Mladen Nik\u0161i\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\nTu\u0161ek: Modernizacija \u017eeljeznice klju\u010dna za razvoj gospodarstva<\/h3>\n\n\n\n
Dr\u017eavni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture \u017darko Tu\u0161ek istaknuo je da je modernizacija \u017eeljeznice nastavak velikih ulaganja u hrvatsku prometnu infrastrukturu, nakon zna\u010dajnih projekata u cestovnom, pomorskom i zra\u010dnom prometu.<\/p>\n\n\n\n
– Do\u0161ao je red na \u017eeljeznicu, bez koje nema razvoja gospodarstva, lu\u010dkih kapaciteta, logistike, ruralnog prostora i regionalnog prometa, rekao je Tu\u0161ek.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o dosada\u0161njim ulaganjima, naveo je da su zavr\u0161eni projekti vrijedni vi\u0161e od milijardu eura, dok se trenuta\u010dno provode novi veliki zahvati.<\/p>\n\n\n\n
– Gotovo 700 milijuna eura u posljednjih sedam do osam godina ulo\u017eili smo samo u odr\u017eavanje \u017eeljezni\u010dkog sektora. Vrijednost aktivnih, ugovorenih projekata trenuta\u010dno iznosi 1,7 milijardi eura, kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u najve\u0107im projektima izdvojio je rekonstrukciju pruge Dugo Selo – Novska, vrijednu 900 milijuna eura, te dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedne 350 milijuna eura. Ula\u017ee se i u Podravsku, Istarsku te prugu Zadar – Knin, dok je dionica Vukovar – Vinkovci zavr\u0161ena.<\/p>\n\n\n\n
Osvrnuo se i na dugoro\u010dne planove, prema kojima bi do 2035. godine u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu trebalo biti ulo\u017eeno jo\u0161 oko \u0161est milijardi eura. Modernizacija cjelokupne mre\u017ee, duge pribli\u017eno 2600 kilometara, trajat \u0107e i nakon tog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n
Kao jedan od klju\u010dnih budu\u0107ih projekata izdvojio je nizinsku prugu prema Rijeci, \u010dija se vrijednost procjenjuje na oko pet milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n
– Upravo smo ju\u010der odabrali me\u0111unarodne konzultante koji \u0107e nas pratiti u pregovara\u010dkom postupku kako bismo kroz godinu dana mogli do\u0107i do sklapanja Alliance ugovora o gradnji tog velikog projekta, istaknuo je Tu\u0161ek.<\/p>\n\n\n\n
\u0106u\u017ei\u0107: \u017deljeznica ulazi u novu fazu razvoja<\/h3>\n\n\n\n
\u010clan Uprave H\u017d Infrastrukture Marijan \u0106u\u017ei\u0107 istaknuo je da \u0107e modernizacija pruge Dugo Selo \u2013 Novska, vrijedna gotovo 900 milijuna eura, omogu\u0107iti zna\u010dajan iskorak u razvoju \u017eeljezni\u010dkog prometa na tom pravcu.<\/p>\n\n\n\n
– Ta je dionica jedina na nekada\u0161njem desetom me\u0111unarodnom koridoru koja je ostala jednokolosije\u010dna. Zavr\u0161etkom radova imat \u0107emo dvokolosije\u010dnu elektrificiranu prugu od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, s brzinama do 160 kilometara na sat, rekao je \u0106u\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017enost izgradnje drugog kolosijeka slikovito je objasnio usporedbom s cestovnim prometom, u kojem dodatna prometna traka omogu\u0107uje ve\u0107i protok vozila.<\/p>\n\n\n\n
– Kada na cesti dobijete drugu prometnu traku, znatno se pove\u0107ava prometni kapacitet. Sli\u010dno je i sa \u017eeljeznicom, pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
Naglasio je da \u0107e zavr\u0161etak modernizacije omogu\u0107iti kvalitetniji \u017eeljezni\u010dki promet i pribli\u017eiti hrvatsku infrastrukturu europskim standardima.<\/p>\n\n\n\n
– To osigurava br\u017ei, sigurniji i moderniji na\u010din putovanja. Izgradnjom tog dijela pruge Hrvatska \u0107e stati uz bok modernim europskim \u017eeljeznicama, poru\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n
Nik\u0161i\u0107: Puni u\u010dinci ulaganja bit \u0107e vidljivi za desetak godina<\/h3>\n\n\n\n
Profesor Fakulteta prometnih znanosti Mladen Nik\u0161i\u0107 izrazio je uvjerenje da \u0107e aktualna ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu donijeti zna\u010dajna pobolj\u0161anja, osobito nakon zavr\u0161etka svih planiranih projekata.<\/p>\n\n\n\n
– Vjerujem da \u0107emo imati kvalitetniji \u017eeljezni\u010dki promet, kra\u0107a vremena vo\u017enje i ve\u0107i kapacitet pruga za prijevoz putnika i tereta. Time \u0107e i na\u0161e luke do\u0107i vi\u0161e do izra\u017eaja, rekao je Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o konkretnim koristima za putnike, istaknuo je da bi modernizacija trebala znatno skratiti putovanja prema Slavoniji, Rijeci i drugim jadranskim gradovima.<\/p>\n\n\n\n
– Vjerujem da \u0107emo, kada se zavr\u0161e ti projekti, mo\u0107i do\u0107i do Slavonskog Broda ili Vinkovaca za dva do dva i pol sata, a br\u017ee \u0107emo putovati i prema Rijeci te jadranskim gradovima. To zahtijeva vrijeme, ali mislim da \u0107e puni u\u010dinci biti vidljivi za desetak godina, kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Naglasio je i da ulaganja u infrastrukturu moraju pratiti pobolj\u0161anja kvalitete prijevoza, osobito kada je rije\u010d o to\u010dnosti i pouzdanosti vlakova.<\/p>\n\n\n\n
– Treba poraditi na kvaliteti prijevoza, to\u010dnosti i pouzdanosti. Imamo i nova vozila, a sve to zajedno s kvalitetnim voznim redom mora \u010diniti jednu zaokru\u017eenu cjelinu, poru\u010dio je Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa: Nu\u017ene stro\u017ee kontrole i edukacija<\/h3>\n\n\n\n
Osvrnuv\u0161i se na nedavne \u017eeljezni\u010dke nesre\u0107e u Hrvatskoj, Nik\u0161i\u0107 je istaknuo da se njihovi uzroci mogu podijeliti u dvije skupine \u2013 nepo\u0161tivanje propisanih procedura i nedostatke u komunikaciji te probleme povezane s odr\u017eavanjem \u017eeljezni\u010dkih vozila.<\/p>\n\n\n\n
– Posebno zabrinjava broj nesre\u0107a teretnih vlakova na rije\u010dkoj pruzi. Liberalizacijom teretnog prometa dr\u017eava je izgubila dio utjecaja na odr\u017eavanje i kontrolu vozila, upozorio je Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Smatra da bi Agencija za sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa trebala poja\u010dati izvanredne i nenajavljene inspekcije prijevoznika, dok je za sprje\u010davanje nesre\u0107a uzrokovanih ljudskim \u010dimbenikom klju\u010dna edukacija zaposlenika i dosljedno po\u0161tivanje procedura.<\/p>\n\n\n\n
– Administrativno sve mo\u017ee biti u redu, ali vozila mogu biti bolje ili lo\u0161ije odr\u017eavana. Na tome se svakako mora poraditi, naglasio je.<\/p>\n\n\n\n
\u0106u\u017ei\u0107 je istaknuo da preliminarne provjere nedavnih nesre\u0107a nisu pokazale nepravilnosti na \u017eeljezni\u010dkoj infrastrukturi, ali je upozorio da su istrage jo\u0161 u tijeku.<\/p>\n\n\n\n
– Na\u0161a prva preliminarna istra\u017eivanja pokazala su da nije bilo pogre\u0161ke na infrastrukturi. \u017deljezni\u010dki sustavi, uklju\u010duju\u0107i pruge i skretnice, ispravni su, rekao je \u0106u\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodao je da je potrebno unaprijediti edukaciju i komunikaciju me\u0111u svim sudionicima \u017eeljezni\u010dkog prometa kako bi se smanjio rizik od novih nesre\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Modernizacija \u017eeljeznice za razvoj hrvatskih luka<\/h3>\n\n\n\n
Tu\u0161ek je istaknuo da ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu imaju klju\u010dnu ulogu u ja\u010danju konkurentnosti hrvatskih luka i razvoju teretnog prometa. Kao primjer naveo je luku Rijeka, \u010diji promet posljednjih godina znatno raste, dok postoje\u0107a \u017eeljezni\u010dka infrastruktura ne mo\u017ee prihvatiti sve ve\u0107e koli\u010dine tereta, zbog \u010dega dio zavr\u0161ava na cestama.<\/p>\n\n\n\n
– Hrvatska ima potencijal da logistika, tranzit i promet postanu jedan od stupova njezina gospodarstva, kao \u0161to je danas turizam. No bez ozbiljne \u017eeljeznice koja \u0107e na\u0161e luke povezivati sa srednjom, isto\u010dnom i sjevernom Europom to nije mogu\u0107e, naglasio je Tu\u0161ek.<\/p>\n\n\n\n
Na va\u017enost pove\u0107anja kapaciteta \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee nadovezao se \u0106u\u017ei\u0107, istaknuv\u0161i da \u0107e izgradnja drugog kolosijeka omogu\u0107iti znatno ve\u0107i prijevoz tereta prema europskim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n
– Ra\u010dunamo da \u0107emo novom prugom mo\u0107i prema Europi prevesti sve dodatne koli\u010dine tereta koje luka Rijeka planira u sljede\u0107ih desetak godina, rekao je \u0106u\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Nik\u0161i\u0107 je istaknuo da je, uz Rijeku, potrebno razvijati i dalmatinske luke. Naglasio je va\u017enost modernizacije Li\u010dke pruge i boljeg povezivanja Zadra, \u0160ibenika i Splita. Ujedno je upozorio da \u0107e budu\u0107a nizinska pruga prema Rijeci zahtijevati dodatne lu\u010dke kapacitete.<\/p>\n\n\n\n
– Kada se izgradi nizinska pruga, njezin \u0107e kapacitet biti 30 milijuna tona, \u0161to sama Rijeka ne\u0107e mo\u0107i generirati. Zato ve\u0107 sada treba razmi\u0161ljati o novoj luci na Krku, \u017eeljezni\u010dkoj vezi i novom mostu koji bi povezivao otok s kopnom, poru\u010dio je Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na potrebu razvoja dodatnih lu\u010dkih kapaciteta nadovezao se Tu\u0161ek, istaknuv\u0161i da su izgradnja nizinske pruge, novog terminala na Krku i velikog teretnog centra u Zagrebu dio strate\u0161kih planova Vlade, predstavljenih u sklopu projekta Rail Adriatica na ovogodi\u0161njem Dubrova\u010dkom forumu.<\/p>\n\n\n\n
– Krk nije nikakva fantazija, ve\u0107 projekt koji treba hitno po\u010deti razra\u0111ivati. Njegov je potencijal takav da bi Rijeka mogla postati sna\u017enije logisti\u010dko sredi\u0161te nego Koper i Trst zajedno, zaklju\u010dio je Tu\u0161ek.<\/p>\n\n\n\n
Prvi rezultati modernizacije za dvije do tri godine<\/h3>\n\n\n\n
Govore\u0107i o tome kada \u0107e gra\u0111ani i gospodarstvo osjetiti konkretne koristi od ulaganja, \u0106u\u017ei\u0107 je izrazio optimizam da \u0107e prvi rezultati modernizacije biti vidljivi ve\u0107 u sljede\u0107e dvije do tri godine, dok bi hrvatska \u017eeljeznica u idu\u0107em desetlje\u0107u trebala dosegnuti europsku razinu.<\/p>\n\n\n\n
– Prvi pomaci vidjet \u0107e se na dionici od Zagreba do ma\u0111arske granice, ali i na prugama u Istri, na podru\u010dju Knina i Zadra te na Podravskoj magistrali. Ve\u0107 u relativno kratkom roku na\u0161i \u0107e korisnici mo\u0107i koristiti prednosti moderne \u017eeljeznice, zaklju\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n
IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatska \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea u sredi\u0161tu je velikog investicijskog ciklusa. Trenuta\u010dno se provode projekti vrijedni 1,7 milijardi eura, a do 2035. godine planirana su dodatna ulaganja od oko \u0161est milijardi eura. Modernizacija bi trebala omogu\u0107iti br\u017ei, sigurniji i pouzdaniji prijevoz putnika i tereta te oja\u010dati konkurentnost hrvatskih luka. O projektima koji su u tijeku, sigurnosti \u017eeljezni\u010dkog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9282"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9282"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9282\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9283,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9282\/revisions\/9283"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}