{"id":9182,"date":"2026-06-15T06:40:51","date_gmt":"2026-06-15T05:40:51","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9182"},"modified":"2026-06-15T06:40:52","modified_gmt":"2026-06-15T05:40:52","slug":"14-6-2026-francuski-vlakovi-lete-hrvatski-jos-kaskaju-kad-ce-se-ostvariti-san-o-europskoj-zeljeznici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9182","title":{"rendered":"14.6.2026. – Francuski vlakovi ‘lete’, hrvatski jo\u0161 kaskaju: Kad \u0107e se ostvariti san o europskoj \u017eeljeznici?"},"content":{"rendered":"\n

S francuskim vlakom TGV koji juri 320 kilometara na sat stigli smo iz Pariza u Strasbourg na svibanjsku plenarnu sjednicu EU parlamenta gdje su usvojena pravila za Zajedni\u010dki europski \u017eeljezni\u010dki prostor. Paralelno s time, provjerili smo i stanje na pruzi Zagreb -Zabok koja je financirana europskim kohezijskim fondovima. Europarlamentarka Nikolina Brnjac (HDZ) i Mladen Nik\u0161i\u0107 s Fakulteta prometnih znanosti sugovornici su koji nam pribli\u017eavaju perspektive \u017eeljezni\u010dkog prometa u Europi i Hrvatskoj<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ako se \u017eurite u\u00a0Hrvatskoj<\/strong>, vjerojatno \u0107e vam ljudi re\u0107i ‘samo nemojte uzeti\u00a0vlak<\/strong>‘ po\u0161to je\u00a0doma\u0107a \u017eeljeznica<\/strong>\u00a0znana po svojoj sporosti i ka\u0161njenju. S druge strane, kada smo sletjeli u\u00a0Pariz<\/strong>\u00a0te na aerodromu\/\u017eeljezni\u010dkom kolodvoru\u00a0Charles de Gaulle<\/strong>\u00a0u\u0161li u jedan od \u010duvenih francuskih\u00a0TGV vlakova<\/strong>\u00a0kako bi se domogli\u00a0Strasbourga<\/strong>, znali smo da nas \u010deka zanimljivo, ali i vrlo brzo putovanje.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o \u010dudu francuskog in\u017eenjerstva i \u017eeljezni\u010dkog prometa, mre\u017ei vlakova koji na redovnim putovanjima posti\u017eu brzinu\u00a0do 320 km\/h<\/strong>, a 2007. godine postigli su\u00a0svjetski brzinski rekord\u00a0za brze komercijalne vlakove kada se jedan od vlakova te flote, demonstracije radi, ‘provozao’\u00a0brzinom od \u010dak 574,8 km\/h<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Vo\u017enja u TGV-u bila je vrlo ugodna s povremenim kratkotrajnim za\u0161topavanjem u\u0161ima uslijed brze vo\u017enje. Stupovi uz prugu ovog elektri\u010dnog vlaka, otprilike raspore\u0111eni na svakih pedesetak metara, samo su se izmjenjivali jedan za drugim, sekundu za sekundom kada bi vlak postigao punu brzinu dok smo u daljini u\u017eivali u prizorima ruralne Francuske, Bit \u0107emo iskreni, autor ovog teksta iznenadio se i trgnuo kada je pokraj njega pro\u0161ao TGV iz suprotnog traka zbog sudara zraka u toj brzini. No drugi suputnici, ve\u0107 naviknuti na ovakvu vo\u017enju, nisu se ni trgnuli, zagledani u u svoje elektroni\u010dke ure\u0111aje ili knjige.<\/p>\n\n\n\n

Uz nekoliko stanica na kojima smo morali stati, u kona\u010dnici smo put od\u00a0381 kilometar<\/strong>\u00a0pre\u0161i\u0161ali za\u00a0dva sata i \u010detiri minute<\/strong>. Ovi vlakovi punog naziva ‘Train \u00e0 Grande Vitesse’ (vlakovi velike brzine) fasciniraju i\u00a0Mladena Nik\u0161i\u0107a<\/strong>\u00a0iz Zavoda za \u017eeljezni\u010dki promet zagreba\u010dkog\u00a0Fakulteta prometnih znanosti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

‘Iako je japanski\u00a0Shinkansen\u00a0<\/strong>prvi svjetski vlak velikih brzina, francuski\u00a0TGV\u00a0<\/strong>europska je legenda i danas je pojam brzine, kvalitete putovanja, udobnosti i to\u010dnosti. U po\u010detku je bio ekskluzivan vlak sa skupim kartama, a danas se masovno koristi. Prometuje na pedesetak razli\u010ditih ruta, ne samo u\u00a0Francuskoj<\/strong>\u00a0nego i prema\u00a0Velikoj Britaniji, Belgiji, Njema\u010dkoj, Nizozemskoj, \u0160panjolskoj, Italiji<\/strong>\u00a0i\u00a0\u0160vicarskoj<\/strong>. Jo\u0161 kao student, sredinom 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, vozio sam se prvi put TGV-om i malo je re\u0107i da sam bio impresioniran, a isti osje\u0107aj prati me i danas. TGV je postavio temelje i diktirao standarde koje su koristile i druge dr\u017eave prilikom uvo\u0111enja vlakova velikih brzina, a neke od njih danas imaju i vi\u0161e kilometara pruga velikih brzina u odnosu na Francusku’, rekao nam je Nik\u0161i\u0107 kada smo mu, prije putovanja, rekli kako \u0107emo putovati.<\/p>\n\n\n\n

Brnjac o \u017eeljezni\u010dkim pravilima koje je usvojio Europski parlament: Sna\u017enija koordinacija u kriznim situacijama<\/h2>\n\n\n\n

Putovanje\u00a0TGV<\/strong>-om nije bilo samo zadovoljstvo ve\u0107 mo\u017eda i najprigodniji na\u010din za ulazak u Strasbourg gdje smo oti\u0161li pratiti plenarnu sjednicu\u00a0Europskog parlamenta (EP)\u00a0<\/strong>koja se tamo odr\u017eavala od 18. do 21. svibnja. Izme\u0111u ostaloga, Parlament je usvojio pravila za regulaciju upravljanja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom u sklopu uvo\u0111enja\u00a0Zajedni\u010dkog europskog \u017eeljezni\u010dkog prostora<\/strong>\u00a0na podru\u010dju\u00a0Europske unije<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, s ovim pravilima fragmentirani nacionalni \u017eeljezni\u010dki sustavi ulaze u koordinirani europski sustav koji \u0107e omogu\u0107iti ve\u0107u koordinaciju, razmjenu informacija i podataka kako bi postoje\u0107a infrastruktura postala \u0161to efikasnija, proto\u010dnija i dugoro\u010dno bolje planirana u putni\u010dkom i teretnom \u017eeljezni\u010dkom prometu.<\/p>\n\n\n\n

EP se ovim pitanjem bavio kroz svoj odbor\u00a0Odbor za promet i turizam (TRAN)<\/strong>, \u010dija je, od 12 hrvatskih eurozastupnika, jedina \u010dlanica iz na\u0161e zemlje\u00a0Nikolina Brnjac (HDZ\/EPP)<\/strong>. U razgovoru za Tportal malo nakon glasanja nije skrivala zadovoljstvo usvajanjem ovih pravila za koje \u0107e EU \u010dlanice sada imati dvije godine roka da vlastito zakonodavstvo prilagode novom.<\/p>\n\n\n\n

Prisjetila se da je\u00a0Europska komisija<\/strong>\u00a0jo\u0161 2023. godine predlo\u017eila reformu \u017eeljezni\u010dkog prometa kako bi se njime lak\u0161e upravljalo i prilago\u0111avalo, za razliku od sada\u0161nje situacije kada, recimo, na putu do Njema\u010dke morate prolaziti hrvatske, slovenske, austrijske i njema\u010dke pruge koje imaju svoje probleme i prioritete, a da jedni ne znaju za probleme drugih, \u0161to uzrokuje i ka\u0161njenja \u0161to je rezultat manjka koordinacije i planiranja na razini dr\u017eava \u010dlanica. U me\u0111uvremenu, putnici su prepu\u0161teni samima sebi.<\/p>\n\n\n\n

‘Sada smo usvojili dono\u0161enje modernijeg i digitaliziranog sustava upravljanja kapacitetima kako bi se usluge mogle pru\u017eati fleksibilnije, kako bi koordinacija \u017eeljezni\u010dkog prometa bila sna\u017enija u kriznim situacijama. Primjerice, u teretnom prijevozu potrebno je uskladiti teret, vagone, lokomotive i pristup infrastrukturi. Za to je potrebno do jedne godine planiranja, dok je u cestovnom prijevozu dovoljan jedan nalog za utovar i u principu ve\u0107 idu\u0107i tjedan mo\u017eete realizirati vo\u017enju. Sada \u0107e se recimo znati unaprijed gdje i kada su radovi, na na\u010din da \u0107enacionalni infrastrukturni upravitelji i dalje ostati odgovorni za svoje mre\u017ee, ali \u0107e morati sura\u0111ivati s drugima tako da planiraju pet godina unaprijed, \u010dime \u0107e se otkloniti tehni\u010dke i administrativne prepreke. Ako morate pet godina unaprijed planirati \u0161to se doga\u0111a s radovima na va\u0161oj mre\u017ei kao u Hrvatskoj gdje sad imamo zna\u010dajna ulaganja – mi imamo danas petnaestak aktivnih teretnih prijevoznika u \u017eeljezni\u010dkom prijevozu i oni moraju znati koje su im alternativne rute’, objasnila je Brnjac.<\/p>\n\n\n\n

Time \u0107e, dodala je,\u00a0Europska mre\u017ea infrastrukturnih upravitelja (ENIM)<\/strong>\u00a0imati ja\u010du koordinatorsku ulogu.<\/p>\n\n\n\n

I u Francuskoj vlakovi kasne: ‘U pravilu do\u0111emo sat vremena ranije’<\/h2>\n\n\n\n

Da su ovakve mjere potrebne diljem Europe, uvjerili smo se i na \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru u Strasbourgu<\/strong>. Iako je na\u0161a dvokratna vo\u017enja pro\u0161la bez problema, iskusniji putnici navode da nije sve bajno. Me\u0111u njima je 26-godi\u0161nja Lauren<\/strong>, koja nam je navela da obo\u017eava vo\u017enju TGV-om te da Francuzi preferiraju putovanje vlakom. Ali, i \u010dak i oni kasne.<\/p>\n\n\n\n

‘Brz je i jeftin, najbolji na\u010din za putovanje, ali znaju kasniti i po pola sata, naj\u010de\u0161\u0107e ka\u017eu zbog tehni\u010dkih problema. Savladivo je, ali morate to uzeti u obzir prije kupnje karte, u pravilu do\u0111emo sat vremena ranije’, objasnila je Lauren.<\/p>\n\n\n\n

Da TGV-i kasne, ka\u017ee nam i njezin 45-godi\u0161nji sunarodnjak Jean<\/strong>, ali se i sla\u017ee da mu to ne predstavlja problem. Tako\u0111er je imao iskustvo putovanja \u017eeljeznicom po Europi: po Njema\u010dkoj, Nizozemskoj, Belgiji i \u0160panjolskoj.<\/p>\n\n\n\n

Na tom tragu, kratko smo mu objasnili \u0161to je EP izglasao u Strasbourgu te je iz svog iskustva rekao da mu se ta ideja itekako svi\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

‘Putovanje francuskim vlakovima u druge zemlje je komplicirano, kad \u017eeli\u0161 i\u0107i u Amsterdam, te\u0161ko je na\u0107i vlak i dobru poveznicu (…) Za Italiju je bolje uzeti avion, a bilo bi dobro da imam vlak za Italiju iz Pariza’, rekao nam je Jean.<\/p>\n\n\n\n

H\u017d infrastruktura: Reagirat \u0107emo brzo, ali to se ne mo\u017ee promijeniti preko no\u0107i<\/h2>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de Hrvatske, pored zastupnice Brnjac, koordinaciju s drugim nacionalnim operaterima podr\u017eava i\u00a0H\u017d Infrastruktura<\/strong>. U odgovoru za Tportal ka\u017eu da se ‘dosada\u0161nji sustav oslonjen na godi\u0161nje planiranje pokazao nedovoljno u\u010dinkovitim za rastu\u0107e potrebe modernog teretnog i putni\u010dkog prometa’.<\/p>\n\n\n\n

‘Kada se uvede digitalno upravljanje incidentima u realnom vremenu, dispe\u010deri \u0107e mo\u0107i reagirati u sekundama, \u0161to \u0107e sprije\u010diti lan\u010dana ka\u0161njenja vlakova. U tijeku je digitalizacija sustava za izradu voznih redova. Nabava je zavr\u0161ena i trenuta\u010dno radimo na implementaciji novog rje\u0161enja’, otkrili su.<\/p>\n\n\n\n

Dodali su i kako o\u010dekuju da \u0107e se koristi novog sustava najvi\u0161e osjetiti u teretnom prijevozu izme\u0111u morske luke Rijeka, za koju ka\u017eu da je najva\u017enija u Hrvatskoj, te industrijskih centara u Srednjoj Europi. Ipak, svjesni su da prelazak na novi sustav ne\u0107e biti lak.<\/p>\n\n\n\n

‘Najve\u0107i izazovi u tome svemu su utjecaj pokrenutih i planiranih radova te posljedi\u010dnog zatvaranja ili ograni\u010denog kori\u0161tenja pruga. Postupak javne nabave \u010desto odga\u0111a planirane radove i unosi neizvjesnost u postupak planiranja i koordinacije kori\u0161tenja infrastrukture. Nova pravila izravno \u0107e pridonijeti smanjenju ka\u0161njenja, ali ne mo\u017eemo to o\u010dekivati preko no\u0107i. Najve\u0107i dio trenuta\u010dnih ka\u0161njenja u Hrvatskoj uzrokovan je povijesnim valom investicija i radova na obnovi klju\u010dnih koridora (TEN-T mre\u017ea). Nova EU pravila koja zahtijevaju dugoro\u010dno planiranje doprinijet \u0107e tome da putnici i \u017eeljezni\u010dki prijevoznici manje osjete izvo\u0111enje radova na infrastrukturi’, rekli su iz H\u017d Infrastrukture, navode\u0107i da je bitno dovr\u0161iti planiranu obnovu \u017eeljezni\u010dkih koridora.<\/p>\n\n\n\n

Nik\u0161i\u0107 je tako\u0111er ocijenio nova europska pravila dobrim smjerom te da je bitno da se pripreme za ka\u0161njenja i alternativne rute ne omogu\u0107e samo teretnom ve\u0107 i putni\u010dkom prijevozu. Ipak…<\/p>\n\n\n\n

‘Drugo je pitanje koliko je to realno mogu\u0107e i koliko \u0107e precizno biti planiranje radova na rok od pet godina unaprijed kad su poznata mnoga pomicanja rokova i ka\u0161njenja u izvo\u0111enju radova. Ne samo kod nas ve\u0107 u Europi i cijelom svijetu. No, inicijativa je svakako hvalevrijedna’, komentirao je.<\/p>\n\n\n\n

Brnjac: Ne moraju svi voziti 300 km\/h nego moraju biti uskla\u0111eni i pouzdani<\/h2>\n\n\n\n

Upitana o razli\u010ditim brzinama vlakova u Europi kao \u0161to smo i sami iskusili s TGV-om, eurozastupnica Brnjac navodi da je bitna koordinacija i da vlakovi krenu i stignu na vrijeme bez ka\u0161njenja, neovisno o brzinama koje su razli\u010dite od dr\u017eave do dr\u017eave, te ne smatra da su vlakovi koji jure 300 kilometara na sat potrebni Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

‘Razli\u010dite dr\u017eave imaju razli\u010ditu gusto\u0107u naselja, prometnu potra\u017enju, ali i razvijenu \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu te nije isto gdje radite prugu po geografskim podru\u010djima. Dakle, ne moraju svi vlakovi voziti preko 300 kilometara na sat, nego sustavi prijevoza moraju biti uskla\u0111eni, interoperabilni i pouzdani, koliko \u010desto idu vlakovi’, objasnila je \u0161to smatra klju\u010dnom stavkom \u017eeljezni\u010dkog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Brnjac je podsjetila i da se radi na br\u017eem prijevozu pa je tako Komisija 2025. godine predstavila plan za brze \u017eeljeznice u Europi. Tako\u0111er, putem prijedloga novog Instrumenta za povezivanje Europe, predvi\u0111aju se rekordna sredstva za vojnu mobilnost, preko 17 milijardi eura, s ciljem da infrastruktura za putni\u010dki i teretni prijevoz imaju i dvostruku funkciju, vojnu, u slu\u010daju napada na EU \u010dlanice od \u010dega trenutno najve\u0107i strahovi polaze od\u00a0Rusije<\/strong><\/a>\u00a0koja od 2022. godine\u00a0ratuje u Ukrajini<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Tako je na\u0161a sugovornica navela da je prvi rok za realizaciju odre\u0111enih ruta ove brze \u017eeljeznice do 2030. godine, dok Hrvatske \u017eeljeznice u ovom trenutku imaju sklop projekata vrijednih\u00a01,7 milijardi eura<\/strong>, a u obnovu pruga planira se\u00a0jo\u0161 \u0161est milijardi eura u desetogodi\u0161njem razdoblju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

‘Prema tom planu, putovanje izme\u0111u Berlina i Kopenhagena trebalo bi trajati \u010detiri umjesto sedam sati kao sada, a primjerice, iz Zagreba za Budimpe\u0161tu biste stigli za \u010detiri sata i 15 minuta umjesto sada\u0161njih \u0161est sati’, rekla je Brnjac nagla\u0161avaju\u0107i da \u0107e se time omogu\u0107iti vlakovima da voze visokim brzinama.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od ruta koja je ve\u0107 rekonstruirana i u pogonu od rujna 2022. godine u doma\u0107oj \u017eeljeznici je 24 kilometra duga pruga\u00a0Zagreb\u2013Zabok<\/strong>. Od 75,5 milijuna eura koliko je taj projekt vrijedio, 85 posto financirano je iz kohezijskih fondova EU. Brnjac navodi da je to pokazatelj kako je uz glavne bitno ulagati i u regionalne koridore, a posebno je veseli da njome voze novi i moderni niskopodni elektri\u010dni vlakovi koje proizvodi\u00a0Kon\u010dar<\/strong>\u00a0kao doma\u0107a hrvatska tvrtka.<\/p>\n\n\n\n

‘Jedan od konkretnih primjera kako\u00a0EU sredstva<\/strong>\u00a0mogu izravno pobolj\u0161ati svakodnevni \u017eivot gra\u0111ana, osobito onih koji svakodnevno putuju prema Zagrebu. Pruga prije svega bolje povezuje Zabok, Krapinsko-zagorsku \u017eupaniju i Zagreb, \u0161to je iznimno va\u017eno za sve koji svakodnevno putuju na posao, fakultet, u \u0161kolu, lije\u010dniku ili zbog drugih obveza u na\u0161 glavni grad. Drugo, modernizacija i elektrifikacija zna\u010de kvalitetniju, sigurniju i odr\u017eiviju \u017eeljezni\u010dku vezu, bolje uvjete za putnike’, navela je Brnjac.<\/p>\n\n\n\n

Nik\u0161i\u0107 o TGV-u u Hrvatskoj: Tro\u0161kovi bi porasli, a u\u0161teda u vremenu zanemariva<\/h2>\n\n\n\n

Da Hrvatskoj ne trebaju tako brzi vlakovi kao u Francuskoj, sla\u017ee se i Nik\u0161i\u0107, koji smatra da je maksimalna brzina od 160 km\/h <\/strong>za Hrvatsku sasvim dovoljna. Pitali smo ga i je li iz stru\u010dnog ugla uop\u0107e mogu\u0107e odrediti idealnu brzinu za cijelu Europu.<\/p>\n\n\n\n

‘Brzinom od 160 km\/h\u00a0mi bismo bili za dva sata u Vinkovcima ili za 3 \u2013 3,5 sata u Splitu<\/strong>, \u0161to je veoma konkurentno cestovnom prijevozu. Pove\u0107anjem brzine na 200 km\/h tro\u0161kovi izgradnje i odr\u017eavanja rastu za 50 do 100 posto, a u\u0161teda u vremenu putovanja iznosi 15 minuta (Vinkovci) ili 30 minuta (Split). Zbog raznovrsnosti europske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee te\u0161ko je odrediti optimalnu i idealnu brzinu vlakova. \u0160to se ti\u010de teretnog prometa, optimalna i idealna brzina vlakova iznosila bi 120 km\/h i to je ostvariv cilj. U planovima se spominje brzina teretnih vlakova od 160 km\/h, ali to je, za sada, te\u0161ko izvedivo’, rekao je Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dodao je i da vjeruje kako sve dr\u017eave \u010dlanice EU-a ‘imaju kvalitetne propise izgradnje i odr\u017eavanja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture’, samo je pitanje provedbe i kvalitete odr\u017eavanja te nadzora odr\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

‘Tu ne bi smjelo biti kompromisa \u2013 \u010dvrsto i striktno po\u0161tivanje zadanih normi te propisanih procedura i tehnologija odr\u017eavanja’, inzistira stru\u010dnjak s Prometnog fakulteta.<\/p>\n\n\n\n

Vo\u017enja do Zaboka, svega pet minuta ka\u0161njenja: ‘Treba nastaviti s modernizacijom’<\/h2>\n\n\n\n

Po povratku iz Strasbourga i sami smo se, usporedbe radi provozali i hrvatskim prugama. Odlu\u010dili smo se upravo za prugu Zagreb\u2013Zabok. Nova elektrificirana mre\u017ea s niskopodnim vlakom iz Kon\u010dara doista je tiha i ugodna, a iako prizori prolaze vidno sporije nego u francuskom TGV-u i to bez laganog za\u010depljenja u\u0161iju, svejedno osjetite znatno br\u017ee putovanje nego \u0161to ga pamtite iz pro\u0161log desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Vlak iz Zagreba\u00a0trebao je krenuti u 5:41, ali je krenuo u 5:43<\/strong>, no zato je\u00a0stigao to\u010dno na vrijeme u 6:31<\/strong>, pro\u0161av\u0161i 14 stanica i 39 kilometara. Istom rutom i brojem stanica po\u0161ao je iz Zaboka u 7:07 (trebao je dodu\u0161e u 7:04), a na zagreba\u010dki Glavni kolodvor stigao je u 7:51, dakle s malim ka\u0161njenjem u usporedbi s najavljenih 7:49. Sve u svemu,\u00a0gu\u017eve nije bilo<\/strong>\u00a0osim na kratkom potezu izme\u0111u\u00a0Gajnica\u00a0<\/strong>i\u00a0Zapadnog kolodvora\u00a0<\/strong>kada se vagonom nije moglo pro\u0107i nakon ulaska srednjo\u0161kolaca na kratki prijevoz prugom.<\/p>\n\n\n\n

Nik\u0161i\u0107 nam je rekao da je ova pruga od iznimne va\u017enosti, navev\u0161i da je Zabok ‘va\u017eno \u010dvori\u0161te’. Isti\u010de da se tu ne smije stati.<\/p>\n\n\n\n

‘Neophodno je nastaviti s modernizacijom i elektrifikacijom pruge prema\u00a0Vara\u017edinu\u00a0<\/strong>i\u00a0\u010cakovcu<\/strong>, ali i modernizacijom pruge prema\u00a0Krapini\u00a0<\/strong>i\u00a0\u0110urmancu\u00a0<\/strong>te povezivanjem sa Slovenijom preko\u00a0Rogatca\u00a0<\/strong>i dalje prema\u00a0Celju<\/strong>‘, naveo je.<\/p>\n\n\n\n

Putnik iz Zaboka: Ka\u0161njenja ima, ali prije je bilo stra\u0161nije<\/h2>\n\n\n\n

Izme\u0111u dvije vo\u017enje na zabo\u010dkoj smo stanici upoznali Branimira koji se spremao u\u0107i na brzu liniju za Zagreb. Kako nam ka\u017ee, otkako je pruga otvorena, situacija je znatno bolja i vi\u0161e ne kasni na posao u glavnom gradu Hrvatske. Vo\u017enja se popravila u odnosu na ranija ‘mu\u010denja’, pogotovo tijekom radova, ali ako bi sada doma\u0107oj \u017eeljeznici i\u0161ta zamjerio, to je onda brzina informiranja.<\/p>\n\n\n\n

‘Ka\u0161njenja uvijek ima, ponekad i desetak minuta, ali to nije ni\u0161ta stra\u0161no kako je prije bilo, no ako se dogodi, to je i dalje iznena\u0111enje. Moramo pratiti njihovu stranicu, ali obavijesti do\u0111u par minuta prije tako da nas svaki dan mo\u017ee do\u010dekati iznena\u0111enje’, rekao nam je Branimir.<\/p>\n\n\n\n

Upitan o pravilima europskog \u017eeljezni\u010dkog prostora, na\u0161 sugovornik naveo je da mu se to \u010dini kao dobra ideja. Dok se doma\u0107a \u017eeljeznica popravila, smatra da ima mjesta za napredak.<\/p>\n\n\n\n

‘Vidim tu kvalitetu \u017eeljeznice kad putujem vani, miljama smo daleko od EU-a, tako da bi to definitivno bilo super jer bi se jednostavno uskladio taj me\u0111uregionalni promet. Mislim da bi i putnicima bilo lak\u0161e i na razini cijele EU’, ustvrdio je.<\/p>\n\n\n\n

Stanjem \u017eeljeznice djelomi\u010dno je zadovoljna i jedna anonimna putnica koju smo zatekli u Zagrebu. Dr\u017ee\u0107i u ruci preklopni bicikl, nije nam htjela otkriti ime, ali se po\u017ealila upravo na situaciju s biciklima u vlakovima. Odnosno, da su u vaognima gu\u017eve, bicikl ne stane, a ako i stane pla\u0107a se dva eura u svakom smjeru (njen preklopni se tretira kao romobil).<\/p>\n\n\n\n

Europska pravila \u0107e pomo\u0107i i prigradskom prometu<\/h2>\n\n\n\n

Upitana o problemima s ka\u0161njenjem i gu\u017evom nakon na\u0161eg povratka iz Strasbourga, jedina hrvatska \u010dlanica EP-ova TRAN odbora navela je da su prigradske linije oko Zagreba objektivno me\u0111u najoptere\u0107enijima, ali se aktivno radi na pove\u0107anju kapaciteta u udarnim satima. Tako je navela da na liniji Harmica \u2013 Zagreb Glavni kolodvor \u2013 Dugo Selo ve\u0107 sada prometuju i po dvije kompozicije svakih dvadesetak minuta, kao i da iz Zapre\u0161i\u0107a do zagreba\u010dkog Glavnog kolodvora u razdoblju od pet do osam ujutro vlakovi prometuju svakih 11 do 13 minuta te da im do kolodvora treba oko 20 minuta. Pored nabave jo\u0161 vlakova, optimisti\u010dna je i da nova pravila u sklopu Jedinstvenog europskog \u017eeljezni\u010dkog prostora i ovdje mogu pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

‘Iako je naglasak na prekograni\u010dnom prometu, njihov je cilj bolje planiranje, dodjela i upravljanje, \u0161to utje\u010de i na unutarnji promet. To u praksi zna\u010di bolju koordinaciju izme\u0111u upravitelja infrastrukture, u\u010dinkovitije kori\u0161tenje postoje\u0107ih pruga, lak\u0161e uvo\u0111enje dodatnih vlakova kada za to postoji potreba te bolju organizaciju prometa u slu\u010daju poreme\u0107aja, ka\u0161njenja ili pove\u0107ane potra\u017enje. \u0160to se ti\u010de bicikala, to je vrlo konkretan primjer kako se navike putnika mijenjaju. Sve vi\u0161e ljudi kombinira vlak i bicikl, osobito za dnevne migracije i kra\u0107a putovanja. Zato su svi novi niskopodni prigradski vlakovi Kon\u010dar KEV-a prilago\u0111eni i takvim potrebama. Ulaganje u prugu mora pratiti ulaganje u kvalitetu usluge i u moderan vozni park s dovoljno mjesta za putnike, jasnim informacijama, boljom dostupno\u0161\u0107u i prostorom za bicikle \u0161to Kon\u010dar koji je, nagla\u0161avam, na\u0161a doma\u0107a industrija, ve\u0107 kontinuirano radi i isporu\u010duje H\u017d-u vi\u0161e od 10 godina’, navela je Brnjac.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatskoj \u017eeljeznici treba jo\u0161 elektrifikacije<\/h2>\n\n\n\n

Kad se sve zbroji, Hrvatska ve\u0107 sada u svom prometu ima 70 niskopodnih vlakova, od \u010dega 55 elektromotornih, 13 dizel-motornih, jedan elektrobaterijski i jedan baterijski vlak, u \u0161to je ulo\u017eeno preko 360 milijuna eura. U 2025. je u promet pu\u0161teno jo\u0161 devet novih vlakova, a do kraja 2032. godine planirana je nabava jo\u0161 40 novih vlakova, a sve to prati i ulaganje u infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo ranije pisali, nedavno je odobrena ponuda od 677 milijuna eura koja sada mora pro\u0107i javnu nabavu za rekonstrukciju 83 kilometra pruge Dugo Selo \u2013 Novska koja je najve\u0107i takav projekt u hrvatskoj povijesti. Na\u0161a sugovornica istaknula je i projekte kao \u0161to je 44 kilometra pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac na liniji Zagreb \u2013 Rijeka koji \u0107e poja\u010dati konkurentnost rije\u010dke luke.<\/p>\n\n\n\n

‘Pruga Zagreb \u2013 Split duga je 429 kilometara, ali je elektrificirana od Zagreba do O\u0161tarije, ne i preostalih 103 kilometra do Splita. Zato imamo elektrodizelske vlakove koji mijenjaju napone s elektrificiranog na dizelski pogon. No, s novim ulaganjima u signalizaciju, infrastrukturu i mre\u017eu napona to \u0107e se mijenjati’, podijelila je Brnjac viziju hrvatske \u017eeljeznice do 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n

Upitan o planovima za nabavu vlakova, Nik\u0161i\u0107 smatra da \u0107e najavljenih 130 motornih vlakova do 2032. godine biti dovoljno za odvijanje redovitog putni\u010dkog prometa. Kod infrastrukture ka\u017ee nam da je jo\u0161 uvijek ’60 posto pruga neelektrificirano’, a u slu\u010daju da se najavljena elektrifikacija ne ostvari, doma\u0107i \u017eeljezni\u010dki promet mogao bi se suo\u010diti s pote\u0161ko\u0107ama u nabavi.<\/p>\n\n\n\n

‘Izazov \u0107e biti nabaviti vlakove za navedene pruge. EU ne financira nabavu dizel-motornih vlakova, a rje\u0161enje bi moglo biti u hibridnim elektro-dizelskim’, predlo\u017eio je Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljeznica kao najdra\u017ei oblik prijevoza: ‘Jedinstveno putovanje i ve\u0107a komocija’<\/h2>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, EU pa tako i Hrvatska rade na tome da \u017eeljeznica bude najpopularnije sredstvo prijevoza, a Brnjac uz navedene projekte zagovara i nove koridore koji bi jo\u0161 vi\u0161e u\u010dinili \u017eeljezni\u010dko putovanje zanimljivim. Naposljetku, i sama je doktorirala na zagreba\u010dkom Fakultetu prometnih znanosti, a upravo joj je \u017eeljeznica najdra\u017ei oblik prijevoza.<\/p>\n\n\n\n

‘Povjereniku za promet,\u00a0Apostolosu Tzitzikostasu<\/strong>, predlo\u017eila sam uspostavu\u00a0Jadransko-jonskog koridora<\/strong>\u00a0koji bi povezao\u00a0Trst<\/strong>,\u00a0Koper<\/strong>,\u00a0Rijeku<\/strong>,\u00a0Split<\/strong>,\u00a0Plo\u010de\u00a0<\/strong>pa sve do\u00a0Bara<\/strong>,\u00a0Dra\u010da\u00a0<\/strong>i gr\u010dkih luka. Mislim da bi to bio\u00a0najljep\u0161i turisti\u010dki koridor<\/strong>, a bio bi i va\u017ean alternativni pravac za Grke jer su oni ina\u010de avio-destinacija, a ovako ne bi bili ovisni samo o zra\u010dnom prijevozu. Putovanje vlakom jedinstveno je putovanje, jedna ve\u0107a komocija u kojoj mo\u017eete gledati prekrasan krajolik’, zaklju\u010dila je Brnjac za tportal vesele\u0107i se s optimizmom budu\u0107oj Europi gdje je vlak vode\u0107i na\u010din prijevoza.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S francuskim vlakom TGV koji juri 320 kilometara na sat stigli smo iz Pariza u Strasbourg na svibanjsku plenarnu sjednicu EU parlamenta gdje su usvojena pravila za Zajedni\u010dki europski \u017eeljezni\u010dki prostor. Paralelno s time, provjerili smo i stanje na pruzi Zagreb -Zabok koja je financirana europskim kohezijskim fondovima. Europarlamentarka Nikolina Brnjac (HDZ) i Mladen Nik\u0161i\u0107 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9182"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9182"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9183,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9182\/revisions\/9183"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}