Godina pred nama nosi mnogo razloga za zadovoljstvo ako pogledamo \u017eeljeznicu. Radovi na dvama najve\u0107im \u017eeljezni\u010dkim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, koje provodi H\u017d Infrastruktura, zavr\u0161it \u0107e u drugoj polovini 2026. Na dionicama od Dugog Sela, preko Kri\u017eevaca i Koprivnice do Ma\u0111arske izvodi se rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka \u017eeljezni\u010dke pruge. Oba projekta trenuta\u010dno su u visokoj fazi dovr\u0161enosti, a najva\u017eniji gra\u0111evinski zahvati izvode se u kolodvorima Dugo Selo i Koprivnica.<\/p>\n\n\n\n
Modernizacija dionice Kri\u017eevci – Koprivnica – dr\u017eavna granica, duge 42,6 km, u ovome je trenutku najve\u0107i \u017eeljezni\u010dki projekt u dr\u017eavi, vrijedan vi\u0161e od 400 milijuna eura. Susjedna dionica Dugo Selo – Kri\u017eevci duga je 38,2 km, a projekt njezine modernizacije vrijedan je gotovo 200 milijuna eura. Obje dionice sufinanciraju se iz europskih fondova. Po zavr\u0161etku svih radova i isho\u0111enju dozvola vlakovi \u0107e mo\u0107i voziti brzinom do 160 km\/h.<\/p>\n\n\n\n
Veliko \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, na vi\u0161e od dvije i pol tisu\u0107e kilometara pruga koje se prostiru Lijepom Na\u0161om provode se brojni projekti obnove i modernizacije koji se financiraju iz raznih izvora, a od \u010dega 13 iz fondova EU. Zbog toga je i ta dr\u017eavna tvrtka trenuta\u010dno najve\u0107i korisnik europskog novca u prometnome sektoru u Hrvatskoj, koja, moglo bi se re\u0107i, izgleda kao jedno veliko \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza – bilo zavr\u0161enih projekata, pripreme dokumentacije, natje\u010daja za radove ili izvo\u0111enja radova.<\/p>\n\n\n\n H\u017d Infrastruktura nalazi se u zamahu velikog investicijskog ciklusa, pa se uz rekonstrukciju postoje\u0107ih kolosijeka na najoptere\u0107enijim dionicama gradi i drugi kolosijek, \u010dija je svrha pove\u0107ati kapacitet, brzinu i razinu sigurnosti prometovanja. U narednim godinama u obnovu i modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture planira se ulo\u017eiti gotovo \u0161est milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisu\u0107u kilometara pruga. Zato se s razlogom mo\u017ee re\u0107i da se u \u017eeljeznicu trenuta\u010dno ula\u017ee vi\u0161e nego ikada u povijesti Republike Hrvatske. Upravo taj novac omogu\u0107uje realizaciju projekata koji imaju vi\u0161estruke koristi: od smanjenja prometnih gu\u017evi i emisije \u0161tetnih plinova do ve\u0107e mobilnosti gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodni koridori<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina ulaganja usmjerena je na projekte na dvama me\u0111unarodnim koridorima Transeuropske prometne mre\u017ee (jedinstvene mre\u017ee europskih prometnica): RH1 koridoru od granice sa Slovenijom, preko Zagreba do Srbije te RH2 koridoru od luke Rijeka, preko Zagreba do Ma\u0111arske. Pro\u0161le je godine Hrvatska uvr\u0161tena na dva nova europska \u017eeljezni\u010dka koridora, Balti\u010dko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – isto\u010dni Mediteran, \u010dime se otvaraju dodatna vrata prema povla\u010denju novca iz fondova. Tu su i brojni projekti koji se financiraju iz drugih izvora poput kredita Europske investicijske banke od 900 milijuna eura, koji je Vlada RH osigurala za revitalizaciju \u017eeljezni\u010dkog sustava u Hrvatskoj. Tim novcem ve\u0107 se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale me\u0111unarodne pruge koje su vrlo va\u017ene za stanovni\u0161tvo, odnosno za povezivanje manjih mjesta s ve\u0107im sredi\u0161tima, \u010dime se podi\u017ee kvaliteta \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Sva ta ulaganja omogu\u0107it \u0107e bolju propusnu mo\u0107 pruga te sigurnije, ugodnije i br\u017ee putovanje: do 160 km\/h na me\u0111unarodnim prugama, 120 km\/h na regionalnim i 80 km\/h na lokalnim prugama.<\/p>\n\n\n\n U 2026. nastavit \u0107e se, me\u0111u ostalima, rekonstrukcije dionica Knin – Zadar, \u010cakovec – Vara\u017edin – Koprivnica – Klo\u0161tar, Klo\u0161tar – Pitoma\u010da, Kutina – Deanovec, Banova Jaruga – Daruvar i Osijek – Ko\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n Dug je i popis projekata o kojima \u0161ira javnost mo\u017eda ne zna mnogo jer se jo\u0161 ne vide na terenu, odnosno u fazi su izrade studijske ili projektne dokumentacije. U tijeku je najve\u0107i natje\u010daj za radove u povijesti tvrtke, onaj za modernizaciju dionice Dugo Selo – Novska, vrijedan 670 milijuna eura. U tijeku je i izrada dokumentacije za prugu od Oku\u010dana do Vinkovaca, za razvoj \u017eeljezni\u010dkoga \u010dvori\u0161ta Zagreb te za nizinsku prugu, odnosno za dionice od Zagreba prema Rijeci: Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac, Karlovac – O\u0161tarije\/Skradnik, Skradnik – Krasica – Tijani i \u0160krljevo – Rijeka – Jurdani.<\/p>\n\n\n\n Sigurnost na vi\u0161oj razini<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei postoji i vi\u0161e od 1400 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza, a kontinuirano se radi na podizanju razine sigurnosti ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme, odnosno polubranika i svjetlosno-zvu\u010dne signalizacije. Trenuta\u010dno se modernizira vi\u0161e od stotinu prijelaza, a u sklopu velikih projekata modernizacije pruge umjesto prijelaza grade se podvo\u017enjaci, nadvo\u017enjaci, pothodnici ili nathodnici.<\/p>\n\n\n\n U H\u017d Infrastrukturi ka\u017eu da su svjesni toga da radovi uzrokuju pote\u0161ko\u0107e u svakodnevnome \u017eivotu ljudi, ali raditi i graditi se mora. \u017deljeznica nema alternativu kao ceste. U isto se vrijeme mora omogu\u0107iti izvo\u0111enje radova, ali i protok putni\u010dkog i teretnog prometa. Nemogu\u0107e je zatvoriti prugu na nekoliko godina dok traju radovi. Kilometar po kilometar, kako radovi zavr\u0161avaju, a dionice se obnavljaju, promijenit \u0107e se slika putovanja \u017eeljeznicom u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n Na vi\u0161e od dvije i pol tisu\u0107e kilometara pruga provode se brojni projekti obnove i modernizacije<\/p>\n\n\n\n do 2035. godine u obnovu i modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture planira se ulo\u017eiti gotovo \u0161est milijardi eura<\/p>\n\n\n\n Dostava pisama i paketa usluga je koju u pravilu uzimamo zdravo za gotovo, kao i ostale svakodnevne aktivnosti kojima smo oduvijek okru\u017eeni. Ta dugovje\u010dna usluga zahvaljuju\u0107i kojoj danas mo\u017eemo primati pakete s drugog kraja planeta stara je oko 4000 godina! To\u010dnije, toliko je star jedan od najpoznatijih zapisa o postojanju razvijene glasni\u010dke slu\u017ebe u Egiptu.<\/p>\n\n\n\n Prema legendi, Sumerani su prvi imali izgra\u0111ene puteve za prijenos vijesti, a Rimljani su, nakon zauzimanja Egipta 30. g. prije Krista, usavr\u0161ili postoje\u0107u glasni\u010dku slu\u017ebu, spojili je sa svojom postoje\u0107om i stvorili najve\u0107u i naju\u010dinkovitiju prometnu i glasni\u010dku organizaciju – Cursus publicus. Ba\u0161 kao \u0161to danas na po\u0161tanski promet utje\u010du nove tehnologije, tako su na pojavu javnog po\u0161tanskog prometa u Europi utjecala velika zemljopisna otkri\u0107a, otkri\u0107e kompasa i novih zemalja. Ako bismo trebali izdvojiti najzna\u010dajniju dr\u017eavu u stvaranju javnog po\u0161tanskog prometa u Europi, to je svakako dr\u017eava Njema\u010dkog carstva cara Maksimilijana I. (1459.-1519.). Ove povijesne crtice najbolje do\u010daravaju dugovje\u010dnost po\u0161tanske usluge, ali slu\u017ee i kao najbolji prilog \u010dinjenici da je povezanost jedna od najja\u010dih ljudskih potreba.<\/p>\n\n\n\n