{"id":9241,"date":"2026-08-11T19:06:42","date_gmt":"2026-08-11T18:06:42","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9241"},"modified":"2026-08-11T19:07:07","modified_gmt":"2026-08-11T18:07:07","slug":"11-8-2026-intermodalni-terminal-hz-infrastruktura-krece-u-vazan-strateski-projekt-sufinanciran-sredstvima-europske-unije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9241","title":{"rendered":"11.8.2026. – INTERMODALNI TERMINAL – H\u017d Infrastruktura kre\u0107e u va\u017ean strate\u0161ki projekt sufinanciran sredstvima Europske unije"},"content":{"rendered":"\n

Po\u010detak radova predvi\u0111en je za po\u010detak kolovoza ove godine, a rije\u010d je o Projektu rekonstrukcije teretnog dijela \u017deljezni\u010dkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu (DSCT) Zagreb Deep Sea<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

H\u017d Infrastruktura kre\u0107e u jo\u0161 jedan va\u017ean strate\u0161ki projekt obnove \u017eeljezni\u010dke infrastrukture koji \u0107e biti sufinanciran sredstvima Europske unije. Rije\u010d je o Projektu rekonstrukcije teretnog dijela \u017deljezni\u010dkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu (DSCT) Zagreb Deep Sea \u010dija je prva faza izgradnje upravo dovr\u0161ena na zapadnom dijelu rije\u010dke luke. Po\u010detak radova predvi\u0111en je za po\u010detak kolovoza ove godine, a u pripremnoj su fazi 4. srpnja predstavnici Lu\u010dke uprave Rijeka i H\u017d Infrastrukture d.o.o. potpisali ugovor s izvo\u0111a\u010dem radova, slovenskom tvrtkom S\u017d \u2013 \u017delezni\u010dko gradbeno podjetje Ljubljana d.d., vrijedan 159.522.368,41 kunu.<\/p>\n\n\n\n

Kompletan projekt rekonstrukcije dijela rije\u010dkog \u017eeljezni\u010dkog kolodvora i izgradnje intermodalnog terminala na DSCT terminalu u luci Rijeka vrijedan je oko 32 milijuna eura, a njegov je najva\u017eniji cilj doprinijeti rastu luke Rijeka kao jedne od osnovnih luka na mediteranskom transeuropskom prometnom koridoru. Upravo zbog iznimne va\u017enosti teretnog i novog intermodalnog terminala ne samo za hrvatske potrebe teretnog transporta nego i u europskim okvirima prijevoza tereta \u017eeljeznicom, Europska unija \u0107e projekt sufinancirati s 85 posto sredstava, odnosno s oko 27 milijuna eura iz Instrumenata za povezivanje Europe (CEF). Projektnu dokumentacije za rekonstrukciju \u017eeljezni\u010dkog kolodvora Rijeka te izgradnju intermodalnog izradio je konzorcij \u017dPD d.d., Rijekaprojekt d.o.o. i IDOM, dok je ugovor za usluge stru\u010dnog nadzora nad izvo\u0111enjem radova na projektu potpisan sa zajednicom gospodarskih subjekata Institut IGH d.d. i Investin\u017eenjering d.o.o. Ovaj projekt je nastavak ve\u0107 zapo\u010dete uspje\u0161ne suradnje H\u017d Infrastrukture i Lu\u010dke uprave Rijeka koja je utemeljena na projektu Brajdica vrijednom gotovo 36 milijuna eura. I u tom je projektu oko 85 posto sredstava osigurano putem Instrumenata za povezivanje Europe (CEF). Nakon dovr\u0161etka radova rekonstruirani teretni rije\u010dki terminal i novi intermodalni terminal povezat \u0107e se s kontejnerskim terminalom (DSCT) Zagreb Deep Sea, \u010dija je prva faza upravo dovr\u0161ena u svibnju ove godine, a u drugoj bi se fazi trebala izgraditi lu\u010dka prometna infrastruktura, odnosno pristupna lu\u010dka cesta i \u017eeljezni\u010dki kolosijeci.<\/p>\n\n\n\n

Voditelj projekta\u00a0H\u017d\u00a0Infrastrukture Marko Kuki\u0107 objasnio je da \u0107e projekt obuhvatiti modernizaciju postoje\u0107eg teretnog dijela \u017eeljezni\u010dkog kolodvora koji se nalazi u produ\u017eetku putni\u010dkog dijela \u017deljezni\u010dkog kolodvora Rijeka i izgradnju intermodalnog terminala na novoizgra\u0111enom kontejnerskom terminalu Zagreb Deep Sea. Prema njegovim rije\u010dima, tijekom dvije godine, koliko \u0107e radovi trajati, rekonstruirat \u0107e se i produ\u017eiti postoje\u0107ih 12 kolosijeka i izvla\u010dnjaka, izraditi sustav kabelske kanalizacije, izvr\u0161iti ugradnja telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete, te izvesti radovi na kontaktnoj mre\u017ei te na donjem ustroju kako bi se pobolj\u0161ale nosivost i odvodnja podloge. U drugoj fazi radova izradit \u0107e se priklju\u010dci kolosije\u010dnih postrojenja i kabelska kanalizacija u podru\u010dju spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postoje\u0107e stanje, a projektom je predvi\u0111ena i izgradnja \u010detiri kolosijeka du\u017eine 400 metara na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagreba\u010dkom pristani\u0161tu te dva kolosijeka za portalne dizalice koje \u0107e skidati kontejnere i stavljati ih na vlak. Kuki\u0107 je tako\u0111er kazao da \u0107e predstavnici\u00a0H\u017d\u00a0Infrastrukture u srijedu 17. srpnja s izvo\u0111a\u010dem radova odr\u017eati pripremni sastanak, takozvani kick-off, na kojem \u0107e im predati kompletnu dokumentaciju i dogovoriti detalje provedbe projekta.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017eniji cilj ovog projekta je pove\u0107ati kapacitet Luke Rijeka, odnosno ubrzati proceduru utovara i istovara tereta kao i dovoza i odvoza, te omogu\u0107iti zna\u010dajnije preusmjeravanje teretnog prijevoza na \u017eeljeznicu. Dovr\u0161etkom radova i pu\u0161tanjem novih dijelova terminala u promet teretni kolodvor \u0107e pove\u0107ati ukrcajni i iskrcajni kapacitet \u017eeljeznicom na 360.000 TEU godi\u0161nje, \u0161to je oko 60 posto tereta \u017eeljeznicom, od ukupno planiranih 600.000 TEU. U H\u017d Infrastrukturi posebno napominju da \u0107e projekt rekonstrukcije teretnog dijela \u017deljezni\u010dkog kolodvora Rijeka i izgradnje intermodalnog terminala na Zagreb Deep Sea, kada bude zavr\u0161en u potpunosti, zna\u010dajno podi\u0107i razinu konkurentnosti \u017eeljeznice u odnosu na ostale vidove prometa, jednako kao i ostali strate\u0161ki projekti na kojima H\u017d Infrastruktura intenzivno radi.<\/p>\n\n\n\n

H\u017d\u00a0Infrastruktura je nositelj najve\u0107ih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj i najve\u0107i korisnik bespovratnih sredstava Europske unije u prometnom sektoru. U sljede\u0107em petogodi\u0161njem razdoblju o\u010dekuju je investicije u vrijednosti preko devet milijardi kuna, od kojih \u0107e dio biti sufinanciran sredstvima\u00a0CEF-a. Zna\u010dajna ulaganja u obnovu stare i izgradnju nove transportne \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, tvrde u\u00a0H\u017d\u00a0Infrastrukturi, dodatno \u0107e potaknuti razvoj prometnih usluga i infrastrukture uz osnovnu \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu, ali i pobolj\u0161ati me\u0111upovezanost na hrvatskoj i europskoj razini te olak\u0161ati i ubrzati transport kontejnera s brodova na \u017eeljeznicu i obratno, \u0161to je u skladu s europskim zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti. No osim pove\u0107anja kapaciteta teretnog \u017eeljezni\u010dkog prometa i bolje povezanosti rije\u010dkog \u017eeljezni\u010dkog pravca s koridorima Mediteran, Rajna-Dunav i Baltik-Jadran, i ovaj, jednako kao i ve\u0107 zapo\u010deti projekti obnove i pro\u0161irenja teretnog \u017eeljezni\u010dkog kolodvora Rijeka-Brajdica, tako\u0111er \u0107e dodatno potaknuti i razvoj luke Rijeka kao u\u010dinkovite i odr\u017eive ulazne i izlazne to\u010dke za kontejnerski i drugi teretni promet te pobolj\u0161ati njezinu infrastrukturu u segmentu kontejnerskog prometa. Time se i Luka Rijeka kao najve\u0107a luka za pretovar tereta na hrvatskom dijelu Jadrana vra\u0107a u fokus me\u0111unarodnog teretnog prometa i osigurava konkurentnost na europskom transportnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detak radova predvi\u0111en je za po\u010detak kolovoza ove godine, a rije\u010d je o Projektu rekonstrukcije teretnog dijela \u017deljezni\u010dkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu (DSCT) Zagreb Deep Sea H\u017d Infrastruktura kre\u0107e u jo\u0161 jedan va\u017ean strate\u0161ki projekt obnove \u017eeljezni\u010dke infrastrukture koji \u0107e biti sufinanciran sredstvima Europske unije. Rije\u010d je o Projektu rekonstrukcije teretnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9241"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9241"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9241\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9243,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9241\/revisions\/9243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9241"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9241"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}