Kako se \u017eeljezni\u010dki projekti u Hrvatskoj financirani novcem iz Europske unije dosta sporo realiziraju, dio sredstava koji nije na vrijeme utro\u0161en za projekte preba\u010den je u nove prioritete kohezijske politike EU.<\/p>\n\n\n\n
Konkretno, rije\u010d je o alokacijama za dvije \u017eeljezni\u010dke pruge, Hrvatski Leskovac<\/strong> – Karlovac<\/strong> te Dugo Selo<\/strong> – Novska<\/strong>, projekte koji se ne realiziraju planiranim tempom pa su im alokacije umanjene, a novac preba\u010den u prioritete priu\u0161tivog stanovanja i vodovodne infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n Ovo su bile samo neke od neslu\u017ebenih informacija koje su se mogle \u010duti na briselskim hodnicima u sklopu manifestacije EU Tjedan regija i gradova, koja se odr\u017eava od 12. do 15. listopada u Bruxellesu.<\/p>\n\n\n\n Kako neslu\u017ebeno doznajemo, pazilo se da novac koji je oduzet \u017eeljeznicama ne utje\u010de na dovr\u0161etak ve\u0107 zapo\u010detih projekata, no izgledno je da \u0107e njihova realizacija sada kasniti i vi\u0161e nego \u0161to se mislilo, kao i da bi neki od njih mogli biti preba\u010deni u novo programsko razdoblje.<\/p>\n\n\n\n Na oduzimanje novca od \u017eeljeznica, doznajemo, odlu\u010dilo se iz razloga \u0161to su ovi projekti najvi\u0161e kasnili pa je onda bilo najlogi\u010dnije i zagrabiti u njihove bud\u017eete, a poznato je i kako se ti projekti, pored novca iz Kohezijske politike, financiraju i zajmom Europske investicijske banke od gotovo milijardu eura, \u0161to bi zna\u010dilo kako novac ni dosad nije bio prepreka u njihovoj realizaciji, nego je to prije bio operativni problem u provo\u0111enju programa na razini same dr\u017eave i Ministarstva prometa.<\/p>\n\n\n\n Ipak, vi\u0161e od hrvatskih \u017eeljezni\u010dkih projekata europska je administracija trenutno okupirana novim na\u010dinom kako \u0107e se europska sredstva dr\u017eavama dodjeljivati u narednom programskom razdoblju 2028. – 2034., za koje su odre\u0111ena nova pravila.<\/p>\n\n\n\n “Rije\u010d je o doista tektonskim promjenama, ni sami ne znamo kako \u0107e se te promjene odraziti na administraciju”, doznajemo od nekih sugovornika.<\/p>\n\n\n\n Naime, kako bi se smanjila birokratiziranost u dodjeli novca, EU je za sljede\u0107e programsko razdoblje ukinula dosada\u0161njih \u010dak 500 programa te napravila sve skupa 27 planova, a novac \u0107e se ve\u0107inski dodjeljivati kroz jedan zajedni\u010dki “megafond” u kojemu \u0107e biti okupljeno sve – i kohezija, poljoprivreda, pomorstvo i ribarstvo te sigurnost i blagostanje.<\/p>\n\n\n\n Zbog ovoga su ponajvi\u0161e zabrinuti europski poljoprivrednici koji se boje kako bi s novim na\u010dinom podjele novca mogli ostati bez zna\u010dajnog udjela, ali to je zasad jo\u0161 uvijek na razini naga\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n Kad je u pitanju kohezijska politika, Hrvatska dosad nije izgubila niti jedan cent, na\u0161 prosjek ugovorenosti projekata je iznad prosjeka EU, to\u010dnije 50 posto. Ne\u0161to gore stojimo po pitanju utro\u0161enih sredstava – tek 6,8 posto – \u0161to nas \u010dini \u0161estom najslabijom \u010dlanicom EU.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je tako\u0111er zainteresirana dio sredstava nastaviti prebacivati u nove programske prioritete, a postignemo li stopu od deset posto planiranog bud\u017eeta, EU nam za godinu dana produljuje vrijeme za njihovu realizaciju pa je izgledno da \u0107e se nastaviti tra\u017eiti modeli kako da se to postigne. Pored priu\u0161tivog stanovanja i vodovodne infrastrukture, novi prioriteti su i obrana, energetska efikasnost te konkurentnost.<\/p>\n\n\n\n