{"id":9230,"date":"2026-08-08T14:43:09","date_gmt":"2026-08-08T13:43:09","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9230"},"modified":"2026-08-08T14:43:51","modified_gmt":"2026-08-08T13:43:51","slug":"8-8-2026-hrvatskoj-slijedi-ozbiljna-kriza-plenkovic-bi-lagano-a-coric-sprema-brutalan-rez","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9230","title":{"rendered":"8.8.2026. – Hrvatskoj slijedi ozbiljna kriza: Plenkovi\u0107 bi lagano, a \u0106ori\u0107 sprema brutalan rez"},"content":{"rendered":"\n

Veliki infrastrukturni projekti, posebno u Ministarstvu prometa i infrastrukture, vodno-komunalni projekti u resoru Marije Vu\u010dkovi\u0107<\/a><\/strong>, dio bolni\u010dke infrastrukture koja je u procesima dobivanja dozvola i sli\u010dno, energetska obnova zgrada i digitalizacija javne uprave \u2013 sve to ostat \u0107e na \u010dekanju u rebalansu prora\u010duna koji se pi\u0161e u Ministarstvu financija dok god se stanje javnih financija ne pobolj\u0161a. Vlada ide na odmor nakon Oluje 5. kolovoza s jasnom porukom zaposlenima u dr\u017eavnoj i javnoj slu\u017ebi \u201c\u0161to ste \u2018jamili\u2019, \u2018jamili\u2019 ste\u201d, jer pla\u0107e \u0107e rasti maksimalno tri posto do kraja ove godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ali idu\u0107e godine rast \u0107e biti \u2013 nula, a samo izvrsni kao kompenzaciju dobit \u0107e do pet dana godi\u0161njeg odmora dodatno. Ostali od dr\u017eave ne mogu o\u010dekivati ni\u0161ta jer je stanje prora\u010duna jedva odr\u017eivo na dopu\u0161tenom deficitu od tri posto. Ministar Tomislav \u0106ori\u0107<\/a><\/strong> svim je kolegama dao zadatak da do 1. rujna pripreme \u201ckresanja\u201d u svojim resorima, a najmanje posla imat \u0107e oni u zdravstvu, \u0161kolstvu i socijali jer su njihovi rashodi fiksni. Ali svi ostali, posebno promet i infrastruktura te vodno gospodarstvo i za\u0161tita okoli\u0161a, morat \u0107e stopirati kapitalne projekte u ovoj godini, uz iznimku onih koji su ve\u0107 u visokoj fazi dovr\u0161enosti. \u0106ori\u0107 je svima najavio da \u0107e biti brutalan jer slijedi ozbiljna kriza \u2013 ne samo zbog pada turizma nego i zbog daljnjeg rasta cijena i krize s gorivima, koja poprima zastra\u0161uju\u0107e razmjere jer ve\u0107 na nekim crpkama u Hrvatskoj nema dovoljno dizela i plavog dizela.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da je vrag odnio \u0161alu, pokazuje i Vladina odluka da se dobiti tvrtki u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu transferiraju izravno u dr\u017eavni prora\u010dun. To zna\u010di da \u0107e faliti novca, koji se nadomje\u0161ta iz \u017eive dobiti tvrtki, ali i da tvrtke s najve\u0107im dobitima same ne\u0107e mo\u0107i u ovoj i idu\u0107oj godini ulagati koliko su planirale, nego \u0107e i svoje projekte morati stavljati na \u010dekanje.\u00a0Izgleda da dolaze gladne godine, a Andrej Plenkovi\u0107 i Tomislav \u0106ori\u0107 to itekako vide, pa su se odlu\u010dili pripremiti za \u0161tednju ili \u010dak rezanje svega \u0161to nije elementarni hladni pogon dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Selektivno stezanje<\/h2>\n\n\n\n

Rebalans dr\u017eavnog prora\u010duna koji Vlada priprema te\u0161ko \u0107e stoga ove godine biti tek tehni\u010dka korekcija prihoda i rashoda. Ako se promatraju izjave koje su posljednjih mjeseci dali ministar financija Tomislav \u0106ori\u0107, premijer Andrej Plenkovi\u0107i i predstavnici Ministarstva financija<\/strong>, te najave poreznih i fiskalnih izmjena u javnom prostoru, postaje vidljivo da se priprema druga faza fiskalne konsolidacije. Nakon nekoliko godina sna\u017enog rasta prihoda, potaknutog inflacijom, rekordnom zaposleno\u0161\u0107u i europskim fondovima, prostor za daljnji rast rashoda postaje sve u\u017ei. Upravo zato najve\u0107a nepoznanica ne\u0107e biti prihodi, nego rezanje ili barem usporavanje rashodne strane prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Za razliku od razdoblja nakon pandemije, kada je dr\u017eava pove\u0107avala gotovo sve kategorije izdataka, novi rebalans mogao bi ozna\u010diti po\u010detak selektivnog stezanja. Ono ne\u0107e biti predstavljeno kao politika \u0161tednje, nego kao pove\u0107anje u\u010dinkovitosti javne potro\u0161nje.\u00a0Rije\u010d je o politi\u010dki prihvatljivijem narativu, ali ekonomski gledano, u\u010dinak \u0107e biti vrlo sli\u010dan \u2013 usporavanje rasta dr\u017eavne potro\u0161nje.<\/strong>\u00a0Najve\u0107i prostor za korekcije nalazi se u kapitalnim projektima koji kasne ili imaju slabu dinamiku povla\u010denja europskog novca. Ministarstva koja nisu realizirala planirane investicije mogla bi ostati bez dijela predvi\u0111enih iznosa, koji \u0107e biti preraspodijeljeni prema projektima s ve\u0107om realizacijom. Takav model Vlada primjenjuje gotovo pri svakom rebalansu, ali bi ovoga puta mogao biti izra\u017eeniji.<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine moglo bi osjetiti usporavanje dijela investicijskih programa koji nisu izravno povezani s obnovom od potresa. Obnova \u0107e i dalje imati politi\u010dki prioritet, ali ostali projekti mogli bi biti odgo\u0111eni za 2027. godinu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tako\u0111er bi moglo biti me\u0111u resorima u kojima \u0107e se preispitivati dinamika kapitalnih ulaganja. Veliki \u017eeljezni\u010dki projekti financirani europskim novcem ne\u0107e biti zaustavljeni, ali nacionalna komponenta financiranja mogla bi biti raspore\u0111ena na dulje razdoblje. To zna\u010di da \u0107e se rokovi protegnuti, a\u00a0odgovornost za to izravno \u0107e se staviti na le\u0111a ministra Olega Butkovi\u0107a<\/strong>, pred kojim je najve\u0107a bitka da obrani svoje projekte, posebno one vezane uz \u017eeljeznicu.<\/p>\n\n\n\n

Zavrni pipu<\/h2>\n\n\n\n

U Ministarstvu gospodarstva najve\u0107i fokus mogao bi, pak, biti na racionalizaciji subvencija. Nakon energetskih kriza dr\u017eava je izdvajala milijarde eura za potpore ku\u0107anstvima i poduzetnicima. Sada je realno o\u010dekivati postupno smanjivanje tih izdataka, uz zadr\u017eavanje samo ciljane pomo\u0107i socijalno najugro\u017eenijima. Posebno zanimljivo bit \u0107e Ministarstvo poljoprivrede, koje vodi DP.<\/strong> Ondje se mogu o\u010dekivati preraspodjele izme\u0111u nacionalnih potpora i europskih programa, ali ne i dramati\u010dna rezanja zbog osjetljivosti sektora i politi\u010dke va\u017enosti ruralnih podru\u010dja. No DP-ovcima ne\u0107e biti lako pravdati pad potpora u regiji u kojoj jo\u0161 jedino postoje \u2013 Slavoniji.<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo zdravstva vjerojatno ne\u0107e dobiti manje novca, ali \u0107e se sve sna\u017enije inzistirati na racionalizaciji bolni\u010dkog sustava. Dugovi bolnica ve\u0107 su godinama jedna od najve\u0107ih fiskalnih prijetnji pa nije isklju\u010deno da \u0107e dio dodatnih sredstava biti uvjetovan provedbom organizacijskih reformi, objedinjene nabave i stro\u017eom kontrolom tro\u0161kova. \u0106ori\u0107 bi tu mogao biti nemilosrdan i od plahe\u00a0Irene Hrsti\u0107<\/strong>\u00a0tra\u017eiti da zavrne pipu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te\u0161ko \u0107e biti predmet zna\u010dajnijih rezova zbog kontinuiranog pove\u0107anja pla\u0107a u javnim slu\u017ebama, no investicijski projekti koji nisu zapo\u010deli mogli bi biti odgo\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dna logika mogla bi se primijeniti i na Ministarstvo kulture i medija, gdje bi najve\u0107i teret mogli podnijeti novi investicijski projekti, dok \u0107e programi financirani europskim novcem ostati prioritet. Na rashodnoj strani posebno \u0107e se analizirati materijalni tro\u0161kovi dr\u017eavne uprave \u2013 to je \u0106ori\u0107 otvoreno najavio u Vladi.\u00a0Nakon nekoliko godina zapo\u0161ljavanja i pove\u0107anja pla\u0107a, mo\u017ee se o\u010dekivati zamrzavanje dijela novih zapo\u0161ljavanja, stro\u017ea kontrola slu\u017ebenih putovanja, vanjskih usluga, savjetni\u010dkih ugovora i nabave opreme.<\/strong>\u00a0Takve mjere pojedina\u010dno ne donose spektakularne u\u0161tede, ali na razini cijelog dr\u017eavnog sustava mogu imati mjerljiv u\u010dinak \u2013 ministar financija na tome inzistira, koliko god to iritiralo druge ministre.<\/p>\n\n\n\n

Fiskalni prostor<\/h2>\n\n\n\n

Jedino podru\u010dje koje \u0107e gotovo sigurno ostati izvan ozbiljnijih rezova jest obrana. Zbog NATO-ovih obveza i ubrzanog naoru\u017eavanja europskih dr\u017eava, izdvajanja za obranu nastavit \u0107e rasti, \u010dak i ako ostali resori budu pod pritiskom racionalizacije. Sli\u010dno vrijedi i za unutarnje poslove, osobito kada je rije\u010d o za\u0161titi granice i modernizaciji policije. Na prihodnoj strani te\u0161ko je o\u010dekivati velike porezne zahvate koji bi pove\u0107avali ukupno porezno optere\u0107enje. Smjer Vlade posljednjih mjeseci upu\u0107uje na ciljane korekcije poreznog sustava, \u0161irenje porezne baze i sna\u017eniju borbu protiv sive ekonomije, a ne na pove\u0107anje stopa poreza.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fiskalni prostor trebao bi se tra\u017eiti ponajprije u boljoj naplati postoje\u0107ih prihoda i u\u010dinkovitijoj javnoj potro\u0161nji. Ali i nove \u0161kare mogli bi osjetiti oni koji radikalno di\u017eu profitne mar\u017ee, odnosno ostvaruju velike dobiti \u2013 \u0106ori\u0107 zasad samo najavljuje takvu novu sjekiru, ali dovoljno je da zaprijeti i svima je jasno \u0161to mo\u017ee slijediti.\u00a0Najizgledniji scenarij stoga ipak nije klasi\u010dni rebalans obilje\u017een rezovima kakvi su se provodili tijekom du\u017eni\u010dke krize prije petnaestak godina.<\/strong>\u00a0Vjerojatniji je model \u201ctihe konsolidacije\u201d: usporavanje rasta rashoda, odga\u0111anje manje prioritetnih investicija, racionalizacija dr\u017eavne administracije i selektivno ukidanje pojedinih subvencija.<\/p>\n\n\n\n

Takav pristup Vladi omogu\u0107uje zadr\u017eavanje politi\u010dke poruke o nastavku gospodarskog rasta, uz istodobno slanje signala Europskoj komisiji i financijskim tr\u017ei\u0161tima da Hrvatska ozbiljno pristupa odr\u017eavanju prora\u010dunskog deficita i javnog duga pod kontrolom.\u00a0Najve\u0107e pitanje pritom ne\u0107e biti koliko \u0107e se u\u0161tedjeti u apsolutnom iznosu, nego ho\u0107e li Vlada imati politi\u010dke snage zahvatiti rashode koji kontinuirano rastu \u2013 prije svega masu pla\u0107a u javnom sektoru, subvencije i operativne tro\u0161kove dr\u017eave.<\/strong>\u00a0Upravo \u0107e odgovor na to pitanje pokazati je li predstoje\u0107i rebalans tek redovita prora\u010dunska korekcija ili po\u010detak ozbiljnije fiskalne konsolidacije uo\u010di izrade dr\u017eavnog prora\u010duna za 2027. godinu.<\/p>\n\n\n\n

Tu\u0111i problem<\/h2>\n\n\n\n

Iz \u0106ori\u0107evih posljednjih nastupa zanimljivo je to \u0161to se ne fokusira toliko na \u201cvelike reforme\u201d koliko na upravljanje rashodima i u\u010dinkovitost dr\u017eave. Iz njegovih intervjua i nastupa mo\u017ee se i\u0161\u010ditati nekoliko prioriteta: ja\u010danje porezne discipline i suzbijanje sive ekonomije, racionalizacija dr\u017eavne potro\u0161nje prije pove\u0107anja poreza, o\u010duvanje investicijskog rejtinga i fiskalne vjerodostojnosti prema Bruxellesu i tr\u017ei\u0161tima kapitala. Tu su projekcije za koje \u0107e \u0106ori\u0107 politi\u010dki tra\u017eiti novac.<\/strong> Najvi\u0161e \u0107e nastradati dr\u017eavne agencije i javne ustanove koje imaju preklapaju\u0107e nadle\u017enosti, ali i subvencije koje nemaju mjerljiv u\u010dinak, kapitalni projekti s niskom realizacijom, materijalni rashodi ministarstava, a i dio transfera trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, sigurno se ne\u0107e dirati obrana, mirovine i socijalne naknade \u2013 to je ve\u0107 politi\u010dka pri\u010da, a ne samo prora\u010dunska. Zato se i spominje ukidanje poreza na dohodak od mirovina, koje ne\u0107e biti udar na dr\u017eavni prora\u010dun, nego na prora\u010dune jedinica lokalne i podru\u010dne samouprave, jer je porez na dohodak njihov izvorni prihod. Dr\u017eava \u0107e, me\u0111utim, vrlo vjerojatno morati intervenirati kompenzacijskim mehanizmima za veliku ve\u0107inu njih, a ukupno je to manjak od gotovo 200 milijuna eura.<\/strong> Tako Plenkovi\u0107 i \u0106ori\u0107 smi\u0161ljaju mjere koje \u0161tede dr\u017eavu, a padaju na le\u0111a op\u0107inama i gradovima \u2013 ali to je ve\u0107 tu\u0111i problem, a ne vi\u0161e njihov.<\/p>\n\n\n\n

\u0106ori\u0107 o\u010dekuje i smanjivanje inflacije. Iako je to zasad samo \u017eelja, za prora\u010dun je to i dvosjekli ma\u010d jer zna\u010di i pad poreznih prihoda od PDV-a.\u00a0Zato je za jesenski rebalans klju\u010dno pitanje ho\u0107e li rast prihoda od poreza i dalje biti dovoljno sna\u017ean da pokrije nove obveze ili \u0107e Vlada morati pove\u0107ati rashode i zadu\u017eivanje.<\/strong>\u00a0Plenkovi\u0107 ima konzervativan pristup polaganih, puze\u0107ih mjera, ali ako se negativni trendovi nastave, rezanja \u0107e u idu\u0107oj godini morati dobiti i konkretan oblik.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliki infrastrukturni projekti, posebno u Ministarstvu prometa i infrastrukture, vodno-komunalni projekti u resoru Marije Vu\u010dkovi\u0107, dio bolni\u010dke infrastrukture koja je u procesima dobivanja dozvola i sli\u010dno, energetska obnova zgrada i digitalizacija javne uprave \u2013 sve to ostat \u0107e na \u010dekanju u rebalansu prora\u010duna koji se pi\u0161e u Ministarstvu financija dok god se stanje javnih financija ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9230"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9230"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9230\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9231,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9230\/revisions\/9231"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9230"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9230"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9230"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}