Projekt izgradnje nizinske pruge do\u017eivio je novi fijasko. Dr\u017eavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nakon pet i pol mjeseci (!) razmatranja \u017ealbi poni\u0161tila je odluku o odabiru zajednice ponuditelja Do\u011fu\u015f \u0130n\u015faat ve Ticaret Anonim \u015eirketi iz Turske i BK Monta\u017ee iz Zagreba za rekonstrukciju postoje\u0107eg i izgradnju drugog kolosijeka te elektrifikaciju pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac.<\/p>\n\n\n\n
Ovako dugotrajno razmatranje \u017ealbi svakako je rekord kad je rije\u010d o strate\u0161kim infrastrukturnim objektima. DKOM je H\u017d Infrastrukturi nalo\u017eio da ponovo provede postupak odabira izvo\u0111a\u010da radova te svakom \u017ealitelju, \u0161panjolskoj tvrtki Comsa i indijskoj Afcons Infrastructure Limited, plati po 66.516,25 eura za tro\u0161kove \u017ealbenog postupka.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavna komisija rje\u0161enje je objavila 19. prosinca, iako je dokument sastavljen jo\u0161 10. studenoga, te nije jasno za\u0161to se \u010dekalo skoro mjesec i pol dana s njegovom objavom. Rje\u0161enje je napisano na \u010dak 110 stranica, a osim \u0161to su se \u0161panjolska i indijska tvrtka \u017ealile na izbor tursko-hrvatskog konzorcija, Afcons je podnio i \u017ealbu na \u0161panjolsku Comsu te je tra\u017eio da je se izbaci iz natje\u010daja.<\/p>\n\n\n\n
U \u017ealbama je izneseno vi\u0161e desetaka \u017ealbenih navoda, od kojih je velik dio odbijen, no usvojeni su oni koji, prema DKOM-u, zna\u010dajno utje\u010du na proces javnog nadmetanja i zbog kojih je poni\u0161tena odluka o odabiru izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Glavni razlog poni\u0161tenja jest usvajanje \u017ealbenih navoda da tvrtka Do\u011fu\u015f nije dokazala tehni\u010dke i stru\u010dne sposobnosti na dosad obavljenim radovima, a koje su tra\u017eene natje\u010dajem. Naime, turska kompanija vrijednost obavljenih radova dostavila je u turskim lirama te je naknadno korigirala iznose sukladno pove\u0107anju inflacije u toj zemlji. \u017dalitelji su smatrali da je povrije\u0111eno na\u010delo jednakog tretmana i da je odabrana zajednica stavljena u povoljniji polo\u017eaj u odnosu na druge ponuditelje koji nisu revidirali iznose izvr\u0161enih ugovora sukladno inflaciji u svojim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n
Comsa u \u017ealbi tvrdi da je turska tvrtka prvotno navela jednu vrijednost obavljenih ugovorenih radova, da bi nakon tra\u017eenja H\u017d Infrastrukture da objasne te podatke te vrijednosti korigirala, “\u0161to dovodi u pitanje to\u010dnost i vjerodostojnost dostavljenih informacija”. Razlike u iznosima Do\u011fu\u015f je opravdavao hiperinflacijom u Turskoj. \u017dalitelji su tvrdili da turska tvrtka nikad nije dostavila stvarnu vrijednost ugovorenih i izvr\u0161enih radova, nego je rije\u010d o administrativnoj prilagodbi sukladno ekonomskoj situaciji u zemlji. H\u017d Infrastruktura je u odgovoru na \u017ealbu ustvrdila da je turska dr\u017eava ovlastila Upravu za javnu nabavu da, prema posebno izra\u0111enim indeksima i koeficijentima koji uklju\u010duju kretanje inflacije, za ugovore sklopljene prije inflacije izdaje dodatne potvrde, a u cilju realnog prikaza vrijednosti te sudjelovanja u daljnjim postupcima javne nabave. Negirali su da se uva\u017eavanjem hiperinflacije pribraja vrijednost i tako stje\u010de sposobnost te su ostali kod svoje tvrdnje da je odabrani konzorcij dokazao svoju sposobnost za izvr\u0161enje tra\u017eenih radova. No u tom slu\u010daju DKOM je stao na stranu \u017ealitelja. Prihva\u0107aju\u0107i \u017ealbeni navod zaklju\u010dili su da je H\u017d Infrastruktura mogla druk\u010dije prera\u010dunavati iznose izvr\u0161enih ugovora u eure i isklju\u010diti utjecaj inflacije. Tako\u0111er su mogli propisati uvjet tehni\u010dke i stru\u010dne sposobnosti koji sadr\u017ei samo vrstu izvr\u0161enih radova, bez propisivanja vrijednosnog kriterija. Zaklju\u010dili su da je naru\u010ditelj pregled i ocjenu trebao izvr\u0161iti sukladno dokumentaciji koja ne predvi\u0111a uzimanje u obzir inflatornih i hiperinflatornih u\u010dinaka, a ne takvu mogu\u0107nost uskla\u0111ivanja uvoditi u fazi pregleda i ocjene ponuda. “Opisano postupanje dovodi u nejednak polo\u017eaj ponuditelje koji bi eventualno sudjelovali u postupku da su imali jasnu informaciju da je navedeno uzimanje u obzir inflatornih u\u010dinaka mogu\u0107e, ali takva mogu\u0107nost ni na koji na\u010din nije navedena u dokumentaciji o nabavi”, navodi se u rje\u0161enju te je zaklju\u010deno da “naru\u010ditelj nije postupio sukladno odredbama dokumentacije o nabavi”.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, \u017ealitelji su uspje\u0161no osporili reference koje je u natje\u010dajnoj dokumentaciji ponudio tursko-hrvatski konzorcij te je i to utjecalo na kona\u010dnu odluku o poni\u0161tenju odabira izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Na natje\u010daj koji je objavljen jo\u0161 30. listopada 2024. godine pristiglo je pet ponuda, a jedino je tursko-hrvatska ponuda bila ispod procijenjene vrijednosti i iznosi 225,9 milijuna eura bez PDV-a. Sljede\u0107a po redu je ponuda \u0161panjolske Comse u iznosu od 279 milijuna eura, tre\u0107a je ponuda indijske tvrtke Afcons, koja je radove bila spremni izvesti za ne\u0161to manje od 300 milijuna eura. S obzirom na taj poredak, va\u017ean je podatak da je DKOM odbacio tra\u017eenje Afconsa da se iz natje\u010daja Comsa izbaci zbog sudskih presuda za sudjelovanje u kartelu na natje\u010dajima za \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu u \u0160panjolskoj, za korupciju na radovima u SAD-u te zbog pla\u0107anja kazne za neizvr\u0161ene radove u izgradnji autoceste u Rumunjskoj. DKOM je prihvatio obrazlo\u017eenja Comse da su u SAD-u i \u0160panjolskoj osu\u0111ene njezine podru\u017enice koje nemaju veze s natje\u010dajem u Hrvatskoj te da su vezano za slu\u010daj u Rumunjskoj poduzeli mjere samokorigiranja “te ne nalazi osnovan razlog za isklju\u010denje ponude drugorangiranog ponuditelja iz postupka javne nabave”.<\/p>\n\n\n\n
Tursko-hrvatski konzorcij na ovu odluku DKOM-a ima pravo \u017ealbe Visokom upravnom sudu, \u0161to \u0107e nesumnjivo iskoristiti. Sukladno rje\u0161enju DKOM-a, H\u017d Infrastruktura sada ponovo mora odabrati izvo\u0111a\u010da radova, a nema zapreke da ponovo odabere Do\u011fu\u015f i BK Monta\u017eu uz obrazlo\u017eenje da je njihova ponuda jedina ispod procijenjene vrijednosti radova. Bez obzira na to tko ponovo bude odabran, bez sumnje \u0107e uslijediti nova runda \u017ealbi DKOM-u. Stoga se realnim \u010dine procjene da radovi na ovoj pruzi ne\u0107e po\u010deti prije jeseni sljede\u0107e godine. Rok za zavr\u0161etak ove trase duge 40 kilometara je 36 mjeseci, pa se njezin zavr\u0161etak mo\u017ee o\u010dekivati tek krajem 2029. godine. Podsje\u0107amo, prvi natje\u010daj za izgradnju ove trase bio je raspisan u rujnu 2020. godine!<\/p>\n\n\n\n