{"id":9109,"date":"2026-03-11T08:23:16","date_gmt":"2026-03-11T07:23:16","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9109"},"modified":"2026-03-11T08:23:17","modified_gmt":"2026-03-11T07:23:17","slug":"11-3-2026-hrvatska-na-sporednom-kolosijeku-europske-zeljeznice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9109","title":{"rendered":"11.3.2026. – Hrvatska na sporednom kolosijeku europske \u017eeljeznice"},"content":{"rendered":"\n

Dok Europa posljednjih desetlje\u0107a ubrzano modernizira \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, najnoviji podaci Eurostata<\/strong> pokazuju da Hrvatska u mnogim klju\u010dnim pokazateljima ostaje daleko iza prosjeka Europske unije. Nije to neka tajna, svi koji se voze doma\u0107im \u017eeljeznicama uglavnom su svjesni svih problema koji krase Hrvatske \u017eeljeznice. Rije\u010d je prije svega o kapacitetu pruga, ali i o digitalizaciji sustava upravljanja vlakovima koji bi u idu\u0107im desetlje\u0107ima trebao postati standard europske \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska zaostaje<\/h2>\n\n\n\n

Najnoviji podaci pokazuju da samo 10,5 posto \u017eeljezni\u010dkih linija u Hrvatskoj ima dva ili vi\u0161e kolosijeka<\/strong>. Drugim rije\u010dima, gotovo cijela mre\u017ea i dalje se oslanja na jednokolosije\u010dne pruge, \u0161to znatno ograni\u010dava prometni kapacitet, usporava promet i pove\u0107ava mogu\u0107nost ka\u0161njenja. U Europskoj uniji situacija je znatno druga\u010dija. Naime, prosje\u010dno 40,8 posto <\/strong>\u017eeljezni\u010dkih linija ima dva ili vi\u0161e kolosijeka, a taj se udio kontinuirano pove\u0107ava jo\u0161 od po\u010detka 1990-ih.<\/p>\n\n\n\n

Razlika je posebno vidljiva u zemljama zapadne Europe. U Belgiji vi\u0161e od 81<\/strong> posto linija ima vi\u0161e kolosijeka, dok je u Nizozemskoj takvih linija vi\u0161e od 70<\/strong> posto. Upravo takva infrastruktura omogu\u0107uje intenzivan promet putni\u010dkih i teretnih vlakova te bolju integraciju \u017eeljeznice u nacionalne logisti\u010dke sustave, navodi Eurostat u svom izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Zaostajemo i u sigurnosti<\/h2>\n\n\n\n

No modernizacija europske \u017eeljeznice danas se ne svodi samo na dodatne kolosijeke. Sve va\u017eniju ulogu ima digitalizacija upravljanja prometom, a u sredi\u0161tu te transformacije nalazi se sustav European Train Control System <\/strong>(ETCS). Rije\u010d je o standardiziranom digitalnom sustavu koji automatski nadzire  brzinu i kretanje vlakova, pove\u0107ava sigurnost i omogu\u0107uje da vlakovi bez tehni\u010dkih prepreka prometuju izme\u0111u razli\u010ditih dr\u017eava. Cilj je postupno zamijeniti desetke razli\u010ditih nacionalnih signalizacijskih sustava jedinstvenim europskim standardom.<\/p>\n\n\n\n

A tu Hrvatska zaostaje jo\u0161 i vi\u0161e. Prema Eurostatovim podacima, ETCS<\/strong> je instaliran na oko tri posto hrvatske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee<\/strong> \u0161to zna\u010di da se nalazimo me\u0111u dr\u017eavama s najmanjim stupnjem uvo\u0111enja tog sustava u Europskoj uniji. Za usporedbu, Luksemburg je ve\u0107 opremio cijelu svoju mre\u017eu ETCS-om, dok Belgija ima vi\u0161e od 90 posto linija pokrivenih tim sustavom, a u Danskoj je ve\u0107 vi\u0161e od polovice mre\u017ee digitalizirano prema tom standardu.<\/p>\n\n\n\n

Pritom klju\u010dni jaz nije samo u postotku, ve\u0107 u tehnolo\u0161koj generaciji. Dok se u Hrvatskoj tek srame\u017eljivo uvode osnovne razine, europski standard postaje ETCS Level 2. <\/strong>Za razliku od dosada\u0161njih sustava, Level 2 u potpunosti eliminira potrebu za fizi\u010dkom signalizacijom uz prugu, semafori postaju suvi\u0161ni jer se komunikacija s vlakom odvija digitalno, putem radijskih signala. Osim sigurnosti, Level 2 donosi i dramati\u010dno pove\u0107anje propusne mo\u0107i pruga, jer omogu\u0107uje vlakovima da voze u znatno kra\u0107im razmacima, \u0161to pove\u0107ava kapacitet postoje\u0107e infrastrukture bez postavljanja jednog jedinog novog praga.<\/p>\n\n\n\n

Razlog za sna\u017ean europski poticaj uvo\u0111enju ETCS-a, a posebno njegove napredne druge razine, nije dakle samo sigurnost nego i interoperabilnost. Teretni vlak koji danas prelazi vi\u0161e europskih dr\u017eava \u010desto mora mijenjati lokomotive ili opremu zbog razli\u010ditih nacionalnih sustava signalizacije. Digitalni standard bi trebao ukloniti takve barijere i omogu\u0107iti stvaranje jedinstvenog europskog \u017eeljezni\u010dkog prostora, u kojem bi hrvatski pravci, umjesto izoliranih otoka, postali digitalno integrirane magistrale.<\/p>\n\n\n\n

Manje pruga<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111utim, iako raste sigurnost i broj kolosijeka, podaci Eurostata pokazuju da se europska \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea u posljednjih tridesetak godina ipak smanjila<\/strong>, i to za 7,9 posto, u razdoblju od 1990. do 2026. godine. Godine 1990. mre\u017ea je imala vi\u0161e od 220 tisu\u0107a kilometara, dok je danas oko 201 tisu\u0107u kilometara jer su mnoge slabije kori\u0161tene regionalne linije zatvorene su ili napu\u0161tene.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i pad zabilje\u017een je u Poljskoj (-25,2%), Latviji (-23,6%), Francuskoj (-19,9%) i Njema\u010dkoj (-11,8%), dok se mre\u017ea zna\u010dajno pro\u0161irila u \u0160panjolskoj (+12,2%), prvenstveno zbog izgradnje brzih pruga, te u Estoniji (+14,1%) i Nizozemskoj (+9,5%).<\/p>\n\n\n\n

Elektrifikacija u zamahu<\/h2>\n\n\n\n

S druge strane, ono \u0161to je ostalo postupno se modernizira. Sve je vi\u0161e dvokolosije\u010dnih linija, elektrificiranih pruga i brzih \u017eeljezni\u010dkih koridora. Elektrifikacija je danas prisutna na vi\u0161e od polovice europske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, dok se mre\u017ea brzih pruga sna\u017eno \u0161iri, osobito u \u0160panjolskoj i Francuskoj. Postotak elektrificiranih pruga u EU porastao je s 39,9 posto u 1990. na 57,6<\/strong> posto u 2024. godini. Najvi\u0161i udio elektrificiranih pruga imaju Luksemburg (96,7%) i Belgija (88,0%), dok je \u0160vicarska, kao \u010dlanica EFTA-e, gotovo je potpuno elektrificirana (99,8%).<\/p>\n\n\n\n

Takva transformacija jasno pokazuje smjer u kojem Europa \u017eeli razvijati \u017eeljeznicu. Manje zastarjelih lokalnih linija, a vi\u0161e modernih, brzih i digitalno upravljanih koridora koji mogu konkurirati cestovnom i zra\u010dnom prometu. \u017deljeznica u toj strategiji ima i va\u017enu ulogu u smanjenju emisija stakleni\u010dkih plinova, jer se smatra jednim od energetski naju\u010dinkovitijih oblika prijevoza.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu polo\u017eaj Hrvatske postaje posebno zanimljiv. Zemlja se nalazi na nekoliko va\u017enih europskih prometnih pravaca koji povezuju srednju Europu s Jadranom i jugoistokom kontinenta. No infrastruktura na tim koridorima jo\u0161 uvijek je u velikoj mjeri zastarjela i kapacitetom ograni\u010dena. Zato se modernizacija \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee posljednjih godina sve vi\u0161e povezuje s europskim fondovima i projektima na transeuropskoj prometnoj mre\u017ei. Uvo\u0111enje ETCS-a, elektrifikacija i izgradnja dodatnih kolosijeka na glavnim pravcima trebali bi postupno ukloniti neka od klju\u010dnih uskih grla.<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107e li to biti dovoljno da Hrvatska uhvati korak s ostatkom Europe, ovisit \u0107e ponajprije o brzini realizacije projekata. Jer dok se u dijelu Europe vlakovi ve\u0107 voze digitalno upravljanim koridorima velikih kapaciteta, velik dio hrvatske mre\u017ee jo\u0161 uvijek funkcionira na infrastrukturi koja je projektirana za \u017eeljeznicu nekog drugog vremena. A o prijelazima \u017eeljezni\u010dkih pruga ne\u0107emo ni tro\u0161iti rije\u010di. Zaostali, pokvareni, ne automatizirani s \u010dovjekom u ku\u0107ici koji 2026. gleda kroz prozor i spu\u0161ta ili di\u017ee rampu.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok Europa posljednjih desetlje\u0107a ubrzano modernizira \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, najnoviji podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska u mnogim klju\u010dnim pokazateljima ostaje daleko iza prosjeka Europske unije. Nije to neka tajna, svi koji se voze doma\u0107im \u017eeljeznicama uglavnom su svjesni svih problema koji krase Hrvatske \u017eeljeznice. Rije\u010d je prije svega o kapacitetu pruga, ali i o digitalizaciji sustava upravljanja vlakovima koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9109"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9109"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9110,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9109\/revisions\/9110"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}