Dobro se sje\u0107am, bila je negdje 2007. godina kad je tada\u0161nja kineska administracija tada\u0161njeg premijera Hu Jintaoa ponudila Ivi Sanaderu da \u0107e Kina izgraditi nizinsku prugu, tra\u017eiv\u0161i za nju koncesiju. Tada to iz geopoliti\u010dkih razloga nije bilo mogu\u0107e. Kao zemlja kandidat, Hrvatska je bila itekako podlo\u017ena pritiscima iz Berlina i Bruxellesa. Angela Merkel jednim je telefonskim pozivom sprije\u010dila realizaciju te ideje.<\/p>\n\n\n\n
\u201cHerr Ivo, dopustite da vam Deutsche Bahn izgradi tu prugu, ona je va\u017ena za na\u0161e kompanije\u201d, rekla je tada Merkel Sanaderu. Nisu je nikad izgradili, dapa\u010de nikad tom projektu nisu ozbiljno ni pristupili. Gotovo dva desetlje\u0107a kasnije, opet smo na po\u010detku. Nizinska pruga i njezina va\u017enost sada su dobili dodatnu dimenziju. Rijeka Gateway, projekt koji bi trebao biti zavr\u0161en u drugoj polovini godine, nikad ne\u0107e ispuniti svoj puni potencijal bez takve pruge.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se kako bi se stvari napokon mogle pomaknuti s mrtve to\u010dke. Dvokolosije\u010dna \u017eeljezni\u010dka pruga izme\u0111u Karlovca i Rijeke u optimisti\u010dnom scenariju mogla bi biti izgra\u0111ena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, odgovorio je na pitanje novinara Ivan Kr\u0161i\u0107, predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture, na ovotjednoj konferenciji \u201cBrod, vlak, pogodak \u2013 Kako do punog potencijala Luke Rijeka?\u201d, odr\u017eane u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture Ivan Kr\u0161i\u0107 je na pitanje koja su uska grla u realizaciji \u017eeljezni\u010dkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu pote\u0161ko\u0107e s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za isho\u0111enje potrebne dokumentacije za gradnju. Najavljeno je i dono\u0161enje posebnog zakona o infrastrukturnim projektima, u prvom redu na \u017eeljeznici, ali i drugim linijskim projektima od strate\u0161kog zna\u010daja. On se ne\u0107e odnositi na manje projekte, unutar jedne op\u0107ine, nego na velike zahvate, poput gradnje pruge.<\/p>\n\n\n\n
Profesori Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Borna Debeli\u0107 s rije\u010dkog Pomorskog fakulteta prezentirali su studiju \u201cEkonomski u\u010dinci rije\u010dke luke\u201d, po kojoj bi rije\u010dka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nu\u017enu pretpostavku otvaranja \u201cvisoko u\u010dinkovite\u201d \u017eeljezni\u010dke pruge Rijeka -Zagreb do 2035. godine.<\/p>\n\n\n\n
Taj iznos uklju\u010duje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz pove\u0107ani dohodak zaposlenika i dobavlja\u010da, poja\u0161njavaju.<\/p>\n\n\n\n
Prema optimisti\u010dnom scenariju, pak, koji pretpostavlja dovr\u0161etak dvokolosije\u010dne nizinske pruge Zagreb \u2013 Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta vi\u0161e ekonomske aktivnosti nego trenuta\u010dno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8600 radnih mjesta u luci, prate\u0107im djelatnostima i u \u0161irem gospodarstvu Primorsko-goranske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n
Pesimisti\u010dni scenarij, po kojem pruga nije dovr\u0161ena 2035. i njena puna modernizacija je prolongirana, realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi na oko 1,72 milijarde eura.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, prema brojkama iz 2023. godine, ukupni \u201coutput\u201d rije\u010dke luke na hrvatsko gospodarstvo iznosi oko 740 milijuna eura, pri \u010demu je u njoj zaposleno oko 2500 ljudi, dok, kada se uklju\u010de dobavlja\u010di i ostali na koje njeno poslovanje utje\u010de, ta brojke raste do oko 5600 zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n
Nizinska pruga, dakle, napokon bi trebala postati stvarnost. Suprotno tome, ka\u0161njenja ili neostvarenje klju\u010dnih projekata ograni\u010dila bi potencijal rasta, svode\u0107i ukupne u\u010dinke luke na razinu bli\u017eu pesimisti\u010dnom scenariju s bitno manjim doprinosom nacionalnom razvoju i konkurentnosti. U postoje\u0107im geopoliti\u010dkim okolnostima takav bi scenarij u svakom slu\u010daju valjalo izbje\u0107i.<\/p>\n\n\n\n