{"id":8892,"date":"2025-07-17T07:54:56","date_gmt":"2025-07-17T06:54:56","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8892"},"modified":"2025-07-17T07:54:57","modified_gmt":"2025-07-17T06:54:57","slug":"16-7-2025-zeljeznica-je-vazna-karika-za-prometni-razvoj-i-odrziva-putovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8892","title":{"rendered":"16.7.2025. &#8211; \u017deljeznica je va\u017ena karika za prometni razvoj i odr\u017eiva putovanja"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Putovanje vlakom<\/strong>\u00a0u Europi postaje sve prakti\u010dnije i odr\u017eivije, a moderna \u017eeljeznica klju\u010d je daljnjeg prometnog razvoja i dekarbonizacije prometa radi \u010dega se u Hrvatskoj za\u00a0<strong>izgradnju i obnovu \u017eeljezni\u010dke infrastrukture trenuta\u010dno ula\u017ee vi\u0161e nego tijekom proteklih pola stolje\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017deljeznica je ekolo\u0161ki najprihvatljivija i dugoro\u010dno odr\u017eiva vrsta prijevoza ljudi i dobara. Naime, odgovorna je za manje od 0,5 posto emisija stakleni\u010dkih plinova povezanih s prometom, a samo\u00a0<strong>jedan teretni vlak mo\u017ee prevesti koli\u010dinu tereta, odnosno kontejnera, za koji je cestovnim putem potrebno \u010dak 70 kamiona<\/strong>! U Hrvatskoj je elektrificirano 39 posto mre\u017ee, \u0161to je jedan od razloga za\u0161to je \u017eeljeznica \u201ezelena\u201c vrsta prijevoza, a ta je brojka u porastu s obzirom na aktualna ulaganja u infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n<p>Europski zeleni plan do 2050. predvi\u0111a<strong>\u00a0smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova iz prometa za 90 posto<\/strong>, a to se planira ostvariti preusmjeravanjem \u010dak 75 posto cestovnoga tereta na \u017eeljeznicu i unutarnje plovne putove. Iako se iz dana\u0161nje perspektive to \u010dini dalekim, taj je cilj ostvariv. Naime, glavnina trenuta\u010dnih ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu provodi se\u00a0<strong>kroz 13 kapitalnih EU-ovih projekata na dvama klju\u010dnim me\u0111unarodnim prometnim koridorima<\/strong>: od luke Rijeka preko Zagreba do Ma\u0111arske i od Slovenije preko Zagreba do Srbije, kojima ujedno prolazi ve\u0107ina teretnog \u017eeljezni\u010dkog prometa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>H\u017d Infrastruktura<\/strong>\u00a0je u velikom investicijskom ciklusu i plan je do 2035. ulo\u017eiti oko \u0161est milijardi eura u pruge, kolodvore, \u017eeljezni\u010dko-cestovne prijelaze i prate\u0107u infrastrukturu, \u010dime bi se\u00a0<strong>modernizirala gotovo polovina postoje\u0107e mre\u017ee<\/strong>. Ve\u0107 sada se mo\u017ee re\u0107i da je Hrvatska jedno veliko \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te.\u00a0Uz obnovu postoje\u0107ega kolosijeka na najoptere\u0107enijim dionicama gradi se drugi kolosijek, \u010dija je svrha pove\u0107ati kapacitet pruge, brzine i razinu sigurnosti prometovanja.\u00a0Gotovo da nema kilometra pruge u dr\u017eavi koji nije u nekoj od faza kao \u0161to su zavr\u0161eni radovi, radovi u tijeku, provedba natje\u010daja ili izrada dokumentacije.<\/p>\n\n\n\n<p>U provedbi takvih kapitalnih projekata pojavljuju se i brojni izazovi s obzirom na to da se trebaju nadoknaditi desetlje\u0107a nedovoljnog ulaganja. \u017deljeznica je specifi\u010dna i obnova se ne izvodi brzo. Dodatan je izazov uskladiti \u017eeljezni\u010dki promet s izvo\u0111enjem radova jer, usprkos njima,&nbsp;<strong>hrvatskim prugama dnevno vozi oko 900 putni\u010dkih i teretnih vlakova<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Na \u017eeljeznici<strong>\u00a0nema alternativnih puteva<\/strong>\u00a0kao \u0161to je to slu\u010daj u cestovnome prometu te je\u00a0<strong>nemogu\u0107e zatvoriti prugu na nekoliko godina dok traju radovi<\/strong>.\u00a0Zbog toga se pojavljuju \u010desti tzv. zatvori pruga, ka\u0161njenja ili zamjenski prijevoz autobusima. Stoga su i rokovi izvo\u0111enja radova dugi, a \u010desto se i probijaju zbog izvanrednih okolnosti. To zna\u010di mnogo planiranja, kompromisa i strpljenja svih uklju\u010denih dionika, ponajvi\u0161e prijevoznika \u010dije poslovanje ovisi o \u017eeljeznici, a u kona\u010dnici i putnika.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska je\u00a0<strong>tranzitna dr\u017eava Europske unije<\/strong>\u00a0koja se nalazi na vrlo va\u017enome geoprometnom polo\u017eaju. Po novoj europskoj uredbi, nalazimo se na trima europskim \u017eeljezni\u010dkim prometnim koridorima, \u010dime se otvaraju dodatne mogu\u0107nosti za kori\u0161tenje europskim novcem. U kona\u010dnici, ulaganje u \u017eeljeznicu donosi brojne koristi, kako ekonomske tako i ekolo\u0161ke te dru\u0161tvene.<\/p>\n\n\n\n<p>Infrastrukturni projekti stvaraju radna mjesta i poti\u010du gospodarski razvoj, \u017eeljeznica je u\u010dinkovitija za masovni prijevoz robe i ljudi te se preusmjeravanjem dijela tereta i putnika s cesta na \u017eeljeznicu rastere\u0107uje prometna infrastruktura i smanjuju prometne gu\u017eve, osobito u prigradskome prijevozu, a posljedi\u010dno i \u010duva okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><a href=\"https:\/\/www.dnevno.hr\/gospodarstvo-i-turizam\/zeljeznica-je-vazna-karika-za-prometni-razvoj-i-odrziva-putovanja-2994733\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.dnevno.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski-Leskovac-Karlovac-Zdencina.jpg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Putovanje vlakom\u00a0u Europi postaje sve prakti\u010dnije i odr\u017eivije, a moderna \u017eeljeznica klju\u010d je daljnjeg prometnog razvoja i dekarbonizacije prometa radi \u010dega se u Hrvatskoj za\u00a0izgradnju i obnovu \u017eeljezni\u010dke infrastrukture trenuta\u010dno ula\u017ee vi\u0161e nego tijekom proteklih pola stolje\u0107a. \u017deljeznica je ekolo\u0161ki najprihvatljivija i dugoro\u010dno odr\u017eiva vrsta prijevoza ljudi i dobara. Naime, odgovorna je za manje od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8892"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8892"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8892\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8893,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8892\/revisions\/8893"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}