Hrvatska je protkana s 2617 kilometara \u017eeljezni\u010dkih pruga, a o svim tim kilometrima brine i njima upravlja H\u017d Infrastruktura. Cilj brojnih projekata obnove i modernizacije koji se provode je \u017eeljeznicu u\u010diniti prvim izborom putnika u kontekstu javnog prijevoza, ali i gospodarstva, jer je \u017eeljezni\u010dki prijevoz najodr\u017eiviji i ekolo\u0161ki najprihvatljiviji oblik prijevoza.<\/p>\n\n\n\n
Plan je do 2035. u pruge, kolodvore, \u017eeljezni\u010dko-cestovne prijelaze i drugu prate\u0107u infrastrukturu ulo\u017eiti oko \u0161est milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo polovinu postoje\u0107e mre\u017ee u Hrvatskoj. Glavna je misija osposobljavanje \u017eeljeznice za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na transportnome tr\u017ei\u0161tu pa Europska unija nastoji usmjeriti \u0161to ve\u0107i opseg prometnih potreba prema \u017eeljeznici kako bi se rasteretile ceste i postigli \u0161to ve\u0107i u\u010dinci vezani uz u\u0161tedu energije i za\u0161titu okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj je trenuta\u010dno u tijeku 13 velikih projekata sufinanciranih iz EU-ovih fondova, a najve\u0107a ulaganja usmjerena su na dva me\u0111unarodna koridora: RH1 od Slovenije, preko Zagreba, do Srbije i RH2 od luke Rijeka, preko Zagreba, do Ma\u0111arske. U sklopu tih kapitalnih projekata uz obnovu postoje\u0107ega kolosijeka na najoptere\u0107enijim dionicama gradi se drugi kolosijek, \u0161to za cilj ima pove\u0107anje kapaciteta pruge. Uz to kona\u010dni su ciljevi podizanje razine kvalitete \u017eeljezni\u010dke usluge i sigurnosti, ve\u0107a brzina vlakova i nosivost pruge kako bi se vi\u0161e tereta i putnika prevozilo upravo \u017eeljeznicom. Paralelno s time ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu doprinose i o\u010duvanju okoli\u0161a. Za usporedbu, samo jedan teretni vlak mo\u017ee prevesti koli\u010dinu tereta (kontejnera) koju cestom preveze \u010dak 70 kamiona!\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Jedna od opcija za ozelenjivanje \u017eeljeznice je i elektrifikacija pruga. Na mre\u017ei H\u017d Infrastrukture trenuta\u010dno je elektrificirano 39 posto pruga (oko 1000 km), a cilj je da ta brojka bude \u0161to ve\u0107a. Kako bi se jo\u0161 vi\u0161e smanjila emisija stakleni\u010dkih plinova, potencijalno rje\u0161enje krije se i u elektri\u010dnim vlakovima (na struju iz kontaktne mre\u017ee ili iz baterija) te u vlakovima na vodik koji ve\u0107 prometuju u europskim i svjetskim zemljama. Baterijski motorni vlakovi uskoro \u0107e voziti i hrvatskim prugama. <\/p>\n\n\n\n
U Europskome zelenom planu uplanirano je do 2050. smanjiti emisiju stakleni\u010dkih plinova iz prometa za 90 posto, i to, me\u0111u ostalim, tako da se 75 posto kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama do tada po\u010dne prevoziti \u017eeljeznicom i unutarnjim plovnim putovima.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je istaknuti i to da jedino \u017eeljeznica mo\u017ee u\u010dinkovito rije\u0161iti prometne gu\u017eve u sredi\u0161tima velikih gradova, osobito u doba dana kada je\u00a0rush hour<\/em>, te na taj na\u010din jo\u0161 vi\u0161e pridonijeti zdravijemu mikrookoli\u0161u u gradovima. Zato H\u017d Infrastruktura i provodi najve\u0107a ulaganja u povijesti Republike Hrvatske \u2013 kako bi \u017eeljeznica postala okosnica prometa. Radi se i na boljemu povezivanju luka i \u017eeljeznice, a sve kako bi se u kona\u010dnici \u017eeljeznica popularizirala te posljedi\u010dno smanjila emisija ugljikova dioksida.<\/p>\n\n\n\n