{"id":8679,"date":"2024-12-26T22:16:50","date_gmt":"2024-12-26T21:16:50","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8679"},"modified":"2024-12-26T22:19:12","modified_gmt":"2024-12-26T21:19:12","slug":"26-12-2024-europa-putuje-sve-brzim-vlakovima-engleska-nacionalizira-zeljeznicu-nijemci-ulazu-milijarde-a-hrvati-i-dalje-u-vlaku-u-snijegu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8679","title":{"rendered":"26.12.2024. – Europa putuje sve br\u017eim vlakovima, Engleska nacionalizira \u017eeljeznicu, Nijemci ula\u017eu milijarde, a Hrvati i dalje u ‘vlaku u snijegu’"},"content":{"rendered":"\n

Dok su Hrvatska i zemlje europskog jugoistoka i istoka svoja ulaganja proteklih desetlje\u0107a usmjerila u izgradnju cestovne infrastrukture \u2013 u \u010demu je Hrvatska, priznajemo, ostvarila ozbiljan napredak \u2013 razvijene europske zemlje ulagale su u \u017eeljeznicu, koja je va\u017enija za gospodarstvo od autocesta<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Velika Britanija kre\u0107e s nacionalizacijom\u00a0\u017eeljeznice<\/strong>, Njema\u010dka najavljuje milijarde eura ulaganja u zapo\u0161ljavanja u \u017eeljeznici, nove pruge i vlakove, a hrvatski je vlak i dalje zapeo “u snijegu”. Iz Zagreba u Be\u010d i obratno mo\u017eete putovati automobilom i autobusom, pa \u010dak i avionom, ali \u0161to \u0107e se dogoditi ako se odlu\u010dite za vlak? U tom slu\u010daju odmah \u0107ete se suo\u010diti s problemima.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je iskustvo jedne na\u0161e studentice, koja je iz Be\u010da odlu\u010dila ku\u0107i u Hrvatsku otputovati vlakom. Kako direktna linija Zagreb \u2013 Be\u010d ne postoji, odlu\u010dila se za direktnu liniju vlakom do Ljubljane. Vlak je iz Be\u010da krenuo na vrijeme, to\u010dno u 7.58, a u Ljubljani je trebao biti u relativno pristojnih 14 sati, \u0161to je samo oko pola sata dulje od trajanja putovanja autobusom, a vlak je neusporedivo udobniji i ugodniji od sku\u010denog autobusa. Od Be\u010da do granice sa Slovenijom vlak je stigao prema rasporedu, za samo dva sata i 15 minuta, a onda su po\u010deli problemi. Najprije je na granici u vlak u\u0161lo osoblje Slovenskih \u017eeljeznica i svim putnicima ponovno su pregledane putne karte. Nakon izlaska iz Celja zastoji su bili sve \u010de\u0161\u0107i, a ka\u0161njenje sve ve\u0107e. Vlak je na odredi\u0161te stigao 45 minuta nakon predvi\u0111enog roka. Iako Be\u010d i Graz dijeli gotovo 100 kilometara vi\u0161e nego Maribor i Ljubljanu, putovanje od Maribora do Ljubljane trajalo je pola sata dulje od putovanja od Be\u010da do Graza.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj primjer pokazuje da jo\u0161 postoji granica koja dijeli europski jugoistok i istok od srednje i zapadne Europe. Ta se granica ogleda u na\u010dinu na koji putujemo. I nedavni slu\u010daj vlaka \u010dije se putovanje od Zagreba do Splita pretvorilo u 17-satnu agoniju upu\u0107uje na \u017ealosno stanje \u017eeljeznice u Hrvatskoj.<\/strong> Zato su Hrvati naj\u010de\u0161\u0107e osu\u0111eni na putovanje automobilima i autobusima, dok na\u0161i europski susjedi zapadno i sjeverno od Trsta i Graza uglavnom putuju udobnijim i br\u017eim vlakovima, pogotovo kada treba svladati ve\u0107e udaljenosti. Vlak je na zapadu Europe najjednostavnija i najbr\u017ea opcija prijevoza. Eurostar povezuje London, Pariz i Bruxelles, \u0161to ga \u010dini iznimno popularnim izborom kako za poslovne ljude tako i za turiste, premda je nedavno istra\u017eivanje organizacije Transport and Environment upravo Eurostar proglasilo najslabijim i najskupljim \u017eeljezni\u010dkim operaterom u Europi.<\/p>\n\n\n\n

Dok su Hrvatska i zemlje europskog jugoistoka i istoka svoja ulaganja proteklih desetlje\u0107a usmjerila u izgradnju cestovne infrastrukture \u2013 u \u010demu je Hrvatska, priznajemo, ostvarila ozbiljan napredak \u2013 razvijene europske zemlje ulagale su u \u017eeljeznicu, koja je za gospodarstvo va\u017enija od autocesta. Dok se kod nas \u017eeljezni\u010dke linije ukidaju, u Europi se uvode nove. U Europi su vlakovi simbol uspje\u0161nosti i povezanosti. Prije nekoliko dana vlakom su povezani Pariz i Berlin, a novi brzi vlak udaljenost od 900 kilometara prelazit \u0107e za samo osam sati. Vlakovi su osobito popularni u zemljama poput Njema\u010dke, Francuske, \u0160vicarske, Nizozemske i Belgije.<\/p>\n\n\n\n

Za to postoji\u00a0nekoliko razloga<\/strong>. Zapadna Europa ima jednu od najrazvijenijih i najefikasnijih \u017eeljezni\u010dkih mre\u017ea na svijetu, koja uklju\u010duje brze vlakove poput francuskog TGV-a, njema\u010dkog ICE-a i \u0161panjolskog AVE-a. Ovi vlakovi povezuju glavne gradove i regije brzinom koja konkurira avionima na kratkim udaljenostima. Osim toga, putovanje vlakom udobnije je od letenja, jer nudi vi\u0161e prostora, mogu\u0107nost kretanja tijekom putovanja i, \u0161to nije neva\u017eno, manje rigorozne sigurnosne provjere. Vlakovi usto naj\u010de\u0161\u0107e sti\u017eu u sredi\u0161te gradova, \u0161to smanjuje potrebu za dodatnim prijevozom. Tu je i ekolo\u0161ka dimenzija, koja u vrijeme borbe protiv klimatskih promjena postaje sve va\u017enija.<\/p>\n\n\n\n

Vlakovi spadaju u ekolo\u0161ki najprihvatljivija prijevozna sredstva zato \u0161to proizvode manje \u0161tetnih plinova po kilometru po putniku u usporedbi s automobilima ili avionima. Zato u zemljama poput Francuske i Njema\u010dke, koja ima najve\u0107u i jednu od najslo\u017eenijih \u017eeljezni\u010dkih mre\u017ea u Europi, putovanje vlakovima \u010dini znatan dio doma\u0107eg i regionalnog prometa. \u0160vicarska ima najve\u0107u gusto\u0107u \u017eeljezni\u010dkih putovanja po glavi stanovnika u svijetu, s obzirom na to da vlakovi pru\u017eaju odli\u010dnu povezanost \u010dak i u udaljenim podru\u010djima. Britanski premijer\u00a0Keir Starmer\u00a0<\/strong>ovih dana najavljuje ponovnu nacionalizaciju privatizirane britanske \u017eeljeznice, \u017eele\u0107i tako potaknuti gospodarski rast, a gra\u0111ane da vi\u0161e koriste \u017eeljeznicu.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok su Hrvatska i zemlje europskog jugoistoka i istoka svoja ulaganja proteklih desetlje\u0107a usmjerila u izgradnju cestovne infrastrukture \u2013 u \u010demu je Hrvatska, priznajemo, ostvarila ozbiljan napredak \u2013 razvijene europske zemlje ulagale su u \u017eeljeznicu, koja je va\u017enija za gospodarstvo od autocesta Velika Britanija kre\u0107e s nacionalizacijom\u00a0\u017eeljeznice, Njema\u010dka najavljuje milijarde eura ulaganja u zapo\u0161ljavanja u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8679"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8679"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8682,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8679\/revisions\/8682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}