{"id":9250,"date":"2026-09-30T07:52:29","date_gmt":"2026-09-30T06:52:29","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9250"},"modified":"2026-09-30T07:52:51","modified_gmt":"2026-09-30T06:52:51","slug":"30-9-2026-drzava-do-2035-ulaze-sest-milijardi-eura-u-zeljeznicu-cilj-su-vece-brzine-i-propusnost-pruga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9250","title":{"rendered":"30.9.2026. – Dr\u017eava do 2035. ula\u017ee \u0161est milijardi eura u \u017eeljeznicu, cilj su ve\u0107e brzine i propusnost pruga"},"content":{"rendered":"\n

Na hrvatskim prugama ograni\u010denja brzine trenuta\u010dno su na 237 kilometara, a dr\u017eava do 2035. planira ulo\u017eiti oko \u0161est milijardi eura ulaganja u obnovu i modernizaciju \u017eeljeznice kako bi pove\u0107ala brzinu i propusnost, tvrde iz H\u017d Infrastrukture i Ministarstva mora, prometa i infrastruktureTEK<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatska ima ukupno 2617 kilometara pruga, od kojih je 166 kilometara izvan uporabe, dok je dvokolosije\u010dno oko 400 kilometara, uklju\u010duju\u0107i dionice Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci i Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica, na kojima je drugi kolosijek ve\u0107 izgra\u0111en, a projekti su pred zavr\u0161etkom.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima H\u017d Infrastrukture, ograni\u010denja brzine najve\u0107im dijelom se uvode zbog stanja infrastrukture, ali i zbog radova na obnovi, modernizaciji ili odr\u017eavanju te se mijenjaju ovisno o njihovoj dinamici.<\/p>\n\n\n\n

Trenuta\u010dno su takva ograni\u010denja aktivna na 237 kilometara pruga. Me\u0111u pravcima koji su tijekom 2025. i 2026. generirali najvi\u0161e minuta ka\u0161njenja putni\u010dkih vlakova su linije Zagreb \u2013 Koprivnica \u2013 Zagreb, Zagreb \u2013 Osijek \u2013 Zagreb te Zagreb \u2013 Split \u2013 Zagreb.<\/p>\n\n\n\n

Modernizacija bi trebala omogu\u0107iti brzine putni\u010dkih vlakova do 160 kilometara na sat na me\u0111unarodnim, 120 na regionalnim te 80 kilometara na sat na lokalnim prugama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U H\u017d Infrastrukturi pritom istaknuli su\u00a0da skra\u0107ivanje putovanja ne ovisi samo o ve\u0107im brzinama. Izgradnjom drugog kolosijeka uklanjaju se \u010dekanja zbog kri\u017eanja vlakova koja na jednokolosije\u010dnim prugama znatno produljuju putovanja.<\/p>\n\n\n\n

Do 2035. jo\u0161 \u0161est milijardi eura<\/h2>\n\n\n\n

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture isti\u010du da su trenuta\u010dna ulaganja u \u017eeljeznicu najvi\u0161a u povijesti Hrvatske.<\/strong> U posljednjih deset godina, prema njihovim podacima, ulo\u017eeno je vi\u0161e od dvije milijarde eura, a samo je iznos ulaganja u 2025. bio gotovo pet puta ve\u0107i nego 2017. Do 2035. planira se ulo\u017eiti jo\u0161 oko \u0161est milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u najva\u017enijim projektima na glavnim koridorima ministarstvo navodi rekonstrukciju postoje\u0107eg i izgradnju drugog kolosijeka na dionicama Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica, Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci te Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac.<\/p>\n\n\n\n

Najavljen je i ugovor za radove na dionici Dugo Selo \u2013 Novska vrijedan gotovo 700 milijuna eura, koji bi trebao postati najve\u0107i pojedina\u010dni \u017eeljezni\u010dki projekt u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Na dionici Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci izvedeno je 99 posto radova, a preostali se radovi uglavnom odvijaju na podru\u010dju kolodvora Dugo Selo. Zavr\u0161etak je planiran do kraja ove godine.<\/p>\n\n\n\n

Taj projekt godinama je kasnio, me\u0111u ostalim, zbog financijskih problema izvo\u0111a\u010da. Ste\u010daj Hidroelektre niskogradnje i predste\u010daj DIV Grupe doveli su do preraspodjele poslova i razdoblja u kojima se radovi uop\u0107e nisu izvodili. Nakon isklju\u010denja DIV Grupe iz konzorcija 2024. radove je preuzeo Dalekovod, nakon \u010dega su intenzivirani.<\/p>\n\n\n\n

Pred zavr\u0161etkom je i projekt Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica. Gra\u0111evinski radovi trebali bi biti zavr\u0161eni do kraja godine, a nakon ugradnje i ispitivanja prometno-upravlja\u010dkih i signalno-sigurnosnih sustava slijede tehni\u010dki pregledi i uporabne dozvole.<\/p>\n\n\n\n

Postupno pove\u0107anje brzine do projektiranih 160 kilometara na sat trebalo bi po\u010deti s primjenom voznog reda 2026.\/2027..<\/strong><\/p>\n\n\n\n

H\u017d Infrastruktura ka\u0161njenja na tim projektima povezuje i s pandemijom koronavirusa, ratom u Ukrajini i ote\u017eanom nabavom materijala, dok su na dionici prema ma\u0111arskoj granici dodatne probleme prouzro\u010dila klizi\u0161ta. Napominju i da se veliki dio radova izvodi uz istodobno odvijanje putni\u010dkog i teretnog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Nizinska pruga i pravac prema Rijeci<\/h2>\n\n\n\n

Velik dio budu\u0107ih ulaganja vezan je uz povezivanje Rijeke, Zagreba i ma\u0111arske granice. Za dionice budu\u0107e nizinske pruge Karlovac \u2013 Skradnik i Skradnik \u2013 Krasica \u2013 Tijani izra\u0111uju se idejni projekti, a zahtjevi za lokacijske dozvole trebali bi biti podneseni do kraja 2026. Vrijednost radova, izvori financiranja i rok izgradnje trebali bi biti definirani nakon izrade projekata i analize tr\u017ei\u0161nih cijena.<\/p>\n\n\n\n

Na dionici Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac u tijeku su pripremni radovi. Preostaje rekonstrukcija 44 kilometra postoje\u0107eg kolosijeka i izgradnja novoga, elektrifikacija, radovi na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim sustavima te rekonstrukcija kolodvora u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu. Zavr\u0161etak projekta predvi\u0111en je 2029. godine.<\/p>\n\n\n\n

Obnova se, prema ministarstvu, ne bi trebala ograni\u010diti samo na glavne europske koridore. <\/strong>Radovi su u tijeku i na nizu lokalnih i regionalnih pravaca, me\u0111u kojima su Knin \u2013 Zadar, \u010cakovec \u2013 Vara\u017edin \u2013 Koprivnica \u2013 Klo\u0161tar, Pitoma\u010da \u2013 Klo\u0161tar, Banova Jaruga \u2013 Daruvar, Osijek \u2013 Ko\u0161ka te pruge u Istri.<\/p>\n\n\n\n

Za razdoblje od 2026. do 2028. ukupna planirana realizacija investicija iznosi 1,4 milijarde euram od \u010dega je za regionalne pruge predvi\u0111eno 232 milijuna, a za lokalne 84 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n

U ministarstvu priznaju da modernizacija ne mo\u017ee biti brza.<\/strong> Me\u0111u preprekama navode dugotrajnu pripremu projekata i dokumentacije, nedostatak projektanata, rje\u0161avanje imovinsko-pravnih odnosa, postupke isho\u0111enja dozvola, izmjene prostornih planova te slo\u017eene javne nabave i \u017ealbene postupke.<\/p>\n\n\n\n

Dodatni problem je \u0161to se obnova i modernizacija najve\u0107im dijelom provode uz odvijanje \u017eeljezni\u010dkog prometa, \u0161to utje\u010de na dinamiku radova.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema procjeni ministarstva, do 2035. trebali bi biti realizirani sada planirani veliki projekti, \u010dime bi hrvatska \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea trebala dobiti bitno druk\u010diji izgled, a cilj ulaganja je pove\u0107ati brzinu, to\u010dnost, sigurnost i propusnu mo\u0107 \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na hrvatskim prugama ograni\u010denja brzine trenuta\u010dno su na 237 kilometara, a dr\u017eava do 2035. planira ulo\u017eiti oko \u0161est milijardi eura ulaganja u obnovu i modernizaciju \u017eeljeznice kako bi pove\u0107ala brzinu i propusnost, tvrde iz H\u017d Infrastrukture i Ministarstva mora, prometa i infrastruktureTEK Hrvatska ima ukupno 2617 kilometara pruga, od kojih je 166 kilometara izvan uporabe, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9250"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9250"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9250\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9251,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9250\/revisions\/9251"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}