenike iz prvog stupa. Naime, prema najnovijem prijedlogu Ministarstva rada i mirovinskog sustava taj bi dodatak do daljnjega ostao i za umirovljenike iz drugog stupa, ako to prihvate i ako je to za njih povoljnije.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, ti bi umirovljenici primali mirovine kao da su bili samo u prvom stupu uve\u0107ane za 27 posto. Oni umirovljenici koji se odlu\u010de za mirovine po prvom i drugom stupu ne bi imali pravo na tih 27 posto. Ina\u010de, ostvarene mirovine iz oba obvezna mirovinska stupa u prosjeku su ni\u017ee od onih ostvarenih iz prvog stupa i uve\u0107anih za 27 posto jer uplate traju tek od 2002. godine.<\/p>\n Oni koji se odlu\u010de za dodatak od 27 posto, svoja bi sredstva iz drugog stupa prebacili u dr\u017eavni prora\u010dun, iz kojeg bi dobivali i mirovinu. Prema nekim izra\u010dunima, ro\u0111eni 1962. godine imali bi u prosjeku 16 posto manje starosne mirovine, premda su pla\u0107ali oba stupa, negoli umirovljenici iz prvog stupa sa 27 posto dodatka. U Ministarstvu tvrde da bi sve to imalo i pozitivni fiskalni neto efekt od pribli\u017eno 100 milijardi kuna do 2040. godine, \u0161to bi, ka\u017eu, smanjilo dr\u017eavni deficit i potaknulo rast, a time i mogu\u0107e pove\u0107anje mirovina.<\/p>\n Ju\u010der je iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava stigla informacija koja je dovela u pitanje sve dosada\u0161nje napore mirovinske reforme te, posljedi\u010dno, smisao postojanja mirovinskih fondova. Naime, Ministarstvo ne namjerava dodatak od 27%, koji trenuta\u010dno dobivaju svi umirovljenici iz 1. mirovinskog stupa, bezuvjetno osigurati i \u0161tedi\u0161ama 2. stupa. Istina, Ministarstvo \u0107e omogu\u0107iti budu\u0107im umirovljenicima ro\u0111enima nakon 1962. da prebace svoju privatnu mirovinsku \u0161tednju iz 2. stupa u 1. stup te primaju mirovinu uve\u0107anu za dodatak od 27% poka\u017ee li se da im je izra\u010dun mirovine u tom slu\u010daju povoljniji. No, to je obmana. Godinama je, naime, jasno da se svim umirovljenicima iz 2. stupa jednostavno treba priznati dodatak od 27% te bi u tom slu\u010daju najve\u0107em broju novih umirovljenika ve\u0107 za koju godinu zbroj mirovine iz 1. i 2. stupa bio vi\u0161i u odnosu na mirovinu samo iz 1. stupa. Ako prijedlog Ministarstva pro\u0111e parlament, otvorit \u0107e se nekoliko pitanja:<\/p>\n kako je mogu\u0107e princip me\u0111ugeneracijske solidarnosti pretvoriti u princip me\u0111ugeneracijske diskriminacije – za\u0161to mi trenuta\u010dno kao porezni obveznici umirovljenicima pla\u0107amo dodatak od 27%, a nama \u0107e taj dodatak biti uskra\u0107en?<\/p>\n Ho\u0107e li sav taj silni novac upla\u0107ivan kao \u201cdodatak od 27%\u201d biti vra\u0107en generacijama mla\u0111ima od 1962? To bi jedino bilo po\u0161teno, ali Ministarstvo to ne \u017eeli, nego arogantno u zamjenu za jednak tretman tra\u017ei na\u0161u cjelokupnu mirovinsku u\u0161tedu.<\/p>\n Imamo li osnova za ustavnu tu\u017ebu ako nam \u201c27%\u201d koje pla\u0107amo postoje\u0107im umirovljenicima ne\u0107e biti vra\u0107eno? Sigurno.<\/p>\n Uostalom, kakvog su uop\u0107e smisla imali mirovinski fondovi ako bezuvjetno mi iz 2. stupa ne dobijemo \u201cdodatak od 27%\u201d? Prvo su nas politi\u010dari potjerali da \u0161tedimo u mirovinskim fondovima koji su pak sukladno dr\u017eavnim pravilima 75% na\u0161e u\u0161tede na razne na\u010dine posu\u0111ivali dr\u017eavi, a sada bismo mi, mirovinski \u0161tedi\u0161e koji smo financirali tu novca gladnu dr\u017eavu, trebali toj istoj dr\u017eavi opet predati na\u0161u mirovinsku \u0161tednju da bismo dobili \u201cdodatak od 27%\u201d koji normalno primaju svi penzioneri u 1. stupu, a koji, gle \u010duda, mi financiramo?<\/p>\n Ispada da je dugoro\u010dni cilj reforme financiranje dr\u017eave i starih penzionera, a ne visina na\u0161ih budu\u0107ih mirovina. Jako nepravedno.<\/p>\n Ako \u0107e se mirovinski fondovi i dalje bazirati na tome da proslje\u0111uju na\u0161 novac dr\u017eavi, pa da onda mirovinski \u0161tedi\u0161e vra\u0107aju ukama\u0107eni novac dr\u017eavi kako bi dobili jednakopravni status sa starijim penzionerima, za\u0161to onda fond menad\u017eeri jednostavno nisu dr\u017eavni du\u017enosnici umjesto \u0161to nas se obmanjivalo da imamo privatnu mirovinsku \u0161tednju kojom upravljaju privatne kompanije, tj. dru\u0161tva za upravljanje fondovima?<\/p>\n Kakve mi koristi imamo od toga da se na\u0161a izdvajanja za 2. mirovinski stup nazivaju na\u0161om privatnom mirovinskom \u0161tednjom ako su fondovi zapravo agenti interesa dr\u017eave, a ne na\u0161ih privatnih interesa?\u00a0(Gojko Drlja\u010da)<\/em><\/p>\nDodatak od 27% ostaje i za II. stup<\/strong><\/h4>\n
ANALIZA Ho\u0107e li se solidarnost pretvoriti u diskriminaciju: Ispada da je cilj reforme financiranje dr\u017eave i starih penzionera<\/strong><\/h4>\n