{"id":8565,"date":"2024-07-19T22:15:57","date_gmt":"2024-07-19T21:15:57","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8565"},"modified":"2024-07-19T22:15:59","modified_gmt":"2024-07-19T21:15:59","slug":"19-7-2024-madarima-lokomotive-slovencima-zeljeznice-hrvatima-poboljsanje-zastitne-ograde-na-autocesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8565","title":{"rendered":"19.7.2024. – Ma\u0111arima lokomotive, Slovencima \u017eeljeznice, Hrvatima pobolj\u0161anje za\u0161titne ograde na autocesti"},"content":{"rendered":"\n

Na stranicama Europske komisije <\/strong>je objavljeno kako \u0107e EU  podr\u017eati ciljeve Europskog zelenog plana i Strategije odr\u017eive i pametne mobilnosti dodjeljivanjem vi\u0161e od 7 milijardi eura za 134 projekta <\/strong>koji \u0107e pridonijeti stvaranju \u2018odr\u017eive, pametne, ekolo\u0161ki prihvatljive i otporne mre\u017ee prometne infrastrukture\u2018.<\/p>\n\n\n\n

Svi projekti su odabrani u okviru poziva za dostavu prijedloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2023. godinu a CEF je program financiranja EU-a koji podr\u017eava europsku prometnu infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n

Novim projektima izgradit \u0107e se ili unaprijediti prometna infrastruktura kako bi se pobolj\u0161ale \u017eeljeznice, unutarnji plovni putovi, ceste i kratke pomorske rute. Neki \u0107e se projekti tako\u0111er povezati s unutarnjim ili pomorskim lukama, zra\u010dnim lukama i multimodalnim terminalima a podr\u017eat \u0107e se i projekti u Ukrajini i Moldaviji za razvoj traka solidarnosti EU-a i sustava pametnog upravljanja prometom za unutarnje plovne putove, zra\u010dni i cestovni promet.<\/p>\n\n\n\n

– Ovo je najve\u0107i poziv u sklopu trenutnog programa CEF Transport. Odabrani projekti pomo\u0107i \u0107e u preobrazbi europske prometne mre\u017ee, \u010dine\u0107i \u010di\u0161\u0107e na\u010dine prijevoza u\u010dinkovitijima i privla\u010dnijima za putnike i teret, a istodobno \u0107e pove\u0107ati sigurnost diljem TEN-T-a. Posebno mi je drago \u0161to je financirano nekoliko projekata koji podupiru Putove solidarnosti EU-Ukrajina. Ovi novi koridori su od klju\u010dne va\u017enosti za pomo\u0107 pri integraciji Ukrajine i Moldavije u EU \u2013 rekao je povjerenik za klimatske akcije EU-a Wopke Hoekstra.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljeznice i luke<\/h2>\n\n\n\n

Podr\u017eat \u0107e se glavne prekograni\u010dne \u017eeljezni\u010dke veze du\u017e glavne mre\u017ee TEN-T, poput Rail Baltica, linije Lyon-Torino (koja povezuje Francusku i Italiju) i tunela Fehmarnbelt (koja povezuje Dansku i Njema\u010dku). Nadalje, prekograni\u010dne to\u010dke izme\u0111u Ukrajine i Moldavije i zemalja EU-a (Rumunjska, Ma\u0111arska i Poljska) bit \u0107e pobolj\u0161ane kako bi se omogu\u0107io lak\u0161i protok prometa za ukrajinski uvoz i izvoz. U isto vrijeme, Europski sustav upravljanja \u017eeljezni\u010dkim prometom (ERTMS) bit \u0107e uvelike postavljen na vlakove i \u017eeljezni\u010dke pruge diljem EU-a kako bi se pobolj\u0161ala interoperabilnost i sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Bit \u0107e nadogra\u0111eno oko 20 pomorskih luka u Irskoj, \u0160panjolskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Njema\u010dkoj, Malti, Litvi, Cipru, Hrvatskoj, Gr\u010dkoj i Poljskoj; Razvoj \u0107e im omogu\u0107iti opskrbu plovila elektri\u010dnom energijom s obale i transport obnovljive energije na pu\u010dini.<\/p>\n\n\n\n

Infrastrukturne intervencije na unutarnjim plovnim putovima razvit \u0107e prekograni\u010dne veze izme\u0111u Francuske i Belgije u slivu Seine-Scheldt te izme\u0111u Rumunjske i Bugarske na Dunavu. Luke unutarnjih voda u Austriji, Njema\u010dkoj i Nizozemskoj tako\u0111er \u0107e dobiti potporu kako bi mogle nastaviti promicati modalni pomak prema europskoj mre\u017ei rijeka i kanala.<\/p>\n\n\n\n

Svi znaju, Hrvatska ne zna<\/h2>\n\n\n\n

Izme\u0111u 134 projekta na\u0161lo se i par iz Hrvatske, koji u najmanju ruku nisu impresivni i pitanje je za\u0161to se nije i\u0161lo na neke ve\u0107e projekte, recimo po pitanju \u017eeljeznice koja je ve\u0107 godinama u rasulu. Hrvatska se naime prijavila za samo tri projekta ukupne vrijednosti oko 42 milijuna eura<\/strong>, a radi se o projektu \u2018pobolj\u0161anja za\u0161titne ograde na autocesti A3<\/strong>\u2018,  zatim projekt \u2018popravka lukobrana na luci Pula<\/strong>\u2018, te \u2018studija za elektro napajanje brodova u luci Rijeka<\/strong>\u2018.<\/p>\n\n\n\n

Prvi projekt na A3 obuhva\u0107a nadogradnju sigurnosne cestovne infrastrukture na autocesti Bregana-Zagreb-Lipovac, dionici Lipovljani-Nova Gradi\u0161ka u Hrvatskoj. U sklopu projekta postavit \u0107e oko 47 km za\u0161titnih cestovnih odbojnika. Glavne koristi projekta bit \u0107e pove\u0107ana sigurnost na cestama na dionici s lo\u0161im performansama TEN-T mre\u017ee u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Drugi projekt obuhva\u0107a rekonstrukciju i nadogradnju osnovne lu\u010dke infrastrukture u luci Pula. Glavni rezultat projekta bit \u0107e pove\u0107anje u\u010dinkovitosti poslovanja u TEN-T luci, dok su tre\u0107im projektom obuhva\u0107ene studije i radovi za instalaciju kopnenog elektroenergetskog sustava u rije\u010dkoj luci. Glavne prednosti projekta bit \u0107e odr\u017eivija luka koja \u0107e plovilima nuditi elektri\u010dnu energiju i smanjiti one\u010di\u0161\u0107enje zraka.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to rade druge zemlje<\/h2>\n\n\n\n

I dok se mi bavimo popravcima lukobrana i one\u010di\u0161\u0107enjem zraka<\/strong>, druge zemlje Unije razmi\u0161ljaju ve\u0107e ili bolje, pa su im takvi i projekti za koje dobivaju bespovratna sredstva. Iako je mnogo nabrojati ostalih stotinjak projekta mo\u017eemo izdvojiti nekolicinu tek da se uvjerite u raspon projekta koje su zemlje prijavljivale i za koje su dobile bespovratne eure.<\/p>\n\n\n\n

Tako recimo Austrija radi na unaprije\u0111enu svoje \u017eeljeznice pa su sredstva odbili za unapre\u0111enje \u017eeljezni\u010dke linije izme\u0111u Schaftenaua i Radfelda, koja je dio sjeverne pristupne rute prema bazi tunela Brenner, zatim za unapre\u0111enje teretnog terminala u Grazu pri \u010demu radovi obuhva\u0107aju novu \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu za teretne vlakove do 740 metara du\u017eine te unapre\u0111enje postoje\u0107e jednokolosije\u010dne pruge izme\u0111u Leibnitza i slovenske granice u dvokolosije\u010dnu liniju.<\/p>\n\n\n\n

Bugarska je recimo dobila sredstva za projekt \u2018From East 2 West Connections\u2018, koji ima za cilj izgradnju novih \u017eeljezni\u010dkih pruga unutar morske luke Burgas u Bugarskoj. Glavna korist projekta je odr\u017eivija luka i pove\u0107ana konkurentnost \u017eeljezni\u010dkog teretnog prijevoza.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka unaprje\u0111uje svoje \u017eeljeznice koje su se pokazale manjkave tijekom nedavno zavr\u0161enog Europskog nogometnog prvenstva, ali grade i teretne terminale na Dunavu. Tako\u0111er, nadogra\u0111uju svoje teretne lokomotive, njih \u010dak devetnaest.<\/p>\n\n\n\n

Grci tako\u0111er moderniziraju prugu, \u0160panjolci imaju najvi\u0161e prijavljenih projekta me\u0111u kojima je izgradnja me\u0111unarodnog \u017eeljezni\u010dkog terminala, pro\u0161irenja luka u Sevilla i Almeriji.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161i susjedi Slovenci o tro\u0161ku EU ula\u017eu u prugu Ljubljana-Diva\u010da i multi modalni autobusno\/\u017eeljezni\u010dki terminal u Ljubljani dok Ma\u0111ari grade novi \u017eeljezni\u010dki prsten oko Budimpe\u0161te i \u010dak 35 novih lokomotiva.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to vidimo u ovih nekoliko primjera, ispali smo kratki i pitanje je za\u0161to se neki ve\u0107i i korisniji projekti nisu mogli prijaviti kako bi se pokupila ova besplatna EU sredstva.<\/p>\n\n\n\n

Sve projekte mo\u017eete detaljno pregledati na ovoj\u00a0poveznici.<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na stranicama Europske komisije je objavljeno kako \u0107e EU  podr\u017eati ciljeve Europskog zelenog plana i Strategije odr\u017eive i pametne mobilnosti dodjeljivanjem vi\u0161e od 7 milijardi eura za 134 projekta koji \u0107e pridonijeti stvaranju \u2018odr\u017eive, pametne, ekolo\u0161ki prihvatljive i otporne mre\u017ee prometne infrastrukture\u2018. Svi projekti su odabrani u okviru poziva za dostavu prijedloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2023. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8565"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8565"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8566,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8565\/revisions\/8566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}