{"id":9106,"date":"2026-03-09T09:12:09","date_gmt":"2026-03-09T08:12:09","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9106"},"modified":"2026-03-09T09:12:10","modified_gmt":"2026-03-09T08:12:10","slug":"9-3-2026-zeljeznice-u-investicijskom-valu-od-sest-milijardi-eura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9106","title":{"rendered":"9.3.2026. – \u017deljeznice u investicijskom valu od \u0161est milijardi eura"},"content":{"rendered":"\n

\u017deljezni\u010dki sektor jedan je od strate\u0161kih sektora na\u0161e ekonomije sa sna\u017enom izvoznom orijentacijom (66 posto\u00a0poslovnih prihoda) gdje su do 2035. planirana ulaganja od oko \u0161est milijardi eura u rekonstrukciju, obnovu i modernizaciju 50\u201360 posto\u00a0\u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, stoji u analizi koju u zadnjem HUP-ovom Fokusu tjedna potpisuju\u00a0Jakov Jerman<\/strong>\u00a0i\u00a0Dubravko \u0106uk<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljezni\u010dki promet time, kako isti\u010du, prolazi kroz\u00a0najve\u0107i investicijski ciklus<\/strong>\u00a0u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a \u017eeljezni\u010dki teretni sektor zapo\u0161ljava 1.461 radnika te je u 2024. ostvario prihode od 221 milijuna eura uz godi\u0161nji rast od 5,7 posto. Trgovinski saldo dosegnuo je 140 milijuna eura ili dva puta vi\u0161e nego 2021., potvr\u0111uju\u0107i izvoznu orijentaciju unato\u010d relativno niskoj produktivnosti sektora.<\/p>\n\n\n\n

Uz najve\u0107i investicijski ciklus provode se, me\u0111utim, opse\u017eni radovi na prugama koji privremeno usporavaju protok robe (uz probijanje rokova \u0161to pogor\u0161ava zastoje), pove\u0107avaju tro\u0161kove i uzrokuju ka\u0161njenja, \u010dime se smanjuju pouzdanost i konkurentnost prijevoza. U 2024. godini teretni vlakovi zabilje\u017eili su pet posto ni\u017eu kilometra\u017eu u odnosu na 2021., \u0161to upu\u0107uje na smanjenje operativne aktivnosti \u017eeljezni\u010dkog teretnog prometa. Dodatni izazov su spori procesi primopredaje vlakova na granicama s tre\u0107im zemljama i dugotrajni carinski, policijski i fitosanitarni pregledi koji usporavaju logisti\u010dke procese na \u017eeljeznici i u lukama. Na glavnim grani\u010dnim prijelazima dnevno se preda oko 5,5 vlakova, \u0161to ograni\u010dava konkurentnost pravaca i usporava rast prometnih tokova prema srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi. Sna\u017ean rast tro\u0161kova \u017eeljezni\u010dkog prijevoza ozbiljno ugro\u017eava konkurentnos thrvatske ekonomije – tro\u0161kovi osoblja u 2024. porasli su 22 posto na godi\u0161njoj razini, tro\u0161kovi prodane robe 44 posto, a poduzetnici pritom snose i logisti\u010dke tro\u0161kove bez mogu\u0107nosti utjecaja na infrastrukturne radove. Time se smanjuje izvozni potencijal i prilike za ja\u010danje logisti\u010dke pozicije Hrvatske. Ka\u0161njenja, dulji zastoji i preusmjeravanje tereta na cestovni prijevoz pove\u0107avaju optere\u0107enje cesta, tro\u0161kove odr\u017eavanja i emisije te usmjeravaju teret prema lukama u Sloveniji i Italiji.<\/p>\n\n\n\n

HUP-ovi prijedlozi operativnih rje\u0161enja za \u017eeljeznice<\/h2>\n\n\n\n

Planirana ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu od 2024. do 2028. iznose 1,7 milijardi eura od \u010dega se 900 milijuna financira iz EU projekata. Trenutno je u fazi projektiranja 466 km pruge vrijedne 4,5 milijardi eura, 57 km je u pripremi za po\u010detak radova, dok se na 277 km pruge izvode radovi vrijedni 1,1 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n

Kako Hrvatska tijekom najve\u0107eg investicijskog ciklusa u posljednjem desetlje\u0107u ne bi izgubila postoje\u0107i potencijal \u017eeljezni\u010dkog teretnog prometa, HUP predla\u017ee sljede\u0107e mjere:<\/p>\n\n\n\n

1. Uvo\u0111enje kompenzacijskih mehanizama tijekom radova -dr\u017eava bi trebala djelomi\u010dno subvencionirati tro\u0161kove nastale zbog infrastrukturnih ograni\u010denja i zastoja na koje prijevoznici nemaju utjecaj tijekom trajanja radova, po uzoru na modele koji se ve\u0107 primjenjuju u pojedinim \u010dlanicama EU.<\/p>\n\n\n\n

2. Ubrzanje realizacije nizinske pruge i rije\u010dkog pravca -nu\u017ena je izgradnja moderne nizinske pruge prema Rijeci, pove\u0107anje kapaciteta glavnog izvoznog koridora i uklanjanje infrastrukturnih uskih grla, budu\u0107i da bez konkurentnih \u017eeljezni\u010dkih pravaca luke rije\u010dkog bazena te\u0161ko mogu konkurirati regionalnim lukama.<\/p>\n\n\n\n

3. Administrativno rastere\u0107enje prijevoznika -potrebno je pojednostaviti procedure ili pove\u0107ati kapacitete administrativnih slu\u017ebi (preraspodjelom zaposlenih) u lukama i na grani\u010dnim prijelazima kako bi se ubrzali procesi utovara, istovara i kontrole vlakovnih kompozicija.<\/p>\n\n\n\n

4. Bolja operativna uskla\u0111enost mjera nadle\u017enih tijela -planiranje prometovanja potrebno je uskladiti s dinamikom radova kako bi pove\u0107anje broja vlakova rezultiralo stvarnim ubrzanjem prometa, a ne dodatnim zastojima na dijelovima mre\u017ee pod rekonstrukcijom. Uvedene mjere H\u017d Infrastrukutre ne pove\u0107avaju proto\u010dnost sustava, ve\u0107 uzrokuju dodatne zastoje, operativna usporavanja i rast tro\u0161kova prijevoznika, \u0161to ve\u0107 rezultira gubitkom tereta i naru\u0161avanjem konkurentnosti luka rije\u010dkog bazena te zahtjeva hitnu ponovnu analizu mjera uz uklju\u010divanje svih dionika.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska mo\u017ee iskoristiti svoj izvozni potencijal samo kroz brze i konkurentne logisti\u010dke koridore. U suprotnom, prednost preuzimaju regionalni konkurenti. Zato je nu\u017eno ubrzati razvoj klju\u010dnih koridora i bolje uskladiti infrastrukturne projekte s potrebama gospodarstva, komuniciraju\u0107i prilikom planiranja i provedbe projekata, zaklju\u010duju u HUP-u.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017deljezni\u010dki sektor jedan je od strate\u0161kih sektora na\u0161e ekonomije sa sna\u017enom izvoznom orijentacijom (66 posto\u00a0poslovnih prihoda) gdje su do 2035. planirana ulaganja od oko \u0161est milijardi eura u rekonstrukciju, obnovu i modernizaciju 50\u201360 posto\u00a0\u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, stoji u analizi koju u zadnjem HUP-ovom Fokusu tjedna potpisuju\u00a0Jakov Jerman\u00a0i\u00a0Dubravko \u0106uk. \u017deljezni\u010dki promet time, kako isti\u010du, prolazi kroz\u00a0najve\u0107i investicijski […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9106"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9106"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9107,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9106\/revisions\/9107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}