{"id":9143,"date":"2026-04-16T21:07:33","date_gmt":"2026-04-16T20:07:33","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9143"},"modified":"2026-04-16T21:09:01","modified_gmt":"2026-04-16T20:09:01","slug":"16-4-2026-sest-milijardi-eura-za-velik-infrastrukturni-iskorak-u-prometu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9143","title":{"rendered":"16.4.2026. – \u0160est milijardi eura za velik infrastrukturni iskorak u prometu"},"content":{"rendered":"\n

Modernizirana \u017eeljeznica kao temelj industrijskog razvoja i zelene tranzicije<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatske \u017eeljeznice danas su u najintenzivnijem razdoblju ulaganja u svojoj povijesti. H\u017d Infrastruktura u sna\u017enom je investicijskom zamahu te se u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu ula\u017ee vi\u0161e nego ikada do sada. Plan je do 2035. investirati oko \u0161est milijardi eura, \u010dime se \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea sustavno transformira u moderan i u\u010dinkovit sustav<\/p>\n\n\n\n

Gotovo da nema kilometra pruge u Hrvatskoj koji nije obuhva\u0107en nekim oblikom aktivnosti – bilo da je rije\u010d o ve\u0107 zavr\u0161enim radovima, projektima u izgradnji, natje\u010dajima ili o fazi pripreme dokumentacije. Najve\u0107i dio ulaganja, uz sna\u017enu podr\u0161ku europskih fondova, usmjeren je na glavne koridorske pravce: od Rijeke preko Zagreba prema Ma\u0111arskoj te od Slovenije preko Zagreba prema Srbiji. Istodobno nikada vi\u0161e sredstava nije bilo usmjereno ni u lokalne ni u regionalne pruge, koje se revitaliziraju uz pomo\u0107 kredita Europske investicijske banke u iznosu od 900 milijuna eura, osiguranog uz podr\u0161ku Vlade Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj investicijski ciklus nije samo infrastrukturni iskorak, nego duboka transformacija koja ve\u0107 danas mijenja na\u010din na koji funkcionira prometni sustav Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Infrastruktura kao preduvjet razvoja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u najva\u017enijim projektima koje provodi H\u017d Infrastruktura isti\u010de se modernizacija i gradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Kri\u017eevci, jednom od klju\u010dnih dijelova me\u0111unarodnoga koridora prema Ma\u0111arskoj. Taj projekt, vrijedan oko 200 milijuna eura, omogu\u0107it \u0107e pove\u0107anje brzine vlakova do 160 km\/h i ve\u0107i kapacitet pruge te \u0107e znatno skratiti vrijeme putovanja.<\/p>\n\n\n\n

Paralelno se ula\u017ee i u nastavak tog pravca na dionici Kri\u017eevci – Koprivnica – dr\u017eavna granica, \u010dime se stvara moderna dvokolosije\u010dna veza sa srednjom Europom i dodatno ja\u010da me\u0111unarodna konkurentnost hrvatskoga prometnog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od strate\u0161ki najva\u017enijih projekata u pripremi i realizaciji jest dionica Dugo Selo – Novska, najve\u0107i \u017eeljezni\u010dki projekt u Hrvatskoj, procijenjene vrijednosti oko 620 milijuna eura, koji predstavlja klju\u010dni dio u povezivanju istoka i zapada zemlje te u modernizaciji glavnih teretnih pravaca.<\/p>\n\n\n\n

Posebno va\u017ean iskorak jest projekt tzv. nizinske pruge Zagreb – Rijeka, uklju\u010duju\u0107i dionice Karlovac – O\u0161tarije i dalje prema Rijeci, koji \u0107e dugoro\u010dno omogu\u0107iti brzu i u\u010dinkovitu vezu izme\u0111u kontinenta i jadranskih luka.<\/p>\n\n\n\n

Uz velike koridorske projekte provode se brojni projekti modernizacije regionalnih i prigradskih pruga. Kroz takve se projekte \u017eeljeznica ne modernizira samo tehni\u010dki; ona postaje klju\u010dna razvojna platforma koja povezuje industriju, logistiku i me\u0111unarodna tr\u017ei\u0161ta te izravno doprinosi dugoro\u010dnoj konkurentnosti Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Zelena tranzicija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova postalo je jedan od klju\u010dnih izazova suvremene industrije, ali i dru\u0161tva u cjelini. Emisije stakleni\u010dkih plinova, buka, one\u010di\u0161\u0107enje zraka te s tim povezani gubitak bioraznolikosti ozbiljni su izazovi s kojima se suo\u010davaju sve dr\u017eave \u010dlanice Europske unije. Upravo je zato prometni sektor, kao jedan od ve\u0107ih izvora emisija, u fokusu transformacije.<\/p>\n\n\n\n

U borbi protiv klimatskih promjena Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – posti\u0107i klimatsku neutralnost do 2050. Me\u0111utim, bez temeljite promjene u na\u010dinu prijevoza robe i putnika, ti ciljevi ne\u0107e biti ostvarivi. Industrija je sve izlo\u017eenija regulatornim pritiscima i o\u010dekivanjima tr\u017ei\u0161ta da smanji svoj uglji\u010dni otisak, a promet postaje klju\u010dna karika u tom procesu.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu svega toga \u017eeljeznica se name\u0107e kao najodr\u017eiviji oblik kopnenog prijevoza. U usporedbi s cestovnim prometom, generira vi\u0161estruko manje emisije CO\u2082 po toni prevezene robe, smanjuje buku i one\u010di\u0161\u0107enje zraka te omogu\u0107ava znatno ve\u0107u energetsku u\u010dinkovitost. Drugim rije\u010dima, \u017eeljeznica nije samo zelena opcija nego i neophodan preduvjet za ostvarenje klimatskih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n

U skladu s preporukama Vije\u0107a Europske unije za Hrvatsku, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture aktivno usmjerava ulaganja u odr\u017eivi gradski i \u017eeljezni\u010dki promet. U procesu programiranja i provedbe europskih programa te\u017ei\u0161te je na upravljanju zelenom i digitalnom tranzicijom te na smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima u prometnome sektoru.<\/p>\n\n\n\n

Digitalizacija i sigurnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iza svakog vlaka stoji i slo\u017eena mre\u017ea digitalnih rje\u0161enja koja omogu\u0107ava precizno upravljanje prometom, pove\u0107ava razinu sigurnosti i optimizira kori\u0161tenje infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Digitalizacija obuhva\u0107a napredne signalno-sigurnosne sustave, automatizirano upravljanje prometom te integraciju podataka u realnom vremenu. Takav pristup podloga je za ve\u0107u proto\u010dnost mre\u017ee, smanjuje mogu\u0107nost zastoja i pove\u0107ava pouzdanost prijevoza.<\/p>\n\n\n\n

Sigurnost je pritom jedna od temeljnih komponenti odr\u017eivoga prometnog sustava. U sklopu aktualnih projekata modernizira se ukupno 169 prijelaza diljem Hrvatske ugradnjom automatskih ure\u0111aja, signalizacije i polubranika, ali i ukidanjem najrizi\u010dnijih prijelaza te njihovom zamjenom podvo\u017enjacima i nadvo\u017enjacima. Takva ulaganja ne samo da pove\u0107avaju razinu sigurnosti svih sudionika u prometu nego i doprinose ve\u0107oj proto\u010dnosti i u\u010dinkovitosti cijelog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska – logisti\u010dko \u010dvori\u0161te<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je istaknuti i zemljopisni polo\u017eaj Hrvatske koji pru\u017ea izniman potencijal za razvoj logistike i transporta. Smje\u0161tena na spoju Jadranskog mora i srednje Europe, Hrvatska ima priliku postati klju\u010dna tranzitna to\u010dka za robne tokove izme\u0111u Mediterana i kontinenta.<\/p>\n\n\n\n

Posebnu ulogu u tome imaju luke poput onih u Rijeci i Zadru, koje predstavljaju ulazne to\u010dke za robu s globalnih tr\u017ei\u0161ta. Njihova u\u010dinkovitost uvelike ovisi o kvalitetnoj \u017eeljezni\u010dkoj povezanosti s unutra\u0161njo\u0161\u0107u zemlje i europskim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska se nalazi na \u010dak \u010detiri TEN-T koridora, \u0161to dodatno potvr\u0111uje njezin strate\u0161ki prometni polo\u017eaj. Rije\u010d je o Mediteranskom koridoru, koridoru Rajna – Dunav, Balti\u010dko-jadranskom koridoru te Zapadnobalkanskom koridoru.<\/p>\n\n\n\n

Ti prometni pravci definiraju tokove robe, investicija i industrijskog razvoja unutar Europe. Njihova integracija s hrvatskom \u017eeljezni\u010dkom mre\u017eom omogu\u0107ava br\u017ei i u\u010dinkovitiji protok robe od jadranskih luka prema srednjoj i isto\u010dnoj Europi, \u010dime se otvara znatan prostor za razvoj logisti\u010dkih centara, industrijskih zona i izvozne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n

Vizija budu\u0107nosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U kontekstu globalnih izazova i promjena jasno je da infrastruktura vi\u0161e nije samo tehni\u010dko pitanje. Ona postaje strate\u0161ki resurs. H\u017d Infrastruktura koristi dostupne fondove i postoje\u0107e projekte kako bi izgradila moderan prometni sustav koji odgovara potrebama 21. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj nastao uz suradnju s H\u017d Infrastrukturom<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Modernizirana \u017eeljeznica kao temelj industrijskog razvoja i zelene tranzicije Hrvatske \u017eeljeznice danas su u najintenzivnijem razdoblju ulaganja u svojoj povijesti. H\u017d Infrastruktura u sna\u017enom je investicijskom zamahu te se u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu ula\u017ee vi\u0161e nego ikada do sada. Plan je do 2035. investirati oko \u0161est milijardi eura, \u010dime se \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea sustavno transformira u moderan […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9143"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9143"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9143\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9146,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9143\/revisions\/9146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}