{"id":8692,"date":"2025-01-13T19:26:14","date_gmt":"2025-01-13T18:26:14","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8692"},"modified":"2025-01-13T19:27:06","modified_gmt":"2025-01-13T18:27:06","slug":"13-1-2024-zeljeznica-je-potencijal-za-buducnost-postajemo-vazni-na-logistickoj-karti-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8692","title":{"rendered":"13.1.2024. – \u017deljeznica je potencijal za budu\u0107nost, postajemo va\u017eni na logisti\u010dkoj karti Europe"},"content":{"rendered":"\n

Iako je Hrvatska geografski na idealnom mjestu koje povezuje srednju i jugoisto\u010dnu Europu s ostatkom kontinenta, \u010dini se da prometni i logisti\u010dki potencijal nije do kraja iskori\u0161ten. Stvari se polako mijenjaju, a velikim ulaganjima u \u017eeljeznicu i luke, Hrvatska bi se u budu\u0107nosti mogla prometnuti u vode\u0107e prometno \u010dvori\u0161te u ovom dijelu Europe<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon godina ulaganja u autoceste, pred Hrvatskom je desetlje\u0107e ulaganja u \u017eeljeznicu. Planirane su investicije ve\u0107e od \u0161est milijarda eura<\/strong> za obnovu i revitalizaciju \u017eeljezni\u010dkih pravaca, a projekti \u0107e se uglavnom financirati sredstvima Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni gra\u0111evinski projekt <\/strong>bit \u0107e izgradnja nizinske pruge od Rijeke do Zagreba \u0161to \u0107e, uz otvaranje novog kontejnerskog terminala u Rijeci, omogu\u0107iti Hrvatskoj da postane novi logisti\u010dki hub ovog dijela Europe<\/strong>. U tome svoju ulogu imaju logisti\u010dke tvrtke ENNA grupe – ENNA Transport i ENNA Logic.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

ENNA Transport je\u00a0prvi hrvatski privatni \u017eeljezni\u010dki cargo prijevoznik\u00a0<\/strong>koji trenutno pokriva\u00a0vi\u0161e od 20 posto tr\u017ei\u0161ta teretnog prijevoza u Hrvatskoj,<\/strong>\u00a0dok ENNA Logic nudi potpunu logisti\u010dku uslugu. Predsjednik uprave obiju tvrtki Gregor Glu\u0161i\u010d otkrio nam je mo\u017ee li Hrvatska postati va\u017eno europsko \u017eeljezni\u010dko \u010dvori\u0161te i ho\u0107e li rije\u010dka luka s projektom Rijeka Gateway, nakon godina zaostajanja, presti\u0107i Koper i Trst.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska nije koristila svoj polo\u017eaj<\/h2>\n\n\n\n

Koristi li Hrvatska dovoljno svoj geostrate\u0161ki polo\u017eaj? Nekako je dojam da zasad slu\u017eimo samo kao tranzitno \u010dvori\u0161te. Treba li mijenjati takvu percepciju, pogotovo u smislu razvoja gospodarstva u cjelini?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatska u pro\u0161losti mo\u017eda i nije dovoljno koristila svoj polo\u017eaj, ali u zadnje vrijeme se to promijenilo. Bitno je da je u reviziji TEN-T pravaca (Transeuropska prometna mre\u017ea), Hrvatska od 2024. umjesto na dva, a to su Mediteranski<\/strong> i koridor Rajna – Dunav<\/strong>, sada pozicionirana na jo\u0161 dva koridora: Balti\u010dko more – Jadransko more<\/strong> i Zapadni Balkan – Isto\u010dni Mediteran<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 bitnije, s novom revizijom su luke Plo\u010de i Split<\/strong> postale osnovne luke mre\u017ee. To je osnova za daljnji razvoj transporta. Ovdje postoji mogu\u0107nost za razvoj svih vrsta transporta, a posebno rije\u010dnog i \u017eeljezni\u010dkog u koje \u0107e EU najvi\u0161e ulagati do 2050. godine. Po svemu ovome, Hrvatska je tranzitno \u010dvori\u0161te i to je pozitivno, te takvu percepciju ne treba mijenjati. Naime, sama ta \u010dinjenica stvara \u0161ire prilike za razvoj u logistici, a \u0161to mo\u017ee i treba privu\u0107i i ve\u0107a ulaganja.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dekujete li daljnji napredak svog poslovanja kad i ako budu realizirane sve najavljene investicije u \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu sukladno revidiranom planu EU o TEN-T pravcima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kratki odgovor je – da. Malo du\u017ei, kad zavr\u0161e ulaganja, svim \u017eeljezni\u010dkim operaterima \u0107e se optimizirati poslovanje.\u00a0Vlakovi \u0107e voziti br\u017ee<\/strong>, s istom lokomotivom na istoj relaciji mo\u0107i \u0107emo prevesti vi\u0161e vlakova ve\u0107e duljine. S time \u0107emo klijentima u\u0161tedjeti vrijeme i tro\u0161kove, \u0161to \u0107e opet dovesti do ve\u0107e potra\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Kako gledate na stanje \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee u Hrvatskoj? Do Istre se dolazi kroz Sloveniju, do Plo\u010da kroz BiH, a do Luke Rijeka prugom koja odavno ne mo\u017ee zadovoljiti potrebe teretnog prijevoza. Oslanjanju li se zbog toga logisti\u010dke tvrtke vi\u0161e na mre\u017eu autocesta?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Generalno stanje na infrastrukturi bi moglo biti bolje, ali to je posljedica pro\u0161losti i neulaganja u infrastrukturu, \u0161to nije slu\u010daj samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i u cijeloj regiji. Stanje s ulaganjima se mijenja i u Hrvatskoj pa i u regiji. Neki projekti se ve\u0107 rade, neki i dolaze. Najavljena su ulaganja u iznosu ve\u0107em od \u0161est milijardi eura<\/strong>, \u0161to ohrabruje sve nas u sektoru. \u017deljeli bismo da se na tim stvarima ponekad i br\u017ee radi, ali bitno je da se radi.<\/p>\n\n\n\n

U ovom je trenutku potrebno odrediti prioritete, a pravac iz Rijeke je sigurno prioritet<\/strong>. U ovoj godini dolazi novi terminal za kontejnere, a koliko \u010dujem i ostali terminali u Rijeci planiraju ulaganja i \u0161irenje te investicije u \u017eeljeznicu moraju pratiti ulaganja u Rijeku, jer ne \u017eelimo da taj teret zavr\u0161i na autocestama \u010dime se dodatno zagu\u0161uje cestovni promet.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de pitanja o Istri i Plo\u010dama, geografski su vjerojatno to bile najbolje mogu\u0107nosti za te pruge. Podsje\u0107am da te pruge nisu bile me\u0111udr\u017eavne kada su se gradile, ali sada to jesu. No, Hrvatska i Slovenija su dio Europske unije, u budu\u0107nosti \u0107e to biti i BiH te bismo umjesto gradnje obilaznih pravaca\u00a0trebali raditi na zajedni\u010dkom ulaganju<\/strong>\u00a0u te pruge jer \u0107e koristiti svim dr\u017eavama koje povezuju.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Posao budu\u0107nosti<\/h2>\n\n\n\n

\u010cini se da se o \u017eeljeznici kao va\u017enom faktoru u pokretanju gospodarstva u Hrvatskoj razmi\u0161lja sa zaka\u0161njenjem. Primje\u0107ujete li to na svome poslovanju? Ometa li vas vi\u0161e lo\u0161a infrastruktura ili veliki, dugotrajni radovi na njoj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mislim da nije iznena\u0111enje da su u pro\u0161losti prednost imali drugi infrastrukturni projekti, a sli\u010dno je bilo u svim zemljama u susjedstvu; prvo napravimo autoceste pa onda ostalo<\/strong>. Bitno je da se to prepoznalo i da se sad ula\u017ee i u \u017eeljeznicu koja je prijevoz budu\u0107nosti. Radovi na \u017eeljeznici sigurno ometaju normalno poslovanje i, jo\u0161 gore, pove\u0107avaju tro\u0161kove koje nitko ne pokriva, osim samih operatera. Generalno, u svim zemljama u okru\u017eenju se doga\u0111aju investicije u \u017eeljeznicu, a ja to ne vidim kao problem, nego kao razvoj. Za \u0161est-sedam godina imat \u0107emo pruge koje \u0107e omogu\u0107avati br\u017ei i u\u010dinkovitiji prijevoz, kako tereta, tako i putnika.<\/p>\n\n\n\n

Kako se nosite s manjkom radne snage? Sve je vi\u0161e tvrtki koji se bave \u017eeljezni\u010dkim prijevozom, ali i sve manje \u0111aka koji \u017eele biti strojovo\u0111e, mehani\u010dari ili logisti\u010dari…<\/strong><\/p>\n\n\n\n

…\u0160to je na kraju \u0161teta. \u017deljeznica se percipira kao ‘stari’ zanat, ali u biti je to zanat budu\u0107nosti<\/strong>. Europska komisija poti\u010de ulaganja u \u017eeljeznicu jer je prihvatljiva za okoli\u0161. Zeleni plan EU predvi\u0111a da se \u017eeljezni\u010dki teretni promet u EU pove\u0107a za 50 posto do 2030. godine, odnosno udvostru\u010di do 2050., u usporedbi s 2015. godinom. Dakle, zaista je rije\u010d o sektoru pred kojim je svijetla budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Mislim da svi pritom radimo gre\u0161ku, jer \u017eeljeznice ne predstavljamo kao posao budu\u0107nosti, tako da uz sva silna ulaganja u infrastrukturu, mo\u017eda ne ula\u017eemo dovoljno u marketing samog posla. Treba to promijeniti i pokazati djeci u osnovnoj \u0161koli koliko je to dobar posao. Mi kao ENNA Transport ve\u0107 godinama\u00a0nudimo stipendije u\u010denicima<\/strong>\u00a0koji se \u0161koluju za strojovo\u0111e, no interes je malen. S druge strane, strojovo\u0111e zara\u0111uju sve vi\u0161e zbog sve ve\u0107e potra\u017enje za njima.<\/p>\n\n\n\n

Profitiranje kroz suradnju<\/h2>\n\n\n\n

\u0160to Grad Rijeka, a \u0161to Hrvatska dobivaju s otvaranjem Rijeka Gatewayja? Mo\u017ee li time Rijeka postati najzna\u010dajnija luka na Jadranu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rijeka sigurno dobiva novi kontejnerski terminal, koji \u0107e imati godi\u0161nji promet ve\u0107i od 600 tisu\u0107a TEU-a<\/strong>. Rijeka \u0107e dobiti i vi\u0161e od 300 novih, dobrih radnih mjesta koja nisu bazirana na minimalnoj pla\u0107i i imaju multiplikativni faktor 5. To zna\u010di da \u0107e, ako terminal zaposli 300 ljudi, na povezanim radnim mjestima u drugim tvrtkama i institucijama biti zaposleno 1500 ljudi<\/strong>, \u0161to je ogroman zna\u010daj za Rijeku i okolicu. Uz terminal Rijeka Gateway, Hrvatska se prepoznaje kao novi logisti\u010dki hub<\/strong> \u0161to \u0107e privu\u0107i nova ulaganja i s time nova radna mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Nakon pro\u0161irenja u drugoj fazi, Rijeka \u0107e imati mogu\u0107nost pretovariti\u00a0vi\u0161e od milijun TEU-a<\/strong>, \u0161to je sigurno bitno za Jadran, ali treba re\u0107i da su Koper i Trst blizu ili preko milijuna ve\u0107 sada. No, smatram da se ne smije gledati na Trst i Koper kao konkurenciju, jer je pravac kroz sjeverni Jadran konkurencija pravcu kroz sjeverne luke (Bremerhaven, Hamburg, Rotterdam), i tu \u0107e svi terminali, odnosno sve luke na Jadranu\u00a0profitirati kroz suradnju<\/strong>, a ne kroz natjecanje.<\/p>\n\n\n\n

Iako pokrivate prostor od Njema\u010dke i Poljske, preko srednje Europe, Italije, pa sve do Bugarske, va\u0161e se poslovanje temelji na regiji, odnosno susjednim nam dr\u017eavama. Na koji na\u010din \u0107ete u budu\u0107nosti razvijati svoje poslovanje i o \u010demu \u0107e ovisiti \u0161irenje va\u0161e mre\u017ee i na regiju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

ENNA Transport trenutno ima oko 200 zaposlenika, imamo 16 lokomotiva i 200 intermodalnih vagona<\/strong> za prijevoz kontejnera i pokrivamo vi\u0161e od 20 posto cargo tr\u017ei\u0161ta u Hrvatskoj. Pored mati\u010dne tvrtke u Hrvatskoj imamo otvorenu i aktivnu tvrtku u Srbiji ENNA Transport BGD<\/strong>. Prije tri mjeseca dobili smo dozvolu za obavljanje prijevoza u Sloveniji, gdje smo u fazi zapo\u0161ljavanja i po\u010det \u0107emo s vlastitim prijevozima brzo. Isto tako smo u procesu otvaranja tvrtke u Ma\u0111arskoj<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a ponuda bazira se na interoperabilnosti<\/strong> \u0161to zna\u010di da na\u0161i vlakovi s lokomotivama mogu prelaziti u sve zemlje i tako isporu\u010dujemo teret na\u0161im klijentima s manje \u010dekanja na granici. Sve te navedene dr\u017eave smo definirali kao na\u0161u regiju, a izvan toga planiramo suradnju s partnerima.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161 sektor transporta i logistike ima svijetlu budu\u0107nost, velika su ulaganja u tijeku i vjerujemo da \u0107emo iskoristiti prilike za razvoj na\u0161eg poslovanja u Hrvatskoj i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

<\/a><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je Hrvatska geografski na idealnom mjestu koje povezuje srednju i jugoisto\u010dnu Europu s ostatkom kontinenta, \u010dini se da prometni i logisti\u010dki potencijal nije do kraja iskori\u0161ten. Stvari se polako mijenjaju, a velikim ulaganjima u \u017eeljeznicu i luke, Hrvatska bi se u budu\u0107nosti mogla prometnuti u vode\u0107e prometno \u010dvori\u0161te u ovom dijelu Europe Nakon godina […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8692"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8692"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8692\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8693,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8692\/revisions\/8693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}