{"id":8732,"date":"2025-03-25T09:50:49","date_gmt":"2025-03-25T08:50:49","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8732"},"modified":"2025-03-25T09:51:52","modified_gmt":"2025-03-25T08:51:52","slug":"25-3-2025-razvoj-zeljeznice-u-hrvatskoj-sve-se-vise-vidi-i-osjeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8732","title":{"rendered":"25.3.2025. &#8211; Razvoj \u017eeljeznice u Hrvatskoj sve se vi\u0161e vidi i osjeti"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"has-text-align-left\"><strong><em>U idu\u0107im godinama u obnovu i modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture planira se ulo\u017eiti <\/em><\/strong><strong><em>gotovo \u0161est milijardi eura<\/em><\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Javnosti je ve\u0107 dobro poznato da se danas u \u017eeljeznicu ula\u017ee jako puno i da je u planu njezina transformacija, a kako koji projekt zavr\u0161ava tako krajnji korisnici, putnici i prijevoznici, to vide i osjete.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz najve\u0107e \u017eeljezni\u010dke tvrtke u Hrvatskoj, H\u017d Infrastrukture, obja\u0161njavaju da je na terenu napredak nao\u010digled vidljiv te je situacija sve bolja nakon zavr\u0161etka svakog projekta, odnosno nakon svake obnovljene dionice. Istodobno je situacija sve izazovnija jer se na brojnim lokacijama izvode radovi. Zato pru\u017eaju uvid u to \u0161to se sve radi na vi\u0161e od dvije i pol tisu\u0107e kilometara pruga kojima je protkana Hrvatska.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Najve\u0107a ulaganja dosad<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Trenuta\u010dno se izvodi nekoliko desetaka projekata obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture koji se financiraju iz raznih izvora, a me\u0111u kojima je 14 kapitalnih projekata koji se sufinanciraju iz fondova EU. Zbog toga je i ta dr\u017eavna tvrtka trenuta\u010dno najve\u0107i korisnik europskog novca u prometnom sektoru u dr\u017eavi koja je, moglo bi se re\u0107i, jedno veliko \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza obnove &#8211; bilo u fazi izrade dokumentacije, bilo natje\u010daja za radove, bilo izvo\u0111enja radova.<\/p>\n\n\n\n<p>U idu\u0107im godinama u obnovu i modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture planira se ulo\u017eiti gotovo \u0161est milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisu\u0107u kilometara pruga, odnosno polovinu postoje\u0107e mre\u017ee. Zato se mo\u017ee re\u0107i da se u \u017eeljeznicu trenuta\u010dno ula\u017ee vi\u0161e nego ikada u povijesti Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavnina ulaganja usmjerena je na projekte na dvama me\u0111unarodnim koridorima Transeuropske prometne mre\u017ee (jedinstvene mre\u017ee europskih prometnica): koridoru RH1 od Slovenije preko Zagreba do Srbije te koridoru RH2 od Rijeke do granice s Ma\u0111arskom (dio Mediteranskog koridora). Treba spomenuti i brojne projekte koji se financiraju iz drugih izvora poput kredita Europske investicijske banke od 900 milijuna eura, koji je Vlada RH osigurala za revitalizaciju \u017eeljezni\u010dkog sustava u Hrvatskoj. Tim novcem ve\u0107 se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale me\u0111unarodne pruge koje su jako va\u017ene za stanovni\u0161tvo, odnosno za povezivanje manjih mjesta s ve\u0107im sredi\u0161tima, \u010dime se podi\u017ee kvaliteta \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Sva ta ulaganja omogu\u0107it \u0107e bolju propusnu mo\u0107 pruga te sigurnije, ugodnije i br\u017ee putovanje brzinama do 160 km\/h na me\u0111unarodnim prugama, 120 km\/h na regionalnim i 80 km\/h na lokalnim prugama.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pro\u0161le godine obnovljene pruge<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Putnici i prijevoznici (18 teretnih i jedan putni\u010dki) najvi\u0161e primje\u0107uju zavr\u0161ene projekte i one na kojima su u tijeku radovi. Posljednji je zavr\u0161en europski projekt modernizacije i elektrifikacije 19 kilometara pruge od Vinkovaca do Vukovara. Tako\u0111er, pro\u0161le je godine obnovljena pruga u sredi\u0161tu glavnog grada, na dionici Zagreb Kusto\u0161ija &#8211; Zagreb Zapadni kolodvor &#8211; Zagreb Glavni kolodvor, odnosno na tri i pol kilometra jednog od najprometnijih \u017eeljezni\u010dkih pravaca u dr\u017eavi kojim pro\u0111e oko 150 vlakova na dan. Obnovljena je i pruga izme\u0111u Zaboka i Krapine, nastavno na obnovljenu dionicu Zapre\u0161i\u0107 &#8211; Zabok, pa su oba pravca od Slovenije (to\u010dnije, Savskog Marofa) do Zagreba te od Krapine do Zagreba obnovljena. Niti jednom vrstom prijevoza sada se ne mo\u017ee sti\u0107i br\u017ee iz tih smjerova do glavnoga grada nego \u017eeljeznicom.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de teretnog prijevoza, najve\u0107i je benefit ostvaren u najve\u0107oj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskom koridoru &#8211; Rijeci. U suradnji s Lu\u010dkom upravom Rijeka, H\u017d Infrastruktura zavr\u0161ila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagreba\u010dko pristani\u0161te, \u010dime je olak\u0161an transport tereta izme\u0111u luke i \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160to se trenuta\u010dno radi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U fazi najaktivnijih radova je dionica Kri\u017eevci &#8211; Koprivnica &#8211; dr\u017eavna granica s Ma\u0111arskom, duga 42 kilometra, gdje je najve\u0107e \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te u zemlji i u sklopu kojeg se izvodi rekonstrukcija postoje\u0107eg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura. Intenzivno se gradi novi kolosijek te obnavlja postoje\u0107i i na dionici Dugo Selo &#8211; Kri\u017eevci te bi oba projekta trebala biti zavr\u0161ena 2026. godine. Radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.<\/p>\n\n\n\n<p>Od manjih projekata na kojima su u tijeku radovi, isti\u010du obnovu pruge Knin &#8211; Zadar, koja je po\u010dela nedavno, te obnovu pruge Pitoma\u010da &#8211; Klo\u0161tar, koja se uskoro zavr\u0161ava. Radovi po\u010dinju na dionicama \u010cakovec &#8211; Vara\u017edin &#8211; Koprivnica &#8211; Klo\u0161tar i Banova Jaruga &#8211; Daruvar te do kraja godine na dionicama Osijek &#8211; Ko\u0161ka, Sveti Ivan \u017dabno &#8211; Bjelovar te u Istri od slovenske granice do Svetog Petra u \u0160umi.<\/p>\n\n\n\n<p>Dug je i popis projekata o kojima \u0161ira javnost mo\u017eda ne zna mnogo jer se jo\u0161 ne vide promjene na terenu, odnosno u fazi su izrade studijske\/projektne dokumentacije ili nabave za radove. H\u017d Infrastruktura nedavno je raspisala najve\u0107i natje\u010daj za radove u povijesti tvrtke, vrijedan 620 milijuna eura, za modernizaciju dionice Dugo Selo &#8211; Novska, duge 83 kilometra. U tijeku je izrada dokumentacije za prugu od Oku\u010dana do Vinkovaca, za razvoj \u017eeljezni\u010dkog \u010dvori\u0161ta Zagreb te za prugu od Zagreba prema Rijeci koja obuhva\u0107a dionice Zagreb Glavni kolodvor &#8211; Hrvatski Leskovac, Karlovac &#8211; O\u0161tarije, Skradnik &#8211; Krasica &#8211; Tijani i \u0160krljevo &#8211; Rijeka &#8211; Jurdani.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sigurnije preko prijelaza<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei postoji vi\u0161e od 1400 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza (\u017dCP), a neprestano se radi na podizanju razine njihove sigurnosti ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme, odnosno polubranika i svjetlosno-zvu\u010dne signalizacije. Osim \u0161to se ugra\u0111uju suvremeni ure\u0111aji, u sklopu velikih projekata modernizacije pruga na koridorskim pravcima ukidaju se \u017eeljezni\u010dko-cestovni prijelazi te se umjesto njih grade podvo\u017enjaci ili nadvo\u017enjaci. Time se, osim bolje proto\u010dnosti prometa, posti\u017ee najvi\u0161a mogu\u0107a razina sigurnosti. Ove je godine zavr\u0161en projekt osiguranja i modernizacije 50 prijelaza te su svi pu\u0161teni u rad. Trenuta\u010dno se modernizira vi\u0161e od stotinu prijelaza.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mnogo izazova, ali i benefita<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bit \u0107e potrebno jo\u0161 desetak godina dok svi ti radovi ne budu zavr\u0161eni i dok se u cijelosti ne promijeni slika \u017eeljeznice i putovanja vlakom u Hrvatskoj. U provo\u0111enju tako velikih projekata mnogo je izazova, \u0161to se posljedi\u010dno odra\u017eava i na tijek prometa pa dolazi do ka\u0161njenja i zamjenskih prijevoza autobusima. \u017deljeznica je specifi\u010dna jer se radovi izvode paralelno uz promet. Naime, pruga se ne mo\u017ee zatvoriti na nekoliko mjeseci ili godina dok traje obnova kao \u0161to je to mogu\u0107e na cestovnoj infrastrukturi. Iako se promjene vide sa svakim obnovljenim kilometrom pruge, potrebno je jo\u0161 malo strpljenja i razumijevanja do potpune transformacije &#8211; modernije, br\u017ee i dostupnije \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><a href=\"https:\/\/novac.jutarnji.hr\/novac\/hr-gradi-2\/razvoj-zeljeznice-u-hrvatskoj-sve-se-vise-vidi-i-osjeti-15566628?cx_linkref=jl_home_najnovije\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U idu\u0107im godinama u obnovu i modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture planira se ulo\u017eiti gotovo \u0161est milijardi eura Javnosti je ve\u0107 dobro poznato da se danas u \u017eeljeznicu ula\u017ee jako puno i da je u planu njezina transformacija, a kako koji projekt zavr\u0161ava tako krajnji korisnici, putnici i prijevoznici, to vide i osjete. Iz najve\u0107e \u017eeljezni\u010dke tvrtke [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8732"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8732"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8732\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8736,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8732\/revisions\/8736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8732"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8732"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8732"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}