{"id":9194,"date":"2026-06-30T07:37:07","date_gmt":"2026-06-30T06:37:07","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9194"},"modified":"2026-06-30T07:37:08","modified_gmt":"2026-06-30T06:37:08","slug":"30-6-2026-povijesna-ulaganja-hz-infrastrukture-mijenjaju-sliku-zeljeznice-nacin-putovanja-i-transporta-robe-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9194","title":{"rendered":"30.6.2026. – Povijesna ulaganja H\u017d Infrastrukture mijenjaju sliku \u017eeljeznice, na\u010din putovanja i transporta robe u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n

Dvokolosje\u010dne pruge, novi tuneli i brzine do 160 km\/h mijenjaju putovanja i teretni promet.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160est milijardi eura do 2035. To su povijesna ulaganja H\u017d Infrastrukture, kojima mijenjamo sliku \u017eeljeznice te na\u010din putovanja i transporta robe u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Da se ta slika doista i mijenja, vidi se na terenu po brojnim pokrenutim radovima, ali i u\u010destalim vijestima o potpisanim ugovorima, odabirima izvo\u0111a\u010da ili raspisanim natje\u010dajima. Trebat \u0107e odre\u0111eno vrijeme da sve to i realiziramo, no mogu re\u0107i da smo u punom jeku te transformacije. Najvi\u0161e novca, iz europskih fondova, ula\u017eemo u pruge na europskim koridorima od Rijeke preko Zagreba do Ma\u0111arske i od Slovenije preko Zagreba do Srbije. Moglo bi se re\u0107i da Hrvatska sada izgleda kao jedno veliko \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te, a nastojat \u0107u ga pobli\u017ee opisati.<\/p>\n\n\n\n

Ono gdje putnici i prijevoznici najvi\u0161e to osjete dva su najvrjednija i najzna\u010dajnija projekta na kojima se izvode radovi: rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Kri\u017eevci i Kri\u017eevci – Koprivnica – dr\u017eavna granica s Ma\u0111arskom. U drugom dijelu godine zavr\u0161it \u0107e gra\u0111evinski radovi na objema dionicama, ukupne duljine oko 80 kilometara, koje su postale dvokolosje\u010dne, elektrificirane i projektirane za brzinu do 160 km\/h, \u0161to je vrijedno vi\u0161e od pola milijarde eura sufinanciranih iz fondova EU. Ti projekti nisu klju\u010dni samo za stanovnike glavnoga grada i \u0161ire okolice, ve\u0107 \u0107e omogu\u0107iti sna\u017enije uklju\u010divanje Bjelovara, Kri\u017eevaca i Koprivnice u prigradski \u017eeljezni\u010dki promet Zagreba. Taj koridor \u017eila je kucavica i teretnoga prijevoza koji iz luke Rijeka putuje prema srednjoj Europi, a izgradnjom drugoga kolosijeka znatno smo pove\u0107ali propusnu mo\u0107 pruge.<\/p>\n\n\n\n

Paralelno nastavljamo provo\u0111enje kapitalnih, milijunskih projekata. Posebno bih istaknuo dionicu Dugo Selo – Novska. Nedavno smo donijeli odluku o odabiru izvo\u0111a\u010da radova na rekonstrukciji postoje\u0107eg i izgradnji drugoga kolosijeka na 83 kilometra dugoj dionici. Odabrana je ponuda indijske tvrtke Afcons Infrastructure Limited u iznosu od 677 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost projekta oko 900 milijuna eura. Po uvo\u0111enju izvo\u0111a\u010da u posao predvi\u0111eno trajanje radova je oko \u0161est godina. Uz pove\u0107anje brzine do 160 km\/h, izgradnjom drugoga kolosijeka pove\u0107at \u0107e se propusna mo\u0107 pruge pa \u0107e tako \u010ditav koridor od Slovenije do Srbije postati dvokolosje\u010dan.<\/p>\n\n\n\n

Iako su to sve strate\u0161ki projekti, trenuta\u010dno nam je najve\u0107i fokus na izgradnji nove nizinske pruge, odnosno dionic\u0101 Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani. Potpuno nova trasa pruge neophodna je kako bi novoizgra\u0111eni terminal Rijeka Gateway dobio svoj puni smisao, tj. kako bi \u0161to vi\u0161e tereta iz luke Rijeka do Ma\u0111arske i srednje Europe stizalo \u017eeljeznicom. Da bi realizacija bila br\u017ea i kvalitetnija, pristupili smo novomu modelu kojim \u017eelimo izbje\u0107i dosada\u0161nja iskustva s dugotrajnim procesima javne nabave (broj postupaka smanjuje se na samo jedan), a onda i komplikacije pri izra\u0111ivanju dokumentacije. U tijeku je tako postupak javne nabave za uslugu tehni\u010dke pomo\u0107i za nabavu i provedbu tzv. Alliance ugovora za projektiranje i gra\u0111enje nizinske pruge. Rije\u010d je o suvremenom modelu ugovaranja velikih i slo\u017eenih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerstvu izme\u0111u naru\u010ditelja i izvo\u0111a\u010da. To konkretno zna\u010di da \u0107emo u ovoj fazi dobiti konzultante \u010dija \u0107e du\u017enost biti pripremiti i provesti budu\u0107i postupak nabave za izvo\u0111enje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazama projektiranja i radova. Taj model do sada nije kori\u0161ten u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit \u0107e oko 175 kilometara, odnosno skratit \u0107e se za 56 kilometara u odnosu na postoje\u0107u duljinu. Dvokolosje\u010dna pruga bit \u0107e elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km\/h, a na njoj \u0107e biti izgra\u0111eno pet novih kolodvora i jedno stajali\u0161te. Budu\u0107i da \u0107e nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predvi\u0111ena je izgradnja velikoga broja pru\u017enih objekata: vi\u0161e od 30 vijadukata i tunela. Samo da do\u010daram koliko \u0107e to biti kompleksan posao, me\u0111u njima \u0107e biti i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara.<\/p>\n\n\n\n

Za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, u nastavku prema Zagrebu, potpisali smo ugovor za radove sa \u0161panjolskom tvrtkom Comsa. Svi objekti, poput nadvo\u017enjaka i podvo\u017enjaka umjesto \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza, ve\u0107 su izgra\u0111eni, a preostalo je obnoviti 44 kilometra postoje\u0107ega kolosijeka te izgraditi novi kolosijek, provesti elektrifikaciju, izvesti radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim ure\u0111ajima te rekonstruirati tri kolodvora. Vrijednost radova iznosi oko 280 milijuna eura, sufinanciranih iz fondova EU, a rok za zavr\u0161etak jest 2029. Jo\u0161 je mnogo dionica koje su u fazi izrade dokumentacije.<\/p>\n\n\n\n

Nikada se nije vi\u0161e ulagalo ni u lokalne i regionalne pruge kao sada zahvaljuju\u0107i kreditu Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada RH. Radovi su u tijeku na dionicama Knin – Zadar, \u010cakovec – Vara\u017edin – Koprivnica – Klo\u0161tar, Pitoma\u010da – Klo\u0161tar, Banova Jaruga – Daruvar te na dionici u Istri od Slovenije do Svetoga Petra u \u0160umi.<\/p>\n\n\n\n

U desetak godina mnogo se toga ve\u0107 napravilo. Navest \u0107u samo neke od obnovljenih dionica: Vinkovci – Vukovar, Zapre\u0161i\u0107 – Zabok, Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, Gradec – Sveti Ivan \u017dabno, Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, Oku\u010dani – Novska, Zabok – Krapina te Virovitica – Pitoma\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno provodimo i najve\u0107i investicijski ciklus u specijaliziranu mehanizaciju za odr\u017eavanje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, \u010dime stvaramo preduvjete da obnovljenu mre\u017eu dugoro\u010dno odr\u017eavamo vlastitim suvremenim kapacitetima.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom povijesti oko \u017eeljeznice su nicali gradovi i stvarale se \u017eivotne prilike. Ona je simbol razvoja i gospodarskog napretka zemlje. Ula\u017eemo sve napore kako bismo \u017eeljeznici u Hrvatskoj vratili tu nenadomjestivu ulogu.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvokolosje\u010dne pruge, novi tuneli i brzine do 160 km\/h mijenjaju putovanja i teretni promet. \u0160est milijardi eura do 2035. To su povijesna ulaganja H\u017d Infrastrukture, kojima mijenjamo sliku \u017eeljeznice te na\u010din putovanja i transporta robe u Hrvatskoj. Da se ta slika doista i mijenja, vidi se na terenu po brojnim pokrenutim radovima, ali i u\u010destalim […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9194"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9194"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9195,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9194\/revisions\/9195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}