Za ostvarenje punog potencijala Luke Rijeka od iznimne je va\u017enosti izgradnja nizinske pruge, \u0161to bi se trebalo dogoditi najkasnije do 2036. godine, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji \u201cBrod, vlak, pogodak\u201d u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).<\/p>\n\n\n\n
Profesori Davor Dujak s osje\u010dke Ekonomije i Borna Debeli\u0107 s rije\u010dkog Pomorskog fakulteta su prezentirali studiju \u201cEkonomski u\u010dinci rije\u010dke luke\u201d, po kojoj bi rije\u010dka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nu\u017enu pretpostavku otvaranja \u201cvisoko u\u010dinkovite\u201d \u017eeljezni\u010dke pruge Rijeka-Zagreb do 2035. godine.<\/p>\n\n\n\n
Taj iznos uklju\u010duje\u00a0prihode\u00a0koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz pove\u0107ani dohodak zaposlenika i dobavlja\u010da, poja\u0161njavaju.<\/p>\n\n\n\n
Prema optimisti\u010dnom scenariju, pak, koji pretpostavlja dovr\u0161etak dvokolosije\u010dne nizinske pruge Zagreb-Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta vi\u0161e ekonomske aktivnosti nego trenutno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8.600 radnih mjesta u luci, prate\u0107im djelatnostima i u \u0161irem gospodarstvu Primorsko-goranske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n
Pesimisti\u010dni scenarij, po kojem pruga nije dovr\u0161ena 2035. i njena puna modernizacija je prolongirana, realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi na oko 1,72 milijarde eura.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, prema brojkama iz 2023. godine, ukupni \u201coutput\u201d rije\u010dke luke na hrvatsko gospodarstvo iznosi oko 740 milijuna eura, pri \u010demu je u njoj zaposleno oko 2.500 ljudi, dok, kada se uklju\u010de dobavlja\u010di i ostali na koje njeno poslovanje utje\u010de, ta brojke raste do oko 5.600.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture Ivan Kr\u0161i\u0107 istaknuo je da nova pruga Rijeka \u2013 Zagreb uklju\u010duje izgradnju i rekonstrukciju vi\u0161e dionica \u2013 Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac, zatim Karlovac \u2013 O\u0161tarije, pa O\u0161tarije \u2013 \u0160krljevo, te naposljetku \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani. Upitan o optimisti\u010dnom i pesimisti\u010dnom scenariju zavr\u0161etka cijele dionice, Kr\u0161i\u0107 je kao najraniju apostrofirao 2032., dok bi najkasnije pruga trebala biti gotova do 2036. godine.<\/p>\n\n\n\n
Na isto pitanje, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butkovi\u0107 je odgovorio da je on uvijek optimist. \u201cUvijek \u2018guram i sti\u0161\u0107em\u2019 da to bude \u0161to prije\u201d, poru\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n
Ustvrdio je da Luka Rijeka ima dugoro\u010dni potencijal postati jo\u0161 ve\u0107i generator rasta i konkurentnosti, pri \u010demu \u0107e donijeti nove prilike za zapo\u0161ljavanje, pove\u0107anje izvoza i ja\u010danje regionalne trgovine. Pritom, i on je naglasio, klju\u010dna ostaje izgradnja nizinske pruge od ma\u0111arske granice, preko Zagreba do Rijeke.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je na lanjsku izmjenu uredbe o Transeuropskoj prometnoj mre\u017ei (TEN-T) po kojoj se Hrvatska na\u0161la na \u010detiri prometna koridora, od \u010dega se Rijeka nalazi na \u010dak tri, \u0161to otvara mogu\u0107nosti za daljnja ulaganja.<\/p>\n\n\n\n
Uz kontenjerski terminal Brajdica, na kojem se promet pove\u0107ava iz godine u godinu, Butkovi\u0107 je podsjetio i na Zagreba\u010dku obalu, terminal koji \u0107e, kada bude zavr\u0161en i po\u010deo s radom, rije\u010dku luku pribli\u017eiti \u201ckorak bli\u017ee zauzimanju vode\u0107e uloge u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu\u201d. Naime, koncesiju za izgradnju i upravljanje tim terminalom dobile su tvrtka ENNA Logic i APM Terminals, sestrinska tvrtka Maerska, globalnog logisti\u010dkog diva.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSvaki ulo\u017eeni euro u rije\u010dku luku generira 1,4 eura gospodarske aktivnosti te 1,55 eura dodane vrijednosti\u201d, istaknuo je ministar gospodarstva Ante \u0160u\u0161njar. Izme\u0111u ostalog, rekao je i da je \u201cMinistarstvo gospodarstva dosad donijelo odluke koje rije\u010dkoj luci omogu\u0107avaju br\u017ee manipuliranje teretom, na taj na\u010din ostvarivanje ve\u0107ih koli\u010dina pa samim time i ve\u0107u profitabilnost\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana \u010cagalj istaknula je da rije\u010dka luka ima poseban zna\u010daj za zemlje bez izlaza na more u okru\u017eenju, pri \u010demu je Hrvatska u prilici osna\u017eiti svoj geostrate\u0161ki polo\u017eaj i zna\u010daj u europskim opskrbnim lancima.<\/p>\n\n\n\n
Ravnatelj Lu\u010dke uprave Rijeka Denis Vukorepa izjavio je da rije\u010dkoj luci iz godine u godinu rastu prihodi i dobit, a da ka\u0161njenja u izgradnji pruge \u201cod godinu ili dvije\u201d ne zna\u010de ni\u0161ta negativno jer prije desetak godina nitko nije vjerovao u ovakav razvoj luke. \u201cTo smo mogli samo sanjati\u201d, ustvrdio je Vukorepa, ina\u010de i kandidat HDZ-a za gradona\u010delnika Rijeke.<\/p>\n\n\n\n
Glavni ekonomist HGK Goran \u0160aravanja je naglasio va\u017enost ulaganja u infrastrukturu kao temelja kojima se otvara prostor privatnom sektoru za razvoj i ostvarenje svojih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n