{"id":9099,"date":"2026-03-01T20:13:31","date_gmt":"2026-03-01T19:13:31","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9099"},"modified":"2026-03-01T20:13:32","modified_gmt":"2026-03-01T19:13:32","slug":"1-3-2026-zasto-toliko-traje-i-je-li-hrvatska-prokockala-milijune-prijeti-postati-najskuplji-eksperiment","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=9099","title":{"rendered":"1.3.2026. – Za\u0161to toliko traje i je li Hrvatska prokockala milijune? ‘Prijeti postati najskuplji eksperiment’"},"content":{"rendered":"\n

RTL Detektor istra\u017euje za\u0161to nam za izgradnju 30 kilometra pruge treba vi\u0161e od 10 godina, u kojoj smo fazi s nizinskom prugom i ho\u0107e li sve biti gotovo do roka kojeg tra\u017ei Europska komisija<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gotovo pola stolje\u0107a u Hrvatskoj nije bilo velikih projekata u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu. Putovanje s jednog kraja zemlje na drugi i danas traje gotovo cijeli dan, pa se aktualni investicijski ciklus Butkovi\u0107eva<\/strong><\/a> ministarstva \u010dini kao radikalni zaokret. <\/p>\n\n\n\n

U\u00a0poku\u0161aju da se\u00a0\u017eeljeznica<\/a>\u00a0iz 19. stolje\u0107a dovede u 21. provode se radovi vrijedni oko 1,5 milijardi eura na pribli\u017eno 600 kilometara pruga, dodatnih 900 milijuna eura ulaganja je u fazi javne nabave, a jo\u0161 tri milijarde eura je postupku pripreme dokumentacije. Detalje\u00a0o svim projektima objavljeni su\u00a0OVDJE<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

No, u praksi “renesansa \u017eeljeznica na hrvatski na\u010din” kao da puca po \u0161avovima. Realizacija strate\u0161ki najva\u017enijih i financijski najte\u017eih projekata rekonstrukcije postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka, izgleda da se ne mi\u010de s mjesta.<\/p>\n\n\n\n

U debelim problemima zapela je pruga Dugo Selo – Kri\u017eevci te Kri\u017eevci – Koprivnica – granica s Ma\u0111arskom, a u tom smjeru ide i dio nizinske pruge prema Karlovcu. <\/p>\n\n\n\n

RTL Detektor<\/strong><\/a> istra\u017euje za\u0161to nam za izgradnju 30 kilometra pruge treba vi\u0161e od 10 godina, u kojoj smo fazi s nizinskom prugom, jesmo li prokockali milijune iz EU fondova i ho\u0107e li sve biti gotovo do roka kojeg tra\u017ei Europska komisija. <\/em><\/p>\n\n\n\n

Trebala je to biti prva pruga izgra\u0111ena EU novcem<\/h2>\n\n\n\n

Projekt modernizacije \u017eeljezni\u010dke pruge od Dugog Sela do Kri\u017eevaca (38 km), najavio je jo\u0161 biv\u0161i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Sini\u0161a Hajda\u0161 Don\u010di\u0107<\/a> <\/strong>2014. godine. Rije\u010d je o prvoj pruzi koja se trebala izgraditi i obnoviti EU novcem. Ukupna vrijednost investicije danas se procjenjuje na 196 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n

Ova dionica dio je glavne koridorske \u017eeljezni\u010dke pruge za me\u0111unarodni promet dr\u017eavna granica \u2013 Botovo \u2013 Dugo Selo, a ujedno \u010dini i dio va\u017ene dionice Rijeka \u2013 Zagreb \u2013 Budimpe\u0161ta na Mediteranskome koridoru.<\/p>\n\n\n\n

Plan je bio do 2020. godine izgraditi drugi kolosijek duljine 38,2 kilometara, 17 novih \u017eeljezni\u010dko-cestovnih i dva pje\u0161a\u010dka prijelaza, 11 novih nadvo\u017enjaka, jednog podvo\u017enjak i \u0161est pothodnika, odnosno stvoriti infrastrukturu kako bi vlakovi mogli voziti do 160 km\/h. No to nije bilo mogu\u0107e ni do 2026. godine, radi se u fazama, a danas se isklju\u010divo financiraju novcem poreznih obveznika.  <\/p>\n\n\n\n

Prvi EU ugovor za realizaciju ovog projekta H\u017d Infrastruktura potpisala je 8. lipnja 2015., i to za bespovratna sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za prvu fazu projekta, odnosno infrastrukture radove, nadzora i otkupa zemlji\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Projekt od\u00a023,5\u00a0milijuna eura 85 % sufinancirala je EU, dok je preostalih 3,5 milijuna eura, odnosno 15 % dala dr\u017eava. Razdoblje provedbe ovog projekta prema ovom ugovoru trajalo je od sije\u010dnja 2012. do prosinca 2016.<\/p>\n\n\n\n

Za II. fazu, sredstva su osigurana putem Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014. \u2013 2020. Ugovor za izvo\u0111enje radova H\u017d Infrastruktura potpisala je 29. travnja 2016. sa zajednicom ponuditelja koju \u010dine tvrtke Div Grupa d.o.o., Dalekovod d.d. i Zagreb – Monta\u017ea d.o.o., u vrijednosti od 164,6 milijuna eura. Ugovor za pru\u017eanje usluge nadzora u isto vrijeme potpisan je sa zajednicom ponuditelja koju \u010dine Investin\u017eenjering d.o.o. i SGS Adriatica d.o.o., ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura. <\/p>\n\n\n\n

Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo prometa, do danas su za ovaj projekt utro\u0161ena europska sredstva u ukupnom iznosu od 96.308.067,83 eura. Kako poja\u0161njavaju, dodijeljena bespovratna sredstva predstavljaju najvi\u0161i mogu\u0107i iznos potpore, a stvarno ispla\u0107eni iznos ovisi o prihvatljivim tro\u0161kovima koje H\u017d Infrastruktura d.o.o. prijavi i doka\u017ee kroz zahtjev za nadoknadu. Zato kona\u010dni iznos mo\u017ee biti manji od odobrenog maksimuma EU sredstava.<\/p>\n\n\n\n

EU sredstva za financiranje ovih radova mogla su se iskoristit samo do 31. prosinca 2023. godine. No kako do tada projekt nije bio\u00a0ni\u00a0pribli\u017eno pri kraju, cijeli projekt nastavio se sve do danas financirati iz dr\u017eavnog prora\u010duna.\u00a0 Prema podacima Ministarstva\u00a0prometa, u zadnje dvije godine u ovaj projekt dr\u017eava je “upumpala” jo\u0161 \u00a021 milijuna eura, to\u010dnije\u00a06.030.227,42 eura\u00a0u 2024. godini te\u00a015.577.012,92 eura\u00a0u 2025. godini. Nakon dugih 11 godina ova\u00a0investicija\u00a0trebala bi biti gotova\u00a0sredinom ove godine.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Pruga prema Ma\u0111arskoj <\/h2>\n\n\n\n

Rekonstrukcija i modernizacija pruge Kri\u017eevci – Koprivnica – granica s Ma\u0111arskom zapo\u010dela je 2016. godine potpisivanjem Sporazuma o dodjeli bespovratnih EU sredstava. Rije\u010d je o projektu te\u0161kom 436 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n

I ova dionica dio je glavne \u017eeljezni\u010dke koridorske pruge za me\u0111unarodni promet dr\u017eavna granica \u2013 Botovo \u2013 Dugo Selo, a ujedno je va\u017ena za Mediteranskom koridoru i za nizinsku prugu Rijeka \u2013 Zagreb \u2013 Budimpe\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Projekt obuhva\u0107a dogradnju drugoga kolosijeka i rekonstrukciju postoje\u0107ega kolosijeka od Kri\u017eevaca do ma\u0111arske granice,kako bi se stvorili uvjeti da bi vlakovi mogli voziti i do 160 km\/h, uz ograni\u010denje od 150 km\/h u Lepavini i 100 km\/h u Koprivnici zbog specifi\u010dnih uvjeta gradskih podru\u010dja. Zatim, izgradnju novih perona, nadstre\u0161nice, pothodnika te parkirali\u0161ta. Ukupna duljina dionice je 42,6 km. <\/p>\n\n\n\n

Za realizaciju ovog projekta H\u017d Infrastruktura potpisala je Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu Instrumenta za povezivanje Europe \u2013 Sektor promet (CEF \u2013 Connecting Europe Facility) jo\u0161 6. listopada 2016. godine. <\/p>\n\n\n\n

Vrijednost Sporazuma iznosio je 283,9 milijuna eura, od \u010dega se 241,3 milijuna eura, odnosno 85 %, sufinancira iz CEF-a, dok se preostalih 42,6 milijuna eura, odnosno 15 %, iz dr\u017eavnog prora\u010duna.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

No, do izvo\u0111a\u010da radova do\u0161lo se tek \u010detiri godine kasnije. Ugovor za izvo\u0111enje radova potpisan je s tvrtkom Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A. S. u o\u017eujku 2020. godine, i to u punom ve\u0107em iznosu nego \u0161to su sredstva bila osigurana iz EU fondova.  Rije\u010d je o iznosu od 320,9 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n

Ugovor za pru\u017eanje usluge nadzora u isto vrijeme potpisan je sa zajednicom ponuditelja koju \u010dine Centar za organizaciju gra\u0111enja d.o.o. i DB Engineering & Consulting GmbH, u vrijednosti 5,3 milijuna eura. Ni \u0161est godina kasnije cijeli projekt jo\u0161 nije gotov. <\/p>\n\n\n\n

Razdoblje prihvatljivosti tro\u0161kova za EU sufinanciranje ovog projekta isteklo je 31. prosinca 2024. godine. “S obzirom na CEF pravila, zavr\u0161no izvje\u0161\u0107e za predmetni projekt predano je Europskoj izvr\u0161noj agenciji za klimu, infrastrukturu i okoli\u0161 po\u010detkom 2026. godine, te je u tijeku evaluacija, a do polovice ove godine o\u010dekuje se kona\u010dno odobrenje i primitak EU sredstava utro\u0161enih tijekom 2024. godine”, poja\u0161njavaju iz Ministarstva prometa.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Nakon zavr\u0161etka EU sufinanciranja, sredstva za nastavak projekta osigurana su u dr\u017eavnom prora\u010dunu. To\u010dan\u00a0iznosi utro\u0161enih sredstava, odnosno u kojem iznosu se ovu dionicu pruge financirala EU, a koliko sami,\u00a0bit \u0107e poznati tek nakon zavr\u0161etka svih projektnih aktivnosti i svih pla\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n

Pruga prema Karlovcu jo\u0161 uvijek nema izvo\u0111a\u010da radova<\/h2>\n\n\n\n

Projekt rekonstrukcije postoje\u0107eg i izgradnje drugog kolosijeka (44 km) na dionici \u017eeljezni\u010dke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac ima klju\u010dnu ulogu u realizaciji projekta nizinske pruge. <\/p>\n\n\n\n

Njegova provedba va\u017ena je za pove\u0107anje konkurentnosti luke Rijeka i prometne povezanosti s tr\u017ei\u0161tima srednje Europe, osobito Ma\u0111arske, Slova\u010dke i Poljske.<\/p>\n\n\n\n

Ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” potpisan je krajem 2019., Projekt je bio te\u017eak 458,3 milijuna eura, od toga se 307 milijuna eura, odnosno 85 %, sufinancira EU, a preostalih 54,2 milijuna eura, odnosno 15 %, dr\u017eavni prora\u010dun. <\/p>\n\n\n\n

Tri godine kasnije do\u0161lo se do\u00a0izvo\u0111a\u010da radova. Ugovor je H\u017d Infrastruktura potpisala je 28. srpnja 2022. sa zajednicom ponuditelja koju \u010dine Strabag d.o.o., Strabag AG i Strabag\u00a0Rail a.s., u vrijednosti 227,4 milijuna eura. Istoga dana potpisan je i Ugovor za izvo\u0111enje radova za prometno-upravlja\u010dki i signalno-sigurnosni podsustav s tvrtkom A\u017dD Praha s.r.o. u vrijednosti 35,0 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n

Ugovor za pru\u017eanje usluge nadzora potpisan je 15. lipnja 2022. sa zajednicom ponuditelja koju \u010dine Yuksel Proje Anonim Sirketi, PPG Dru\u0161tvo za projektiranje i gra\u0111enje d.o.o. i Mobilita Evoliva d.o.o., u vrijednosti 4,7 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n

Cijeli posao je trebao biti gotov u roku od 30 mjeseci i Karlov\u010dani su se trebali vlakovima brzim do 160 km na sat, voziti ve\u0107 pro\u0161le godine. No, od toga ni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Naime, u me\u0111uvremenu je do\u0161lo do razdvajanja projekta jer je izvo\u0111a\u010d radova u posao uveden s nepotpunom dokumentacijom. Strabag je tako od 2022. do danas odradio samo poslove koji su dokumentacijskih bili spremni, a to su podvo\u017enjaci, nadvo\u017enjaci, ceste, mostovi i prilazi.  <\/p>\n\n\n\n

Radovi na samoj pruzi do danas nisu ni po\u010deli niti nije odabran ni izvo\u0111a\u010da radova. Naime, upravo ovih dana \u017ealbama je sru\u0161en i \u0161esti poku\u0161aj izbora izvo\u0111a\u010da radova. Radi se o poslu vrijednom 361 milijuna eura. <\/p>\n\n\n\n

H\u017d Infrastruktura na ovom projektu ima osigurana europska sredstva koja mo\u017ee “pokriti” do 31. prosinca 2029. godine. Ne bude li sve gotovo do tog roka, ali vrlo je izgledno da ne\u0107e, financiranje ove pruge past \u0107e na dr\u017eavni prora\u010dun.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Ka\u0161njenja u pripremi projekta<\/h2>\n\n\n\n

Da to sve ne zvu\u010di niti ide na dobro, svjesni su i u H\u017d Infrastrukturi i u Ministarstvu. Iz Ministarstva prometa za RTL Detektor poja\u0161njavaju da izazovi postoje i u fazi pripreme i u fazi izvo\u0111enja radova. <\/p>\n\n\n\n

“Veliki \u017eeljezni\u010dki projekti po svojoj su prirodi iznimno slo\u017eeni, osobito zato \u0161to se radovi u pravilu odvijaju uz istodobno osiguravanje kontinuiranog putni\u010dkog i teretnog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Svaka nepredvi\u0111ena okolnost u takvim uvjetima ima izravan utjecaj na planiranu dinamiku. Dodatno, dio projekata pripreman je prije vi\u0161e od deset godina, u tada druga\u010dijem regulatornom, tr\u017ei\u0161nom i tehni\u010dkom okru\u017eenju, \u0161to je tako\u0111er utjecalo na njihovu provedbu”, mi\u0161ljenja su u Ministarstvu.<\/p>\n\n\n\n

Iz H\u017d Infrastrukture za RTL Detektor posebno upozoravaju na niz birokratskih \u010dinjenica koja utje\u010du na dinamiku izvr\u0161enja projekata. <\/p>\n\n\n\n

Prvi problem su, kako navode, dugotrajni postupci javne nabave u sklopu kojih dolazi velik broj pitanja na koja naru\u010ditelj mora odgovoriti po zakonu, a svaka izmjena ili dopuna dokumentacije o nabavi zaustavlja postupak, odnosno odga\u0111a datum otvaranja ponuda.<\/p>\n\n\n\n

Zatim \u2060\u017ealbe koje su nezaobilazne u svakom postupku javne nabave za ovako velike infrastrukturne projekte te dugotrajni postupci koje rje\u0161ava Dr\u017eavna komisija za provedbu postupaka javne nabave (DKOM). Primjerice, na\u00a0natje\u010daju za projekt Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac \u017ealba na Odluku o odabiru rje\u0161avala se osam mjeseci.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Rat Ukrajini, cijena aramture, ste\u010daj izvo\u0111a\u010da radova<\/h2>\n\n\n\n

Ka\u0161njenja i zastoja je bilo i u fazi radova, poja\u0161njavaju iz H\u017d Infrastrukture, i to zbog niza nepredvi\u0111enih okolnosti na \u0161to nisu mogli utjecati, poput pandemije koronavirusa.  Dok su s druge strane inflacija i rat u Ukrajini doveli do poreme\u0107aja na tr\u017ei\u0161tu materijala i njegovoj dopremi.<\/p>\n\n\n\n

“Poreme\u0107aji na tr\u017ei\u0161tu gra\u0111evinskih materijala i proizvoda nastupili su u cijelom gra\u0111evinskom sektoru, ne samo na \u017eeljeznici. Pod tim podrazumijevamo probleme u dobavnim lancima, \u0161to je uzrokovalo du\u017ee rokove isporuke i\/ili povremene nesta\u0161ice te znatno pove\u0107anje cijena, uslijed \u010dega je 2022. i Vlada RH donijela zaklju\u010dak kojim poziva naru\u010ditelje na revidiranje postoje\u0107ih cijena.<\/p>\n\n\n\n

Pove\u0107anje cijena odrazilo se na sve gra\u0111evinske materijale, za nas svakako najzna\u010dajnije one koje se odnose na armaturu i ostale vrste \u010delika, beton, tra\u010dnice, pragove, kameni materijal itd. koji su u prosjeku poskupili za vi\u0161e od 70%”, poja\u0161njavaju iz H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107aju i kako je na projektu Dugo Selo – Kri\u017eevci do\u0161lo do ste\u010daja pojedinih izvo\u0111a\u010da radova \u0161to je rezultiralo preraspodjelom radova i prolongiralo rokove. <\/p>\n\n\n\n

“Ugovor za izvo\u0111enje radova potpisan je sa zajednicom ponuditelja koju su \u010dinili Dalekovod, DIV grupa i Zagreb Monta\u017ea.Tijekom dugotrajne provedbe pojedini \u010dlanovi konzorcija (prvenstveno DIV Grupa) i podizvo\u0111a\u010di radova \u010dlana konzorcija Zagreb Monta\u017ee (prvenstveno Hidroelektra niskogradnja i Integral In\u017eenjering), uslijed financijskih problema koji su uklju\u010divali ste\u010daj Hidroelektre niskogradnje i predste\u010daj DIV Grupe, uzrokovali su brojne preraspodjele radova i zna\u010dajne pomake u dinamici izvo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Posljednjom preraspodjelom radova 2024. isklju\u010den je \u010dlan konzorcija DIV Grupa, a radove je preuzeo Dalekovod, \u0161to je rezultiralo intenziviranjem radova i planiranjem zavr\u0161etka radova u drugoj polovini 2026. godine”, poja\u0161njavaju iz H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je s EU novcima?<\/h2>\n\n\n\n

Kako je rije\u010d o projektima koji se financiraju europskim novcem ali i europskim pravilima, postavlja se pitanje koliko \u0107e nas ‘ko\u0161tati’ ovako obavljen posao. <\/p>\n\n\n\n

Iz Ministarstva prometa napominju nam da EU sredstva za navedene projekte nisu ugro\u017eena niti do sada nije bilo povrata sredstava za projekte sufinancirane iz EU fondova.<\/p>\n\n\n\n

“Projekti koji se nisu u cijelosti zavr\u0161ili unutar jednog financijskog razdoblja, sukladno pravilima Europske unije, faziraju se u sljede\u0107e programsko razdoblje ili se njihova provedba privremeno financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna”, poja\u0161njavaju.<\/p>\n\n\n\n

Rok za kori\u0161tenje EU sredstava:  <\/strong><\/p>\n\n\n\n