{"id":8992,"date":"2025-10-21T07:46:52","date_gmt":"2025-10-21T06:46:52","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8992"},"modified":"2025-10-21T07:47:58","modified_gmt":"2025-10-21T06:47:58","slug":"21-10-2025-napravljen-prvi-korak-prema-modernizaciji-brze-pruge-prema-splitu-ima-47-tunela-i-27-mostova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8992","title":{"rendered":"21.10.2025. – Napravljen prvi korak prema modernizaciji \u2018brze\u2019 pruge prema Splitu: Ima 47 tunela i 27 mostova"},"content":{"rendered":"\n

Dionica pruge M604 O\u0161tarije-Knin-Split po\u010dela se graditi prije vi\u0161e od sto godina, no i danas predstavlja jedinu \u017eeljezni\u010dku vezu Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Zbog iznimno zahtjevnog terena premre\u017eena je brojnim infrastrukturnim objektima, vlak na putu prema moru prelazi gotovo 30 mostova i prolazi kroz \u010dak 50 tunela. Dok su pojedini mostovi novijeg datuma, ve\u0107ina tunela je zastarjela i zahtijeva temeljitu sanaciju. Me\u0111u njima je i najdu\u017ei \u017eeljezni\u010dki tunel u Hrvatskoj, dug gotovo tri kilometra. Prvi korak u njegovoj obnovi, kao i obnovi cijele trase, sada je napravljen \u2013 odabrane su tvrtke koje \u0107e za 4 milijuna eura izraditi studijsku dokumentaciju.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pruga O\u0161tarije-Knin-Split<\/strong>\u00a0duga 322 kilometra ima veliki zna\u010daj unutar Hrvatske jer povezuje dvije velike zemljopisne cjeline. Jedina je tra\u010dni\u010dka spona sredi\u0161nje i ju\u017ene Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj zna\u010dajni \u017eeljezni\u010dki pravac nekada je bio podijeljen na Li\u010dku i Dalmatinsku prugu, a istom prugom jo\u0161 uvijek vozi nagibni vlak serije\u00a0H\u017d 7123<\/strong>\u00a0od Zagreba do Splita. No, \u017eeljezni\u010dkoj infrastrukturi u ovom pravcu dobro bi do\u0161lo \u2018osvje\u017eenje\u2019 koje bi ubrzalo put izme\u0111u mora i kontinenta, a\u00a0H\u017d Infrastruktura<\/strong>\u00a0netom je objavila da je modernizacija pruge M604 O\u0161tarije-Knin-Split u niskom startu. Napravljen je prvi konkretan korak prema realizaciji projekta \u2013 za izradu studijske dokumentacije, vrijedne 3.900.000 eura, odabrane su tvrtke Geoprojekt, In\u017eenjerski projektni zavod, \u017dPD, Granova i Mobilita Vision.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj zna\u010dajni \u017eeljezni\u010dki pravac nekada je bio podijeljen na Li\u010dku i Dalmatinsku prugu, a istom prugom jo\u0161 uvijek vozi nagibni vlak serije H\u017d 7123<\/strong> od Zagreba do Splita. No, \u017eeljezni\u010dkoj infrastrukturi u ovom pravcu dobro bi do\u0161lo \u2018osvje\u017eenje\u2019 koje bi ubrzalo put izme\u0111u mora i kontinenta, a H\u017d Infrastruktura<\/strong> netom je objavila da je modernizacija pruge M604 O\u0161tarije-Knin-Split u niskom startu. Napravljen je prvi konkretan korak prema realizaciji projekta \u2013 za izradu studijske dokumentacije, vrijedne 3.900.000 eura, odabrane su tvrtke Geoprojekt, In\u017eenjerski projektni zavod, \u017dPD, Granova i Mobilita Vision.<\/p>\n\n\n\n

Studijska dokumentacija treba obuhvatiti Studiju izvodljivosti, ekonomsko-financijsku analizu, Studiju utjecaja na okoli\u0161 s odgovaraju\u0107im zahtjevom rje\u0161enja o prihvatljivosti, te podlogu za izmjene prostorno-planske dokumentacije. Cilj projekta ukloniti je takozvana \u2018uska grla\u2019 na pruzi, pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eeljezni\u010dke usluge za putni\u010dki i teretni prijevoz, skratiti vrijeme putovanja te na koncu unaprijediti konkurentnost prometa.<\/p>\n\n\n\n

Veza prema unutra\u0161njosti<\/h2>\n\n\n\n

U trenutnom stanju, pruga je jednokolosije\u010dna te razli\u010ditih uzdu\u017enih nagiba. Pored me\u0111unarodnog zna\u010daja zbog priklju\u010divanja na koridor RH2, pruga je ponajvi\u0161e zna\u010dajna unutar Hrvatske jer spaja dvije velike zemljopisne cjeline.<\/p>\n\n\n\n

Za Dalmaciju je zna\u010dajna jer povezuje pomorske luke u Splitu, Solinu, \u0160ibeniku i Zadru s unutra\u0161njosti. No, osim luka, ista \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea na sebe spaja i industrijska postrojenja koja se nalaze u predjelu kojim prolazi. S druge strane, jasno je da je glede putni\u010dkog prometa va\u017ena stoga \u0161to Split kao najve\u0107i grad u Dalmaciji povezuje s ostatkom dr\u017eave. <\/p>\n\n\n\n

Ne zaboravimo, predmetna pruga osposobljena je za promet vlakova s nagibnom tehnikom koji u lukovima mogu postizati ve\u0107e brzine, a dizel-motorni vlak 7123\u00a0 prepoznatljiv kao \u2018nagibni\u2019 njome vozi od 2004. godine. No, iako su i dalje u opticaju, idu\u0107e godine stare nagibne trebali bi zamijeniti novi elektrodizelski motorni vlakovi koje \u0107e raditi Kon\u010dar.<\/p>\n\n\n\n

Najdu\u017ei \u017eeljezni\u010dki tunel<\/h2>\n\n\n\n

U svakom slu\u010daju nema sumnje da je cjelokupna trasa posebna zbog ukupno preko 47 mostova, 527 propusta i 27 tunela kojima je premre\u017eena. A od brojnih infrastrukturnih objekata najve\u0107e su novogradnje Lika I i Lika II, iako je tu i puno starijih konstrukcija. Od tunela je najdulji Sinac<\/strong>, ina\u010de najdu\u017ei \u017eeljezni\u010dki tunel u dr\u017eavi koji broji 2.273,6 metara<\/strong>, gra\u0111en je prije vi\u0161e od 100 godina.<\/p>\n\n\n\n

Dok za mostove nije definirano u kakvom su stanju, za tunele je istaknuto da su spremni za popravke, posebice na dionici od O\u0161tarija do Knina. Najvi\u0161e problema k tome je s propustom vode te osipanjem materijala sa svoda, zbog \u010dega bi radovi uklju\u010divali sanaciju tih dotrajalih objekata.<\/p>\n\n\n\n

Ciljevi nove dokumentacije<\/h2>\n\n\n\n

Glavni cilj izrade nove projektne dokumentacije je na predmetnoj dionici osigurati tehni\u010dko-tehnolo\u0161ke uvjete kojima moraju udovoljavati \u017eeljezni\u010dke pruge za me\u0111unarodni promet i pruge na europskim prometnim koridorima.<\/p>\n\n\n\n

Dio radova na trasi obuhvata ve\u0107 je izveden prema staroj studijskoj i projektnoj dokumentaciji, a projektni zadatak otkriva da je tijekom 2015. godine izra\u0111ena Studija okvirnih mogu\u0107nosti elektrifikacije pruga O\u0161tarije-Knin-Split, Knin-Zadar i Perkovi\u0107-\u0160ibenik. Navedenom studijom zadano je smanjenje tro\u0161kova pogonske energije nekoliko puta po jedinici rada, a nova dokumentacija trebala bi se nadograditi na postoje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Cilj projektnog zadatka je usporedba i vrednovanje varijantnih rje\u0161enja povezivanja \u0161ireg podru\u010dja O\u0161tarija i Splita, odabir najpovoljnijeg rje\u0161enja pogona vu\u010dnih vozila elektrifikacijom pruge izmjeni\u010dnim sustavom, pi\u0161e u projektnom zadatku.<\/p>\n\n\n\n

Detaljna analiza prometa<\/h2>\n\n\n\n

U projektnoj dokumentaciji, kao rezultat iscrpnih analiza izme\u0111u ostalog \u0107e biti potrebno prognozirati sliku putni\u010dkog prometa u budu\u0107nosti, odnosno po dionicama na godi\u0161njoj razini. Predvi\u0111anje je potrebno izraditi u razmacima od pet godina do 2060..<\/p>\n\n\n\n

K tome bi trebalo definirati sve tehni\u010dke elemente \u017eeljezni\u010dkih infrastrukturnih sustava tekstualno, preliminarno prora\u010dunski i grafi\u010dki, izbjegavaju\u0107i potencijalne rizike projekta. Kao rizici se mogu nametnuti promjena politike ulaganja u \u017eeljeznice, promjena uvjeta i rokova sufinanciranja projekta, promjena relevantnog nacionalnog odnosno EU zakonodavstva, te ka\u0161njenje po\u010detka provedbe ugovora zbog pote\u0161ko\u0107a tijekom provedbe.<\/p>\n\n\n\n

Zapu\u0161tena stajali\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n

Napominjemo, ideja izgradnje pruge javlja se prije vi\u0161e od 120 godina, kada u projektiranje ide trasa li\u010dke pruge. Radovi potom kre\u0107u ve\u0107 naredne godine, u prolje\u0107e 1913., a nije ih zna\u010dajno usporio ni Prvi svjetski rat. Pruga do Gospi\u0107a otvorena je 1920., a do Knina pet godina kasnije, dok je projekt zavr\u0161en spajanjem pruge za Split i \u0160ibenik, a pruga u istom obliku ostaje prohodna do danas.<\/p>\n\n\n\n

Du\u017e pruge izveden je neprekinuto zavareni kolosijek kojim i dalje vozi poznati nagibni vlak od Zagreba do Splita. No, stajali\u0161ne zgrade na trasi tako\u0111er su prete\u017eito nezaposjednute i dotrajale, a stare kolodvorske zgrade u ne\u0161to su boljem stanju. No, kako u kolodvorima ima dosta neiskori\u0161tenih objekata mo\u017eda bi se uz prugu trebalo promisliti i o sanaciji tih gra\u0111evina.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dionica pruge M604 O\u0161tarije-Knin-Split po\u010dela se graditi prije vi\u0161e od sto godina, no i danas predstavlja jedinu \u017eeljezni\u010dku vezu Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Zbog iznimno zahtjevnog terena premre\u017eena je brojnim infrastrukturnim objektima, vlak na putu prema moru prelazi gotovo 30 mostova i prolazi kroz \u010dak 50 tunela. Dok su pojedini mostovi novijeg datuma, ve\u0107ina tunela […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8992"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8992"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8992\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8995,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8992\/revisions\/8995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}