Kolika je va\u017enost \u017eeljezni\u010dkog\u00a0prometa\u00a0za pove\u0107anje konkurentnosti RH i kvalitetu \u017eivota svakog od nas pojedina\u010dno? \u0160to nam donosi izmjena uredbe o transeuropskoj prometnoj mre\u017ei (TEN-T), kojom je Hrvatska, uz postoje\u0107a dva (mediteranski koridor i koridor Rajna-Dunav), prepoznata u dva nova europska koridora (Balti\u010dko more – Jadransko more, Zapadni Balkan \u2013 Isto\u010dni Mediteran)?\u00a0Zbog svega navedenog ove \u0107e godine sredi\u0161nja\u00a0tema doga\u0111aja biti\u00a0“\u017deljeznice”,\u00a0klju\u010dni aspekt u razvoju odr\u017eive i efikasne prometne infrastrukture koja povezuje na\u0161e gradove, regije, pa i cijelu Europu.\u00a0O svemu tome\u00a0bit \u0107e rije\u010di na 8. Danima otvorenih vrata Dru\u0161tva gra\u0111evinskih in\u017eenjera Zagreb, koji \u0107e po\u010deti u petak, 20. rujna, u 12 sati u Berislavi\u0107evoj 6\u00a0u Zagrebu.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
\u017deljeznica, kao jedan od najstarijih i najva\u017enijih oblika prijevoza, do\u017eivljava zna\u010dajne promjene i inovacije. U vremenu u kojem\u00a0se suo\u010davamo s izazovima urbanizacije, zaga\u0111enjem te\u00a0potrebom za br\u017eim i sigurnijim transportnim rje\u0161enjima, modernizacija \u017eeljezni\u010dkog sustava postaje imperativ.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Doga\u0111aj \u0107e uklju\u010divati \u010detiri izuzetna predavanja, koja \u0107e odr\u017eati vrhunski stru\u010dnjaci iz podru\u010dja \u017eeljeznica, koji \u0107e podijeliti svoje znanje, iskustva i vizije.\u00a0Zdravko Jur\u010dec, dipl. ing. gra\u0111.<\/strong>, predsjednik DGIZ-a, predsjednik HIS-a, obratit \u0107e se okupljenima u pozdravnom govoru, a predavanje \u0107e odr\u017eati\u00a0Tomislav Mihoti\u0107, dip. ing. gra\u0111.<\/strong>, dr\u017eavni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zra\u010dni prometu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture,\u00a0prof. dr. sc. Stjepan Laku\u0161i\u0107,<\/strong> dipl. ing. gra\u0111., rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu,\u00a0Marko Car, dipl. ing. prom<\/strong>., umirovljeni \u010dlan uprave H\u017d Infrastrukture, Danijel Bicak, mag. ing. aedif., voditelj projekta H\u017d Infrastrukture.\u00a0 To otvara nove prilike za ulaganja u pomorsku, \u017eeljezni\u010dku, cestovnu, zra\u010dnu i rije\u010dnu infrastrukturu. Ho\u0107emo li prespavati zimski san ili znati iskoristiti pru\u017eenu nam priliku?\u00a0\u017deljezni\u010dka infrastruktura tu je iznimno va\u017ean \u010dimbenik, pa nam\u00a0 je \u017eelja upozoriti na projekte koji su ve\u0107 u realizaciji,\u00a0kao i na one\u00a0koji su u\u00a0planu. – \u017deljeznice pove\u0107avaju radni radijus, a, primjerice, u M\u00fcnchenu je radni radijus 150 km. Mo\u017eete zamisliti koliko bi to kod nas pridonijelo razvoju svega. Ljudi bi mogli \u017eivjeti u Krapini ili Vara\u017edinu i bez problema dolaziti na posao u Zagreb. S dobrom \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom nemate provincije. Tako bi se oslabio pritisak na izgradnju u u\u017eem centru Zagreba i stvorile bi se prilike za prihvatljive modele priu\u0161tivog stanovanja – obja\u0161njava Jur\u010dec. Dani otvorenih vrata tradicionalno okupljaju stru\u010dnjake, in\u017eenjere, studente i \u0161iru javnost te\u00a0pru\u017eaju\u00a0platformu za razmjenu znanja i iskustava u podru\u010dju gra\u0111evinarstva.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
– \u017deljeznice su na\u0161a nedovr\u0161ena pri\u010da. Puno smo investirali u autoceste, a\u00a0premalo gledali \u0161to se doga\u0111a sa \u017eeljeznicama. Otvoren je\u00a0 fond europskog novca za financiranje \u017eeljeznica, natje\u010daji, izvo\u0111enje, ali\u00a0to nije dovoljno prepoznato u razvojnim planovima mnogih \u017eupanija, gradova i op\u0107ina\u00a0\u00a0– govori nam Zdravko Jur\u010dec, dipl. ing. gra\u0111., predsjednik DGIZ-a, i napominje da kao stru\u010dnjaci \u017eele pokazati kako\u00a0\u017eeljeznice mogu pridonijeti u \u017eivotu Hrvatske, ali i kako mogu pridonijeti \u017eivotu svakog od nas. Dolazi do velikih globalnih i lokalnih pomaka. Za budu\u0107nost Hrvatske, isti\u010de,\u00a0jedna od najzna\u010dajnijih nezavr\u0161enih vizija je izgradnja Jadransko-jonskog koridora,\u00a0a tu se\u00a0 misli i na\u00a0povezanost \u017eeljeznicom, na plovne i zra\u010dne putove, autoceste.<\/p>\n\n\n\n
– Mi smo jo\u0161 prije na na\u0161im skupovima govorili da bi sa\u017eivljavanje Jadransko-jonskoga koridora od Splita napravilo Barcelonu Jadrana – govori Jur\u010dec.\u00a0\u017deljeznica je premalo kori\u0161tena\u00a0 u lokalnom prometu.<\/p>\n\n\n\n
Ulaganja su po\u010dela, Europa je otvorena. U tijeku je gradnja mnogih koridora (Dugo Selo – Kri\u017eevci – Koprivnica), u planu je nizinska pruga Zagreb – Rijeka…
– Sve su to gotovi projekti, a problem je dinamika kojom se oni realiziraju. S obzirom na to da je novac osiguran, ta dinamika nije zadovoljavaju\u0107a. Mi kao dru\u0161tvo razlog za sporost vidimo u Zakonu o javnoj nabavi. Druga je stvar zakon o javnoj nabavi jer cijela procedura predugo traje. To su strate\u0161ki projekti i moraju biti od interesa za dr\u017eavu, a velike su zapreke i u sporosti rje\u0161avanja imovinsko-pravnih odnosa.
U okviru 8. Dana otvorenih vrata Dru\u0161tva gra\u0111evinskih in\u017eenjera Zagreb u subotu, 21. rujna, posjetitelji i in\u017eenjeri vlakom \u0107e posjetiti Ljubljanu.
– To je putovanje od dva i pol sata, a automobilom vam treba sat i 20 minuta do Ljubljane. To nam sve govori o stanju na\u0161ih \u017eeljeznica – objasnio je Jur\u010dec i pozvao sve da im se pridru\u017ee na 8. Danima otvorenih vrata. <\/p>\n\n\n\n