{"id":9264,"date":"2026-10-08T21:06:44","date_gmt":"2026-10-08T20:06:44","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9264"},"modified":"2026-10-08T21:06:45","modified_gmt":"2026-10-08T20:06:45","slug":"8-10-2026-najveci-investicijski-ciklus-u-zeljeznice-otkad-je-hrvatske-rijeka-dobiva-kljucnu-ulogu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9264","title":{"rendered":"8.10.2026. – Najve\u0107i investicijski ciklus u \u017eeljeznice otkad je Hrvatske. Rijeka dobiva klju\u010dnu ulogu"},"content":{"rendered":"\n

Izgradnja nove dvokolosije\u010dne pruge prema Rijeci znatno pove\u0107ava kapacitet \u017eeljezni\u010dkoga prometa i omogu\u0107uje prometovanje vlakova duga\u010dkih 750 metara<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Apsolutni prioritet, \u0161to se ti\u010de investicija u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, ima \u017eeljeznica. Nikad se nije vi\u0161e ulagalo u obnovu pruga, kolodvora, \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza, ali i u nabavu novih vlakova. Stoga je razumljivo da javnost sa zanimanjem prati sve \u0161to se doga\u0111a na 2617 kilometara pruga koje se prostiru Hrvatskom. Jedna od najva\u017enijih to\u010daka na toj \u017eeljezni\u010dkoj karti jest luka Rijeka. Dva velika kontejnerska terminala kojima se di\u010di cijeli Kvarner, pa i dr\u017eava, punim sjajem mogu zasjati samo uz \u017eeljeznicu kojom teret s brodova mo\u017ee, u mnogo ve\u0107em kapacitetu nego cestom, nastaviti svoj put dalje prema srednjoj Europi.<\/p>\n\n\n\n

Ovo su povijesna, najve\u0107a ulaganja u \u017eeljeznicu otkad postoji Republika Hrvatska. Gotovo da nema kilometra pruge u dr\u017eavi koji nije u nekoj od faza, bilo zavr\u0161enih projekata, radova i natje\u010daja u tijeku ili izrade studijske i projektne dokumentacije. Moglo bi se re\u0107i da Hrvatska u ovome trenutku izgleda kao jedno veliko \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

U brojci od \u0161est milijardi eura koji bi do 2035. trebali preobraziti \u017eeljeznicu u Hrvatskoj u moderan i u\u010dinkovit javni prijevoz, Rijeka i rije\u010dki bazen iznimno su va\u017eni. Luka Rijeka strate\u0161ka je to\u010dka koja se nalazi na \u010dak trima koridorima Transeuropske prometne mre\u017ee (TEN-T): Mediteranskom, Zapadnom Balkanu \u2013 isto\u010dnom Mediteranu i Balti\u010dkom moru \u2013 Jadranskom moru. Sama ta \u010dinjenica dovoljno govori o njezinoj va\u017enosti ne samo za Hrvatsku, ve\u0107 i Europu, \u010diji su nam fondovi na raspolaganju za njezinu modernizaciju.<\/p>\n\n\n\n

Prometno-tehnolo\u0161ka cjelina intermodala<\/h2>\n\n\n\n

H\u017d Infrastruktura, u suradnji s Lu\u010dkom upravom Rijeka, do sada je modernizirala \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagreba\u010dko pristani\u0161te, u \u0161to je ulo\u017eeno gotovo 60 milijuna eura. Tim projektima pove\u0107ali su se ukrcajni i iskrcajni kapaciteti teretnih kolodvora, \u0161to je olak\u0161alo i ubrzalo transport tereta iz luke na \u017eeljeznicu i obratno. Projekt Zagreba\u010dkoga pristani\u0161ta dobio je puni smisao otvorenjem terminala Rijeka Gateway, \u010dime je ostvarena prometno-tehnolo\u0161ka cjelina intermodala, odnosno suvremenog prebacivanja tereta izme\u0111u brodova i \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n

Oba kontejnerska terminala projektirana su i izgra\u0111ena za ukupni kapacitet od 1,2 milijuna kontejnerskih jedinica (TEU), od \u010dega je 60 posto predvi\u0111eno za prijevoz \u017eeljeznicom, a preostali dio cestovnim prometom. Ti zavr\u0161eni projekti polazi\u0161te su za preusmjeravanje ve\u0107ine tereta na \u017eeljeznicu, na \u0161to se, naravno, nadovezuje izgradnja nizinske pruge do Zagreba.<\/p>\n\n\n\n

Iako je ona \u00bbrascjepkana\u00ab na vi\u0161e dionica, kada se pogleda u cjelini, moglo bi se re\u0107i da je nizinska pruga najslo\u017eeniji i najskuplji projekt desetogodi\u0161njeg investicijskog ciklusa u \u017eeljeznicu, ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i u regiji, koji \u010deka realizaciju gotovo 40 godina. Njezin klju\u010dni dio za Rijeku i rije\u010dko podru\u010dje jest modernizacija dionice kroz grad. Dionica \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani duga je 27 kilometara, a u tijeku je dovr\u0161etak izrade projektne dokumentacije. Izgradnjom drugoga kolosijeka znatno \u0107e se pove\u0107ati kapacitet pruge te \u0107e biti mogu\u0107e ustrojiti moderan i brz gradsko-prigradski \u017eeljezni\u010dki prijevoz. Pove\u0107at \u0107e se kvaliteta i sigurnost prometovanja, smanjit \u0107e se zagu\u0161enost gradskih cestovnih prometnica, a denivelacijom pje\u0161a\u010dkih prijelaza posti\u0107i \u0107e se maksimalna razina sigurnosti prelazaka preko pruge.<\/p>\n\n\n\n

Novi model gradnje<\/h2>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de dionica u nastavku prema Zagrebu, odnosno dionica Karlovac \u2013 Skradnik i Skradnik \u2013 Krasica \u2013 Tijani, H\u017d Infrastruktura priprema idejni projekt za potrebe isho\u0111enja lokacijske dozvole, \u0161to se o\u010dekuje po\u010detkom 2027. Da bi realizacija bila br\u017ea i kvalitetnija, prvi put u Hrvatskoj primjenjuje se novi model gradnje. Naime, pred zavr\u0161etkom je postupak javne nabave za uslugu tehni\u010dke pomo\u0107i za nabavu i provedbu tzv. Alliance ugovora za projektiranje i gra\u0111enje. Zato je nu\u017eno odabrati konzultante \u010dija \u0107e zada\u0107a biti pripremiti i provesti budu\u0107i postupak nabave za projektiranje i izvo\u0111enje radova, izraditi nacrt ugovora te savjetovati naru\u010ditelja, H\u017d Infrastrukturu, u fazama provedbe.<\/p>\n\n\n\n

Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit \u0107e oko 175 kilometara, odnosno skratit \u0107e se za 56 kilometara u odnosu na postoje\u0107u duljinu. Dvokolosije\u010dna pruga bit \u0107e elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km\/h, a na njoj \u0107e biti izgra\u0111eno pet novih kolodvora i jedno stajali\u0161te. Budu\u0107i da \u0107e nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predvi\u0111ena je izgradnja velikoga broja pru\u017enih objekata: vi\u0161e od 30 vijadukata i tunela. Me\u0111u njima bit \u0107e i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara. Za usporedbu, Sveti Rok i Mala Kapela zajedno su dugi 12 kilometara. Olakotna je okolnost \u0161to \u0107e se graditi potpuno nova trasa od Karlovca do Tijana, tako da ne\u0107e biti prometa, \u0161to ina\u010de predstavlja najve\u0107i izazov kod radova na \u017eeljeznici.<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja nove dvokolosije\u010dne pruge prema Rijeci znatno pove\u0107ava kapacitet \u017eeljezni\u010dkoga prometa i omogu\u0107uje prometovanje vlakova duga\u010dkih 750 metara, \u0161to otvara mogu\u0107nosti daljnjega razvoja lu\u010dkog bazena Rijeka, pa i pro\u0161irenje luke na otoku Krku (Omi\u0161alj), \u010dime bi rije\u010dka luka ostvarila primat me\u0111u lukama sjevernoga Jadrana.<\/p>\n\n\n\n

Na dionici Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac, dugoj 44 kilometra, u tijeku su radovi, a za dionicu Zagreb Glavni kolodvor \u2013 Hrvatski Leskovac izra\u0111uje se studijska dokumentacija.<\/p>\n\n\n\n

Obnova kolodvora u Rijeci<\/h2>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna dobra vijest za podru\u010dje Kvarnera i Istre: u tijeku je i izrada studijske dokumentacije za izgradnju \u017eeljezni\u010dkog tunela \u0106i\u0107arija, \u010dime bi se ostvarila toliko \u017eeljena \u017eeljezni\u010dka veza tunelom kroz U\u010dku.<\/p>\n\n\n\n

Tunel bi bio duga\u010dak oko 15 kilometara te je predvi\u0111en i vijadukt od oko \u010detiri kilometra. To bi omogu\u0107ilo putovanje vlakom bez prolaska kroz Sloveniju ili presjedanje putnika na autobus jer sada \u017eeljezni\u010dka pruga zavr\u0161ava u Lupoglavu, odnosno u Rijeci. Prema izra\u0111enim idejnim rje\u0161enjima, u prostornim planovima koridor je ve\u0107 definiran te spaja kolodvor Lupoglav u Istarskoj \u017eupaniji i kolodvor Jurdane u Primorsko-goranskoj \u017eupaniji.<\/p>\n\n\n\n

I za kraj, ne manje va\u017eno, na listi ulaganja u rije\u010dku \u017eeljeznicu nalazi se i zgrada kolodvora u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n

Dok je pro\u010delje obnovljeno jo\u0161 prije nekoliko godina, radove na unutra\u0161njosti zaustavili su konzervatori s obzirom na to da se radi o za\u0161ti\u0107enom kulturnom dobru. Radovi su kona\u010dno nastavljeni ove godine, a putnici i zaposlenici bi u svoje obnovljene prostorije trebali u\u0107i sredinom 2027.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izgradnja nove dvokolosije\u010dne pruge prema Rijeci znatno pove\u0107ava kapacitet \u017eeljezni\u010dkoga prometa i omogu\u0107uje prometovanje vlakova duga\u010dkih 750 metara Apsolutni prioritet, \u0161to se ti\u010de investicija u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, ima \u017eeljeznica. Nikad se nije vi\u0161e ulagalo u obnovu pruga, kolodvora, \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza, ali i u nabavu novih vlakova. Stoga je razumljivo da javnost sa zanimanjem […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9264"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9264"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9264\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9265,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9264\/revisions\/9265"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}